SERVISNE INFORMACIJE ZA UTORAK 24.09.2019.

Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 23.09.2019. godine od 8:00 sati do 24.09.2019. godine do 8:00 sati na području općine Bužim

JAVNI RED I MIR

  • Nije bilo krivičnih djela niti narušavanja javnog reda i mira
  • Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija

SAOBRAĆAJ

–    Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići.

–    Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići.

–    Zbog klizišta otežan saobraćaj na nekategorisanom putu V.Rijeka-Muratovići.

BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)

  • Nije bilo saobraćajnih nezgoda

ZU Dom zdravlja Bužim

Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 35 pacijenata, nije bilo upućenih na dalje liječenje u bolnicu u Bihać.
Dežurni doktor bio je Adis dr. Kauković.

ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE

Vodosnabdijevanje gradskim vodovodom uglavnom uredno, izuzev u naselju Varošine gdje je došlo do prekida vodosnabdijevanjem zbog kvara na mreži.

Snabdijevanje  telekomunikacijskim vezama i električnom energijom  uglavnom uredno

Planiranom dinamikom odvijaju se odvoz smeća i održavanje gradske čistoće.

STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)

Stanje na cestama 24. 09. 2019. u 09 : 00 sati

Kolovoz je mokar ili vlažan na većini puteva u BiH, pa vozače pozivamo na pojačan oprez. Skrećemo pažnju i na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja. Na svim dionicama savjetujemo opreznu vožnju, prilagođenu uslovima na putu.

Zbog radova na autoputu A-1 saobraćaj je na dionici Sarajevo sjever-Lepenica na lokalitetima Ban Brdo i Treševine preusmjeren iz vozne u preticajnu traku, dok se na dionici Podlugovi-Sarajevo sjever saobraća dvosmjerno u dužini od 3 km.

Na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila zbog sanacionih radova u tunelu Vranduk II, u noćnim satima saobraćaj se obustavlja u vremenu od 00:30 do 04:30 sati. Tokom dana na ovom lokalitetu saobraća se naizmjenično, jednom trakom, a zbog povremeno pojačanog prometa vozila, moguće je formiranje dužih kolona u oba smjera. Na obilaznici kroz naselje Tetovo (R-445 Nemila-Tetovo-Zenica) zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.

Sporije zbog radova, saobraća se i na dionicama magistralnih puteva: M-18 Olovo-Kladanj-Stupari, M-1.8 Srebrenik-Orašje, M-5 Lanište-Ključ i M-5 Jajce-Jezero.

Zbog izvođenja sanacionih radova, obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-425a Tromeđa-Zvirovići.

Na  graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta. Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

24.9.2019.

Jutros je u Bosni pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini vedro. Ponegdje u centralnim i sjeverozapadnim područjima Bosne je zabilježena kiša.

Temperature zraka u 08 sati (°C): Bjelašnica 5; Livno 10; Ivan Sedlo 11; Bugojno, Gradačac, Grude, Sokolac 12; Drvar, Sarajevo, Široki Brijeg 13; Bihać, Bijeljina, Brčko, Doboj, Jajce, Prijedor, Sanski Most, Trebinje, Zenica 14; Tuzla 15; Banja Luka, Mostar, Srebrenica, Stolac, Zvornik 16; Neum 17;

Danas će u Bosni preovladavati pretežno oblačno vrijeme, u Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Dio prijepodneva u Bosni sa povremenom i slabom kišom. Na jugoistoku Hercegovine poslije podne je moguć lokalni pljusak. Vjetar slab u Bosni zapadni i sjeverozopadni, a u Hercegovini jugozapadni. Dnevne temperature od 13 do 19, na jugu od 20 do 26 °C.

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Toko prijepodneva sa povremenom i slabom kišom. Dnevna temperatura oko 17 °C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Utorak 24.09.2019. godine
Biometeorološka prognoza je relativno povoljna. U Bosni, nestabilno vrijeme, praćeno padavinama u prijepodnevnim satima, loše će djelovati na osjetljive osobe. Od meteoropatskih reakcija moguće su dekoncentracija, reumatski bolovi, razdražljivost, nesanica. Na jugu će opšta slika, uz više sunca, većim dijelom dana biti ljepša. Sa noćnim satima, ugodnije u cijeloj zemlji.

