Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 26.02.2018. godine od 08:00 sati do 27.02.2018. godine do 08:00 sati na području općine Bužim
JAVNI RED I MIR
- Jedno narušavanje javnog reda i mira (tuča)
- Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija
SAOBRAĆAJ
- Svi putevi na području općine Bužim su prohodni, saobraćaj se odvija bez ograničenja osim na dijelu RP 401 B Bužim-Cazin u naselju Konjodor-Jusići zbog oštećenja kolovoza od klizišta u dužini od 30 metara saobraćaj se odvija naizmjenice jednom trakom.
BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)
- Jedna saobraćajna nezgoda (materijalna šteta na oba vozila bez povrijeđenih lica).
ZU Dom zdravlja Bužim
Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 15 pacijenata, od kojih je 2 upućeno na dalje liječenje u bolnicu u Bihać. Dežurni doktor bila je Sanela dr. Mašović.
ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE
- Uredno napajanje električnom energijom
- Snabdjevanje vodom sa izvorišta Musići i Pivnice uredno.
- Snabdijevanje telekomunikacijskim uredno.
STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)
Stanje na cestama 27. 02. 2018. u 07 : 30 sati
Zbog nepovoljnih vremenskih uslova na snazi je obustava saobraćaja za sve kategorije vozila na putnim pravcima: Glamoč-Mlinište, Kupres-Šipovo i Rakitno-Blidinje.
Nakon čišćenja sniježnih nanosa, putni pravac Livno-Šujica u funkciji je za sve kategorije vozila.
Za teretna vozila sa prikolicom i šlepere trenutno je na snazi zabrana saobraćaja na putnom pravcu Ripač-Vrtoče.
Zbog ugaženog snijega i leda na kolovozu otežano je saobraćanje na većini putnih pravaca u našoj zemlji, a posebno u planinskim predjelima. Dodatne poteškoće na putevima na području Bihaća, Bosanskog Petrovca i Ključa uzrokuje jak vjetar koji stvara sniježne nanose.
Zbog niskih temperature zraka i mogućnosti stvaranja poledice na dionici autoputa A-1 Sarajevo zapad-Tarčin, brzina kretanja ograničena je na 60 km/h, dok je na dionicama Zenica jug – Sarajevo zapad i Zvirovići-Bijača, brzina ograničena na 80 km/h.
Štab Zimske službe Federacije BiH proglasio je zimske uslove vožnje, pa u skladu s tim dolazi do zabrane saobraćaja priključnim vozilima na planinskim prevojima gdje je kolovoz zasniježen, do stvaranja uslova za sigurno saobraćanje. Također, u slučaju potrebe autobusi i teretna vozila moraju na pogonskim točkovima koristiti lance na planinskim prevojima.
Ekipe putne operative nalaze se na terenu, ali zbog izrazito niskih temperatura usporeno je djelovanje posipnog materijala. Vozače savjetujemo da voze maksimalno oprezno, da vožnju prilagode trenutnom stanju na putevima i da na put ne kreću bez zimske opreme, čije je posjedovanje zakonski obavezno za sve kategorije vozila.
Na autoputu A-1 dionici Sarajevo zapad-Lepenica zbog aktivnog klizišta na lokalitetu Ban Brdo, saobraćaj je u desnoj cijevi tunela Igman, kao i na mjestu radova, preusmjeren iz vozne u preticajnu traku. Molimo vozače da na ovoj dionici autoputa voze smanjenom brzinom.
Zbog zimskih uslova za vožnju u Hrvatskoj, obustavljen je saobraćaj za teretna vozila preko 7,5 t na graničnom prelazu Izačić.
Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta
PROGNOZA VREMENA (FHMZ)
Danas će u našoj zemlji preovladavati oblačno vrijeme sa snijegom. Visina novog snježnog pokrivača od 1 do 10, u centralnim i sjeverozapadnim područjima Bosne od 5 do 15 cm. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Dnevne temperature od -8 do -2, na jugu od 0 do 4 °C.
BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)
Utorak 27.02.2018. godine Nastavlja se razdoblje nepovoljnijih biometeoroloških prilika. Izrazito niske temperature i dalje će predstavljati najveći problem za osjetljive osobe, naročito hronične bolesnike sa kardiovaskularnim tegobama i astmatičare. Neophodno je povesti brigu o adekvatnom odijevanju i zaštiti od hladnoće tokom cijelog dana, te se ne izlagati pretjeranim aktivnostima.
NA DANAŠNJI DAN
- U selu Stolbovo sklopljen je mirovni ugovor između Švedske i Rusije. Šveđani su vratili Rusiji područje Novgoroda i priznali dinastiju Romanovih, ali su zadržali južnu obalu Finskog zaliva i Karelijsku prevlaku i time odsjekli Rusiju od Baltika, što je trajalo sve do Sjevernog rata (1700-21).
1844. Dominikanska Republika je postala nezavisna od Haitija.
1881 – Buri su pobijedili Britance u bici kod Majuba Hila u južnoj Africi. Na isti dan 1900. britanske trupe pod komandom lorda Kičinera odnijele su presudnu pobjedu nad Burima u bici kod Pardenberga.
1900. Osnovana je britanska Laburistička partija, s Remzijem Mekdonaldom kao sekretarom.
1933. U požaru, koji su podmetnuli nacisti, izgorjela je zgrada njemačkog parlamenta, Rajhstag, u Berlinu. Optuživši komuniste, nacisti su taj događaj iskoristili za obračun s političkim oponentima i zavodeći teror uništili posljednje ostatke parlamentarno-demokratskog sistema u zemlji.
1939. Velika Britanija i Francuska priznale su vladu generala Franciska Franka u Španiji.
1952. Održana je prva sjednica UN u novom stalnom sjedištu svjetske organizacije u Njujorku.
1963. Dolaskom na vlast izabranog predsjednika Huana Boša Gavinja, u Dominikanskoj Republici je poslije 33 godine okončan period diktature. Osnivač i vođe Revolucionarne dominikanske partije, Gavinjo je od 1930. živio u izbjeglištvu.
1976. U Zapadnoj Sahari, koju je dan ranije Španija predala na upravljanje Maroku i Mauritaniji, oslobodilački front Polisario proklamovao je Saharsku Arapsku Demokratsku Republiku.
1993. Na pruzi Beograd-Bar u stanici Štrpci naoružani otmičari izveli su iz voza 20 putnika, jugoslovenskih državljana muslimanske nacionalnosti i odveli ih u nepoznatom pravcu. Nebojša Ranisavljević, jedan od učesnika, osuđen je 9. septmbra 2002. na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
1999. Međunarodne organizacije za borbu protiv korištenja nagaznih mina procijenile su da je u 64 zemlje širom planete rasuto preko 100 miliona nagaznih mina, od čega se sedam miliona nalazi na prostoru bivše Jugoslavije. Prema ovim podacima eksplozije nagaznih mina svakog mjeseca ubiju ili osakate 2.000 ljudi od kojih su 90 odsto civili, među kojima je najveći broj djece.
2003. Tribunal u Hagu osudio je bivšu predsjednicu RS Biljanu Plavšić na 11 godina zatvora i ona je upućena na izdržavanje kazne u švedski zatvor Hinseberj. Plavšićeva je krajem 2002. Godine priznala krivicu za progon nesrpskog stanovništva tokom rata u BiH. Iz zatvora je prijevremeno puštena 27. oktobra 2009. nakon što je odslužila dvije trećine kazne.