Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 20.09.2019. godine od 8:00 sati do 23.09.2019. godine do 8:00 sati na području općine Bužim
JAVNI RED I MIR
- Nije bilo krivičnih djela niti narušavanja javnog reda i mira
- Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija
SAOBRAĆAJ
– Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići.
– Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići.
– Zbog klizišta otežan saobraćaj na nekategorisanom putu V.Rijeka-Muratovići.
BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)
- Nije bilo saobraćajnih nezgoda
ZU Dom zdravlja Bužim
Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 35 pacijenata, nije bilo upućenih na dalje liječenje u bolnicu u Bihać.
Dežurni doktor bio je Adis dr. Kauković.
ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE
Vodosnabdijevanje gradskim vodovodom uglavnom uredno.
Snabdijevanje telekomunikacijskim vezama i električnom energijom uglavnom uredno
Planiranom dinamikom odvijaju se odvoz smeća i održavanje gradske čistoće.
STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)
Stanje na cestama 23. 09. 2019. u 07 : 25 sati
Zbog nestabilnog vremena, te povremene kiše u pojedinim krajevima, savjetujemo oprezniju vožnju prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima. Povećana je opasnost od odrona na dionicama koje vode kroz usjeke, pa apelujemo na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno. Na mjestima gdje se izvode radovi postavljena je privremena saobraćajna signalizacija čije poštivanje je obavezno.
Zbog radova na autoputu A-1 saobraćaj je na dionici Sarajevo sjever-Lepenica na lokalitetima Ban Brdo i Treševine preusmjeren iz vozne u preticajnu traku, dok se na dionici Podlugovi-Sarajevo sjever saobraća dvosmjerno u dužini od 3 km.
Na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila zbog sanacionih radova u tunelu Vranduk II, u noćnim satima saobraćaj se obustavlja u vremenu od 00:30 do 04:30 sati. Tokom dana na ovom lokalitetu saobraća se naizmjenično, jednom trakom, a zbog povremeno pojačanog prometa vozila, moguće je formiranje dužih kolona u oba smjera. Na obilaznici kroz naselje Tetovo (R-445 Nemila-Tetovo-Zenica) zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.
Sporije zbog radova, saobraća se i na dionicama magistralnih puteva: M-18 Olovo-Kladanj-Stupari, M-1.8 Srebrenik-Orašje, M-5 Lanište-Ključ i M-5 Jajce-Jezero.
Zbog izvođenja sanacionih radova, obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-425a Tromeđa-Zvirovići.
Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta. Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.
PROGNOZA VREMENA (FHMZ)
23.9.2019.
Tmurno vrijeme praćeno padavinama, uz povremeno izraženije južno strujanje, kod osjetljivih osoba će uzrokovati jačanje tegoba vezanih uz njihove bolesti. Od meteoropatskih reakcija moguće su glavobolja, nervoza, dekoncentracija, reumatski i bolovi na mjestima ozljeda, u noći problemi sa snom. Preporučljivo je umanjiti aktivnosti, a učesnicima u saobraćaju sugerišemo oprezniju vožnju.
63. p. n. e. – Rođen rimski državnik i vojskovođa Gaj Julije Cezar Oktavijan Avgust, prvi rimski car, usvojeni sin Gaja Julija Cezara. Godinu dana poslije ubistva Cezara 44. godine prije nove ere, kao komandant senatske vojske kod Mutine potukao je Marka Antonija, ali je ubrzo s njim i Markom Emilijem Lepidom sklopio trijumvirat. Poslije druge pobjede nad Antonijem kod Akcijuma 31. prije nove ere – koja mu je omogućila osvajanje Egipta – pod imenom Avgust preuzeo je svu vlast i ukinuo republiku. Zaveo je novi oblik vladavine i administracije, poznat kao «principat» /centralizacija vlasti/. Uljepšao je Rim mnogim građevinama, pomagao nauku i umjetnost i njegova vladavina je najsjajniji period rimske istorije, nazvana «Avgustov vijek» ili «Zlatni vijek».
1719. – Lihtenštajn postao nezavisna kneževina u okviru Svetog rimskog carstva.
1817. – Španija i Velika Britanija potpisale Sporazum o zabrani trgovine robljem.
1819. – Rođen francuski fizičar Arman Ipolit Luj Fizo, koji je s Leonom Fukoom izračunao brzinu svjetlosti. Dokazao je da se svjetlost sporije kreće u vodi, pronašao metod za mjerenje širenja čvrstih tijela na toploti i optičkim eksperimentima prikazao uvlačenje etra u tijela pri kretanju.
1846. – Njemački astronom Johan Gotfrid Gale otkrio planetu Neptun.
