SERVISNE INFORMACIJE ZA ČETVRTAK 26. 04. 2018.

Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 25.04.2018.godine od 08:00 sati do 26.04.2018. godine do 08:00 sati na području Općine Bužim

JAVNI RED I MIR

• Nije bilo krivičnih djela niti narušavanja javnog reda i mira
• Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija

SAOBRAĆAJ

• Na dijelu RP 401B Bužim – Cazin u naselju Konjodor-Jusići zbog oštećenja kolovoza od klizišta u dužini od 30. metara saobraćaj se odvija naizmjenice jednom trakom.
• Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići.
• Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići.  

BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)     

• Nije bilo saobraćajnih nezgoda

ZU Dom zdravlja Bužim

Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 26 pacijenata,  od kojih je 2 upućeno na dalje liječenje u bolnicu u Bihać. Dežurni doktor bio je Ramiz dr. Hušić.

ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE

• Uredno napajanje električnom energijom
• Snabdjevanje vodom sa izvorišta Musići i Pivnice uredno.
• Snabdijevanje telekomunikacijskim vezama uredno.

STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)

Stanje na cestama 26. 04. 2018. u 07 : 10 sati

Na autoputu A-1 dionici Sarajevo sjever-Lepenica zbog sanacije klizišta, saobraćaj je u tunelu Igman preusmjeren iz vozne u preticajnu traku, dok je na lokalitetu Treševine usporeno saobraćanje.

Zbog radova na sanaciji udarnih rupa na dionici magistralnog puta M-4.2 Cazin-Velika Kladuša-granica sa R Hrvatskom na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno, uz poštivanje privremeno postavljene signalizacije.

Zbog većeg odrona ili aktivnih klizišta, naizmjenično-jednom trakom saobraća se na putnim pravcima: Sarajevo-Foča(na lokalitetu Sijeračke Stijene), Banja Luka-Crna Rijeka i Lopare-Čelić.

Učestali su odroni na brojnim dionicama, a izdvajamo puteve: Bihać-Bosanska Krupa, Konjic-Mostar, Jajce-Banja Luka, Bugojno-Novi Travnik, Rogatica-Višegrad i Turbe-Karanovac.

Vozače savjetujemo da, bez obzira na povoljne vremenske i saobraćajne uslove, voze maksimalno oprezno i da poštuju sve propise. Zadržavanja na graničnim prelazima su kratkotrajna.

S obzirom da nam predstoje Prvomajski praznici, od sutra očekujemo pojačanu frekvenciju vozila na većini graničnih prelaza. Posebno frekventan saobraćaj očekujemo na graničnim prelazima na jugu zemlje. Na vrijeme prekontrolišite da li ste ponijeli svu potrebnu dokumentaciju za prelazak granice. Za sve informacije o trenutnom stanju na cestama u BIH i graničnim prelazima pozovite Informativni centar na broj telefona 1282 ili posjetite web stranicu www.bihamk.ba 

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

Danas u Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjereno oblačnost. U Bosni pretežno sunčano prije podne. U drugoj polovini dana u Bosni povećanje oblačnosti. Krajem dana i tokom noći na petak u Bosni oblačno sa slabom kišom. Prije podne vjetar umjerene jačine južnog smjera. Od poslijepodnevnih sati vjetar mijenja smjer na sjever. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 6 i 11, na jugu zemlje do 13, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 24 i 28, na jugu do 30 stupnjeva. 

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Četvrtak 26.04.2018. godine Prije podne će biti ugodnije u cijeloj zemlji, a u drugom dijelu dana očekuje se pogoršanje vremenskih prilika, izraženije u Bosni, usljed čega će se djelimično pojačati tegobe kod osjetljivih osoba. Moguće su reakcije na promjenu u vidu glavobolje, dekoncentracije i malaksalosti.

NA DANAŠNJI DAN

121. – Rođen rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije, koji je tokom vladavine od 161. do 180. godine suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo.

1452. – Rođen italijanski slikar, vajar, arhitekta, inženjer, pronalazač i mislilac Leonardo da Vinči, jedan od najvećih umova renesanse, koji je spojio srednjovjekovno enciklopedijsko znanje sa egzaktnom modernom metodom opažanja. U Francusku je prešao 1516, gdje je 1519. umro. Izradio je relativno malo slika, od kojih su najznačajnije «Mona Liza», «Bogorodica u pećini», «Sveta Ana», «Tajna večera». Uradio je veliki broj crteža, a mnoge njegove freske su oštećene zato što je eksperimentisao bojama. Nije se interesovao samo za ljudsko tijelo i prirodu nego i za psihologiju: u «Tajnoj večeri» je metodski prostudirao i nijansirano izrazio karakter svake ličnosti, a u «Mona Lizi» je tražio misteriju unutrašnjeg života. Prvi je unio atmosferu u slike i pomoću svijetlo-tamnog modelisanja dao toplinu kože i mekotu tijela. Nijedno njegovo vajarsko djelo nije sačuvano, a arhitektonske zamisli su ostale u projektu. Živo su ga privlačile i prirodne nauke – fizika, astronomija, hemija. Projektovao je i sprave za letenje. Napisao je «Traktat o slikarstvu».

