Povodom obilježavanja 25. novembra – Dana državnosti BiH u Velikoj sali Centra za kulturu, sport i informisanje 24. novembra 2017. godine promovisana je knjiga novinara i pisca Akifa Agića, koja je kompilacija priča iz života, a nosi naziv “Reload – Zlatna knjiga priče iz života autora”.
Ulogu moderator preuzeo je referent za kulturu Sead Emrić dok je promotor bila kćerka autora, Ismihana Agić. Promociju su uveličale članice Ženskog gradskog hora Bužim izvođenjem sevdalinki.
Ovom knjigom autor nam poklanja zanimljivo čitalačko štivo. Prisjeća se svoga života od ranog djetinjstva pa do današenjeg vremena, ne zaobilazeći ljubav prije svega prema svojoj porodici, pa tako i domovini. Već dugi niz godina Agić se bavi naučno-istraživačkim radom, sakuplja, dokumentuje, a sve sa jednim ciljem, da se oduži svima koji su na bilo koji način bili učesnici odbrane BiH, posebno šehidima.
“Prvi put sam u Bužimu, a kao da sam često bio ovdje. Vidio sam one čuvare Bosne otprilike kakve sam i očekivao i izuzetno mi je drago što je bio veliki broj posjetilaca na promociji, kao i što mi je pripala čast da u herojskom Bužimu budem za Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Zlatna knjiga je specifična po samoj formi. Ona je rađena da kad se je pročita, da se ponovo čita i to je jedna univerzalna vrijednost koja je postignuta sa “Zlatnom knjigom”. Zlatna je ona iz jednog osnovnog razloga što piše o zlatnim ljudima. To su ljudi koji su bolji od njih, bolji od mene, bolji od nas, ljudi koji su napravili ovo što imamo, slobodu i državu Bosnu i Hercegovinu” kazao je nakon promocije Akif Agić.
“Osim tih ratnih dešavanja kojima je protkana knjiga, i tragične sudbina Akifove porodice, ova knjiga ima duboku moralnu poruku koja govori o vjeri u bolju budućnost. Sve to je moguće samo ako ne zaboravimo prošlost, uz prisjećanje na ljude koji su dali život za BiH. Cijela knjiga zapravo ima kružni tok i govori o jednom umiranju da bi se nešto ponovo rodilo” kazala je Ismihana.
Akif Agić (1964.), rođen je u Gornjem Vakufu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju a Arhitektonski fakultet završio je u Sarajevu. Početkom devedesetih godina počinje aktivno da piše o političkom i sigurnosnom stanju u Jugoslaviji. Smjeli i neobični izvještaji u prvoj polovici 1992. godine na RTV BiH koji su objavljivani u udarnim terminima su naznačili novi pristup ratnom informisanju. Objavio je više od 1000 radio-televizijskih izvještaja a osim članstva u press službama Trećeg i Sedmog korpusa kraj rata je dočekao na mjestu referenta za informisanje Štaba generalštaba Armije R BIH.
