Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 12.09.2018.godine od 08:00 sati do 13.09.2018. godine do 08:00 sati na području općine Bužim.
JAVNI RED I MIR
- Jedna prekršajna prijava (Paljenje korova u vrijeme zabrane u naselju Pomajden)
- Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija
SAOBRAĆAJ
- Na dijelu RP 401B Bužim – Cazin u naselju Konjodor-Jusići zbog oštećenja kolovoza od klizišta u dužini od 30. metara saobraćaj se odvija naizmjenice jednom trakom.
- Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići.
- Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići.
BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)
- Jedna saobraćajna nezgoda (Zaradostovo – naselje Abazovići došlo do prevrtanja motornog vozila). Jedno lice zadobilo LTP uz materijalnu štetu na vozilu.
- ZU Dom zdravlja Bužim
Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratio 24 pacijenata, od kojih je 2 upućeno na dalje liječenje u bolnicu u Bihać. Dežurni doktor bila je Sanela dr. Mašović.
ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE
- Snabdijevanje vodom sa izvorišta Musići uredno
- Snadbjevanje s vodom s izvorišta Pivnice je uredno.
- Snabdijevanje električnom energijom i telekomunikacijskim vezama uredno.
STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)
Stanje na cestama 13. 09. 2018. u 08 : 10 sati
U jutarnjim satima skrećemo pažnju na smanjenu vidljivost zbog magle u kotlinama i uz riječne tokove, posebno u centralnim i istočnim krajevima. Na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i preko planinskih prevoja upozoravamo na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja.
Na svim putnim pravcima učesnicima u saobraćaju savjetujemo da budu oprezni i da poštuju saobraćajne propise.
Zbog radova na rekonstrukciji mosta preko rijeke Vrbas, na magistralnom putu M-16.4 Novi Travnik-Bugojno, saobraćaj teretnih vozila preusmjeren je na pravac Bugojno-Donji Vakuf-Travnik, dok putnička vozila saobraćaju obilaznicom u neposrednoj blizini.
Radovi na rekonstrukciji mosta preko rijeke Usore izvode se na regionalnom putu R-474 Jelah-Piljužići, zbog čega je na ovoj dionici na snazi obustava saobraćaja. Alternativni pravac je Jelah Polje-Sivša-Tešanjka-Jelah, dok vozila do 7,5 t. mogu koristiti i pravac Jelah Polje-Kalošević-Jelah.
Sanacioni radovi izvode se i na autoputu A-1 na dionicama Sarajevo zapad-Lepenica i Visoko-Kakanj, kao i na magistralnim putevima M-18 Semizovac- Olovo-Kladanj i M-16 Banja Luka-Crna Rijeka-Jajce. Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta. Podsjećamo da je zbog radova u Hrvatskoj, obustavljen saobraćaj na GP Bosanski Novi-Dvor.
PROGNOZA VREMENA (FHMZ)
Jutros je na sjeverozapadu Bosne pretežno oblačno vrijeme, a u ostatku zemlje sunčano.
Temperature zraka u 08 sati (°C): Bjelašnica 9; Bihać, Bugojno 10; Ivan Sedlo 12; Jajce, Livno, Bileća, Srebrenica 13; Sanski Most, Sarajevo, Prijedor 14; Tuzla, Banja Luka 15; Bijeljina 16; Doboj 17; Stolac 18; Gradačac, Trebinje 20; Mostar 21;
Danas će na zapadu i sjeverozapadu Bosne preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U ostatku zemlje sunčano uz postepeno naoblačenje tokom dana. Poslije podne ili krajem dana lokalni pljusak je moguć na zapadu Bosne. Vjetar u Bosni slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini, veći dio dana, slab do umjeren jugozapadni. Dnevne temperature od 23 do 29, na jugu od 28 do 32 °C.
BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)
Četvrtak 13.09.2018. godine Povoljne biometeorološke prilike, duži sunčani periodi i porast temperatura ugodno će djelovati na većinu populacije. Hronični bolesnici i meteoropate ne bi trebali imati većih problema.
NA DANAŠNJI DAN
1506. – Umro italijanski slikar i graver Andrea Mantenja. Izradio je veličanstvene freske u crkvi eremita u Padovi, srušenoj u Drugom svjetskom ratu, i u dvorcu eremita u Mantovi. Slike: «Parnas», «Raspeće», «Sveti Sebastijan», «Obrezanje», «Poklonstvo kraljeva».
1592. – Umro je francuski pisac i filozof Mišel Ejkvem de Montenj, obnavljač intelektualnog skepticizma i vjesnik slobodne misli u 17. i 18. vijeku. Smatrao je da je ljudski razum nemoćan u traženju istine i pravde, ali da je svaki čovjek dužan da nađe izvjesne norme u privatnom i javnom životu da bi živio razumno, svjestan svojih opšteljudskih odgovornosti. Djela: «Eseji», «Dnevnik putovanja».