1532. – Turska vojska, napredujući ka Beču, pod komandom sultana Sulejmana Drugog, upala je u Mađarsku.

1573. – Rođena francuska kraljica italijanskog porijekla Marija de Mediči, koja je poslije smrti kralja Anrija Četvrtog – 1610. upravljala zemljom kao regentkinja uz sina Luja Trinaestog. Pokušavala je da suzbije samovolju visokog plemstva, a kad nije uspjela da nađe oslonac u parlamentu, raspustila ga je 1614, poslije čega se skupština nije sastajala do Francuske revolucije 1789. Tek je kardinal Arman Žan Rišelje, prvi ministar od 1624, suzbio težnje plemstva i ojačao kraljev apsolutizam, ali je onemogućio i njen upliv na državne poslove.

1607. – Kapetan Džon Smit u Kejp Henri u Virdžiniji doveo prve koloniste, koji će osnovati prvo stalno britansko naselje u Americi.

1711. – Rođen škotski filozof, ekonomista i istoričar Dejvid Hjum, koji je kritikom vjerodostojnosti metafizike, odnosno preispitivanjem principa kauzaliteta, uzdigao empirističko filozofsko mišljenje u Engleskoj. Dao je značajan podsticaj kritičkoj filozofiji Imanuela Kanta i uticao na pozitivizam i logičko-empirističku filozofiju. Prethodnik je klasičnih engleskih ekonomista i tvorac kvantitativne teorije novca. Djela: «Rasprava o ljudskoj prirodi», «Moralni, politički i literarni ogledi», «Filozofski ogled o ljudskom razumu», «Političke rasprave», «Istraživanje principa morala», «Istorija Engleske», «Moj život».

1798. – Rođen francuski slikar Ežen Delakroa, glavni predstavnik romantizma, izvrstan kolorista, sklon litetarnim i egzotičnim sižeima, koji je stvorio djela velikog temperamenta i dramatičnosti. Ilustrovao je «Fausta» Johana Volfganga Getea i napisao «Dnevnik» u kojem je izložio zapažanja o umjetnosti. Djela: «Danteova barka», «Ulazak krstaša u Carigrad», «Na barikadama 28. jula 1830.», «Pokolj na Hiosu», «Smrt Sardanapala».

1812. – Rođen njemački industrijalac Alfred Krup, nazvan «kralj topova», pod čijom je upravom metalurški koncern «Krup» 1847. počeo da proizvodi teške topove. Fabrike «Krup» su u oba svjetska rata proizvodile teško naoružanje za njemačku vojsku.

1828. – Rusija objavila rat Otomanskom carstvu radi podrške borbi Grčke za nezavisnost.

1865. – Džon Vilkis But, ubica predsjednika SAD Abrahama Linkolna, ubijen je u pucnjavi s federalnim vojnicima, 11 dana poslije Linkolnove smrti.

1889. – Rođen austrijski filozof Ludvig Vitgenštajn, zaslužan što je problematika jezika, značenja i smisla iskaza dobila posebno mjesto u filozofiji. Djela: «Filozofska istraživanja», «Plava i smeđa knjiga», «Napomene o osnovama matematike», «Filozofske napomene».

1894. – Rođen njemački ratni zločinac Rudolf Hes, zamjenik nacističkog vođe Adolfa Hitlera, koji je u maju 1941, navodno na svoju ruku, avionom odletio u Škotsku, namjeravajući da kod britanske vlade izdejstvuje separatan mir s NJemačkom. NJegov prijedlog nije prihvaćen i kraj Drugog svjetskog rata je dočekao kao zarobljenik u Velikoj Britaniji. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je za ratne zločine na doživotnu robiju. U avgustu 1987. objesio se u ćeliji zatvora «Špandau» pomoću električnog kabla.

1910. – Rođen pisac Mehmed – Meša Selimović, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih književnika 20. stoljeća. Svojim djelima obilježio je jugoslovensku književnost 20. stoljeća, pa ga svojataju, baš poput njegovog kolege Ive Andrića, iako je mnogo puta do smrti kazao i napisao da svim svojim bićem pripada Bosni. I njegova djela najviše su vezana upravo za Bosnu.

– Bosna je moja velika ljubav i moja povremena bolna mržnja. Bezbroj puta sam pokušavao da pobjegnem od nje i uvijek ostajao, iako nije važno gdje čovjek fizički živi. Bosna je u meni kao krvotok – tako je svoju domovinu između ostalog opisivao Selimović, a malo ko je bolje poznavao Bosnu i Bosance od njega

Ono što nasreću nije sporno je njegov status kao velikog pisca ranga evropskoga klasika, a on se temelji ponajviše na piščeva dva romana, “Derviš i smrt” i “Tvrđava”.