1870. – Umro francuski pisac Prosper Merime, koji se odlikovao uglađenim i sažetim stilom. NJegove novele «Karmen» i «Kolomba» su inspirisale francuskog kompozitora Žorža Bizea da napiše opere. Oduševljavao se i pisao o ruskim piscima Aleksandru Sergejeviču Puškinu, Nikolaju Vasiljeviču Gogolju i Ivanu Sergejevuču Turgenjevu. Ostala djela: istorijski roman «Hronika vremana Šarla Devetog», novele «Mateo Falkone», «Zauzimanje utvrđenja», «Tamango», «Etrurska vaza», «Lokis», pozorišne scene «Seljačka buna».
1916. – Rođen italijanski političar i univerzitetski profesor Aldo Moro, premijer Italije od 1963. do 1968. i od 1974. do 1976. Bio je i ministar pravosuđa, ministar prosvjete, politički sekretar Hrišćanskodemokratske stranke i više puta šef diplomatije. U martu 1978. otela ga je i u maju ubila teroristička grupa «Crvene brigade».
1920. – Rođen američki filmski glumac Džo Jul, poznat kao Miki Runi, koji je već kao dijete bio filmska zvijezda. Filmovi: «Avanture Haklberi Fina», «Bebe u vojsci», «Mladi Tom Edison», «Osnujmo orkestar», «Bebe na Brodveju», «Ljudska komedija», «Nacionalna Velvet», «Riječi i muzika», «Endi Hardi dolazi kući», «Privatni život Adama i Eve».
1930. – Rođen američki pjevač i kompozitor afričkog porijekla Rej Čarls, koji je, iako slijep, postigao blistavu karijeru. Na njegov stil je najviše uticala crnačka gospel muzika i bluz.
1939. – Umro austrijski ljekar jevrejskog porijekla Sigmund Frojd (na fotografiji), osnivač psihoanalize, ljekar za nervne bolesti i profesor nervne patologije na Univerzitetu u Beču. Pred nacistima je 1938. emigrirao u London, gdje je umro. Posebno je isticao značaj nesvjesne psihe i seksualnog nagona na psihički život ljudi, filozofiju. Objavio je veliki broj djela i psihoanalitičkih studija od opšte medicinske, posebno psihoterapijske vrijednosti. Djela: «Uvod u psihoanalizu», «Psihopatologija svakodnevnog života», «Tumačenje snova», «Tri raspave o seksualnoj teroriji», «Dosjetka i njen odnos prema nesvjesnom», «Prilog istoriji psihoanalitičkog pokreta», «Čovjek Mojsije i monoteistička religija», «Totem i tabu», «O snu», «Psihologija masa i analiza ega», «Ja i ono», «Sumanutost i snovi u ‹Gradivi› V. Jensena», «Jedna uspomena iz djetinjstva Leonarda da Vinčija», «Mikelanđelov Mojsije», «Dostojevski i oceubistvo», «Nelagodnost u kulturi», «Nova predavanja za uvođenje u psihoanalizu», «Studije o histeriji» /sa Jozefom Brojerom/, «Autobiografija».
1957. – Grčka odbacila zahtjev Bukurešta da se Rumunija priključi Balkanskom savezu, koji su ugovorima 1953. u Ankari i 1954. na Bledu zaključile Jugoslavija, Grčka i Turska.
1973. – Umro čileanski pisac i diplomata Pablo Neruda, najveći liričar Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. Djela: pjesničke zbirke «Praznična pjesma», «Suton», «Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma», «Pokušaj beskonačnog čovjeka», «Boravak na Zemlji», «Španija u srcu», «Treći boravak 1935 -1945», «Opšta pjesma», «Grožđe i vjetar», «Elementarne ode».
1973. – Na vanrednim izborima treći put za predsjednika Argentine izabran Huan Domingo Peron, a za potpredsjednika njegova supruga Isabela.
1991. – Jermenija proglasila nezavisnost od SSSR.
1996. – Grčki socijalistički premijer Kostas Simitis, koji je na položaj došao u januaru 1996. umjesto teško oboljelog Andreasa Papandreua, pobijedio je na izborima konzervativnog suparnika i dobio četvorogodišnji mandat da upravlja zemljom.
1997. – Na mirovnim pregovorima u Sjevernoj Irskoj protestanski unionisti prvi put poslije 75 godina razgovarali licem u lice sa vođama Šin Fejna, političkog krila sjevernoirske rimokatoličke terorističke organizacije Irska republikanska armija.
2008. – Evropska komisija usvojila plan finansijske pomoći EU za BiH od 2008. do 2010. godine, kojim je predviđeno 269,9 miliona eura bespovratne pomoći.