1598. – Umro španski kralj Filip Drugi. Predvodio je zemlju u ratovima protiv Otomanskog carstva od 1571. do 1578. i protiv Engleske od 1588, okončanom šest godina nakon njegove smrti. Poslije sloma njegove «Nepobjedive armade» 1588. u bici s engleskom mornaricom u La Manšu Španija nikad više nije bila svjetska sila prvog reda.
1788. – Njujork proglašen prvom federalnom prijestonicom SAD.
1819. – Rođena njemačka pijanistkinja Klara Šuman, koja je koncertnu karijeru počela u devetoj godini. Ona je jedan od najvećih klavirskih majstora 19. vijeka. Širom Evrope popularisala je djela Roberta Šumana /za koga se udala 1840/, Ludviga van Betovena, Frederika Šopena, Johanesa Bramsa, Feliksa Mendelsona.
1874. – Rođen austrijski kompozitor Arnold Šenberg, osnivač i teoretičar modernog muzičkog ekspresionizma, profesor muzičkih akademija u Beču, Berlinu, Bostonu i Los Anđelesu. U ranim kompozicijama bio je sljedbenik romantizma, ali je kasnije napustio tonalni sistem i komponovao atonalno, pri čemu je uveo nov dvanaestotonski način komponovanja, nevezan za usvojena harmonska pravila. Napisao je «Nauku o harmoniji» i nedovršeni «Priručnik za kontrapunkt» i «Teoriju kompozicije». Muzička djela: opera «Mojsije i Aron», simfonijska poema «Peleas i Melisandra», kantate «Gurelider», «Preživjeli iz Varšave», melodrama «Pierot lunaire», monodrama «Očekivanja».
1882. – Poslije ustanka koji je ugrozio planove Londona o korišćenju Sueckog kanala Britanci su porazili egipatsku vojsku kod Tel el Kebira u Egiptu i nastavili osvajanje te zemlje i susjednog Sudana.
1894. – Rođen engleski pisac Džon Bojnton Pristli, autor djela koja se odlikuju vedrinom i humorom, ali i društvenim kritikom. Djela: romani «Dobri drugovi», «Englesko putovanje», «Ponoć u pustinji», «Anđeosko sokače», drame «Opasna okuka», «Dođoše do grada», «Inspektor je došao», «Čaša piva», eseji «Engleski komični likovi», «Engleski roman», «Engleski humor», «Dikens i njegov svijet», «Književnost i zapadnjak».
1905. – Rođena američka filmska glumica francuskog porijekla Klodet Kolber, koja je najčešće igrala u komedijama, plijeneći publiku nesvakidašnjim šarmom i pomalo neuobičajenim izgledom. Filmovi: «Dogodilo se jedne noći» , «Ponoć», «U znaku krsta», «Bubnjevi duž Mohavka», «Jaje i ja».
1922. – U Al Aziziji u Libiji izmjerena najviša temperatura u hladu – 58 stepeni Celzijusovih.
1923. – U Španiji je vlast prigrabio general Migel Primo de Rivera i uz blagoslov kralja Alfonsa Trinaestog zaveo profašističku diktaturu kojom je privremeno ugušen revolucionarno-demokratski pokret.
1955. – SSSR i Zapadna Njemačka uspostavili diplomatske odnose.
1971. – U napadu američke policije i Nacionalne garde, kojim je okončana petodnevna pobuna u njujorškom zatvoru Atika, poginuo je 31 robijaš i 11 zatvorskih čuvara.
1989. – Najveće demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi u Kejptaunu predvodio je nadbiskup Dezmond Tutu.
1991. – SSSR i SAD sporazumjeli se da obustave doturanje naoružanja zaraćenim stranama u Avganistanu.
1992. – Umro je američki filmski glumac Entoni Perkins, koji se specijalizovao za uloge senzitivnih, smetenih i nervoznih ličnosti. Filmovi: «Psiho», «Prijateljsko ubjeđivanje», «Proces», «Fedra», «Volite li Bramsa?», «Kvaka 22», «Sudija za vješanje», «Ubistvo u `Orijent-ekspresu`», «Crna rupa».
1993. – Izrael i Palestinska oslobodilačaka organizacija u Vašingtonu potpisali mirovni sporazum.
1995. – Grčka i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija u Njujorku potpisale sporazum o normalizaciji odnosa, priznavši se međusobno kao države, a Skoplje se obavezalo da promijeni izgled državne zastave i zapiše u ustav da nema teritorijalne pretenzije prema južnom susjedu.
2011. – Umro britanski slikar i dizajner Ričard Hamilton, jedan od utemeljivača pop arta. Hamilton, često nazivan ocem tog pokreta, proslavio se tokom pedesetih godina 20. vijeka kolažom «Šta je ono što današnji dom čini tako drugačijim, tako privlačnijim?».