Uzmemo li u obzir da baš “Derviš i smrt” počinje islamskim vjerskim očitovanjem – Bismillah, doći ćemo do zaključka koliko ga je besmisleno nazivati srpskim piscem, što je svojevremeno primijetio i književnik Alija Isaković.

Selimović je u rodnom gradu završio osnovnu školu i gimnaziju, a onda se 1930. godine upisao na studijsku grupu srpskohrvatski jezik i jugoslovenska književnost Filozofskog fakulteta u Beogradu. Diplomirao je 1934. godine. Umro je 11. jula 1982. godine u 72. godini života. Bio je nepokretan i nijem.

1915. – Italija tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i prešla u Prvom svjetskom ratu na stranu sila Antante, koje su joj obećale Tirol, Trst, Goricu, Istru, dijelove Dalmacije i Albanije i Dodekaneska ostrva u Egejskom moru.

1937. – Njemački avioni, koje je Fransisku Franku poslao Adolf Hitler, u Španskom građanskom ratu razorili gradić Gerniku u Baskiji i usmrtili stotine civila. Španski slikar Pablo Pikaso ovjekovječio je stradanje Gernike na istoimenoj slici.

1942. – U najvećoj nesreći u istoriji rudarstva, u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom Japana, poginulo je 1.540 ljudi.

1954. – U Ženevi počela konferencija o Indokini, čime je okončana francuska dominacija u tom dijelu svijeta. SAD nisu prihvatile rezultate skupa, pa je juna 1954. diktator Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postao premijer Južnog Vijetnama.

1962. – Američkom raketom iz Kejp Kanaverala lansiran prvi britanski satelit – «Arijel Prvi».

1964. – Tanganjika, Zanzibar i Pemba osnovale Ujedinjenu Republiku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29. oktobra 1964. nazvana Tanzanija.

1966. – U erupciji vulkana Kelud, na indonezijskom ostrvu Java, poginulo najmanje hiljadu ljudi.

1984. – Umro američki džez muzičar afričkog porijekla Vilijam – Kaunt Bejzi, kompozitor i vođa orkestra. Osnovao je 1937. orkestar sa vrhunskim muzičarima – uključujući pjevačicu Bili Holidej i trubača Baka Klejtona – koji je ubrzo stekao slavu najboljeg sving-orkestra u svijetu.

1986. – U sovjetskoj atomskoj elektrani u Černobilju eksplodirao četvrti reaktor, izazvavši najtežu mirnodopsku nuklearnu katastrofu, poslije koje je hiljade ljudi umrlo od posljedica zračenja, a radioaktivni oblak je prekrio znatan dio Evrope.

1994. – Prilikom pada tajvanskog putničkog aviona «erbas A300-600» u blizini aerodroma kod japanskog grada Nagoje poginulo je svih 264 putnika i članova posade.

1994. – U Južnoj Africi počeli prvi izbori, na kojima su učestvovali i crnci i bijelci.

1999. – U Albaniji se srušio američki helikopter AH- 64 tipa «apač».

2004. – Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kojima se reguliše zastupljenost nacionalnih manjina u organima lokalne vlasti i omogućava plaćeno političko oglašavanje u predizbornoj kampanji.

2005. – Paragvajski pisac Roa Bastos, jedna od centralnih ličnosti u latinoameričkoj književnosti, preminuo je u 88. godini. Za knjigu «Ja, vrhovni» /1974/ dobio je Servantesovu nagradu /1989/.

2007. – Ruski predsjednik Vladimir Putin suspendovao obaveze Rusije iz Sporazuma o konvencionalnim snagama u Evropi zbog američkog plana o postavljanju raketnog štita u zemljama istočne Evrope.

2011 – Čileanski pjesnik Gonzalo Rohas premiuo u 94. godini u Santjagu. Među njegovim najpoznatijim djelima su knjige poezije «Nesreća čoveka» /1948/, «Protiv smrti» /1964/ i «Tama» /1967/. Rohas je 2003. dobio najveće književno priznanje na španskom govornom području, nagradu «Servantes». Dobitnik je više nagrada za književnost, uključujući i čileansku Nacionalnu nagradu za književnost, Nagradu kraljice Sofije za Iberijsko-američko pjesništvo, meksičku Oktavio Paz nagradu.

2012. – Bivši liberijski predsjednik Čarls Tejlor proglašen krivim za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom građanskog rata u Sijera Leoneu od 1991. do 2002. Tejlor je prvi bivši šef neke države osuđen pred Međunarodnim sudom. Uhapšen je 2006. a njegovo suđenje završeno je 2011.