768. – Umro franački kralj Pipin Treći – Mali, prvi monarh iz dinastije Karolinga. Vladao je od 747. godine, a potpunu vlast je prigrabio 751. kad je uz saglasnost rimskog pape zbacio Hilderika Trećeg, posljednjeg vladara iz dinastije Merovinga. Osnovao je Papsku državu 756, poklonivši papi zemlje u srednjoj Italiji.

1706. – Švedska i Saksonija u Altrantštatu sklopile mir kojim se Švedska odrekla poljske krune i priznala poljskog kralja Stanislava Lešćinjskog, štićenika švedskog kralja Karla Dvanaestog.

1852. – Francuski inženjer Anri Žifar izveo prvi let dirižablom na parni pogon, preletjevši 27 kilometara od Pariza do Trapa.

1884. – Rođen turski državnik i vojskovođa Mustafa Ismet Ineni, predsjednik Turske od 1938. do 1950. Učestvovao je u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, a posebno se istakao u tursko-grčkom ratu 1921, kad je poslije uspjeha u bici kod Inenija dobio titulu paše i uzeo prezime Ineni. Iste godine je kao komandant Zapadnog fronta predvodio turske trupe u pobjedonosnoj bici nad grčkom vojskom na rijeci Sakarija. Od 1922. do 1924. bio je šef turske diplomatije, a potom do 1937, kao blizak saradnik Kemala Ataturka, predsjednik vlade.

1911. – Rođen ruski državnik Konstantin Ustinovič Černjenko. Na najmoćniji položaj u državi – mjesto generalnog sekretara sovjetske Komunističke partije – dospio je poslije smrti Jurija Vladimiroviča Andropova u februaru 1984. Na tom položaju je ostao samo 13 mjeseci, do smrti u martu 1985.

1915. – Francuska i Velika Britanija u Prvom svjetskom ratu odlučile da otvore Solunski front, na koji su upućene snage sa fronta u Galipolju. Početkom 1916. te trupe su ojačane s pet britanskih i četiri francuske divizije, a do polovine maja 1916. sa ostrva Krf je prebačena srpska vojska, svrstana u tri armije, koja je 1918. imala odlučujuću ulogu u proboju Solunskog fronta i ubrzanju ratnog sloma Centralnih sila.

1941. – Na konferenciji u Londonu vlade SSSR, Australije, Kanade, Velike Britanije, Novog Zelanda, Južnoafričke Unije i izbjegličke vlade Čehoslovačke, Grčke, Belgije, Luksemburga, Holandije, Norveške, Poljske, Jugoslavije i Francuske potpisale Atlantsku povelju. O sadržaju Povelje u osam tačaka – koja je bila politički program o borbi protiv Sila osovine u Drugom svjetskom ratu – prethodno su se dogovorili predsjednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil i taj dokument je kasnije poslužio kao osnova Povelje UN.

1968. – Švajcarska postala članica UN.

1971. – Velika Britanija protjerala 90 sovjetskih građana zbog navodne špijunske djelatnosti.

1980. – Pogranični sukobi Iraka i Irana prerasli u sveopšti rat dviju zemalja kad su iračke trupe prešle granicu i opkolile grad Abadan, zapalivši najveću svjetsku rafineriju nafte.

1988. – Na Olimpijskim igrama u Seulu kanadski sprinter afričkog porijekla Ben DŽonson postavio svjetski rekord u finalnoj trci na 100 metara od 9,79 sekindi, ali je rezultat poništen i šest dana kasnije mu je oduzeta zlatna medalja, jer je trčao dopingovan.

1990. – Predsjednik Zapadne Njemačke Rihard fon Vajczeker potpisao sporazum kojim će 3. oktobra 1990. dvije njemačke države ponovo biti ujedinjene, a istog dana je Istočna Njemačka formalno napustila Varšavski pakt.

1993. – Kralj Norodom Sihanuk ponovo preuzeo kambodžanski prijesto, s kojeg je sišao 1955. godine i potpisao ustav, prema kojem je Kambodža postala ustavna monarhija.

1996. – SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska odbacile prigovore Indije i potpisale dokument o zabrani nuklearnih proba.

1998. – Iran i Velika Britanija postigli sporazum o podizanju diplomatskih odnosa na ambasadorski nivo pošto je Teheran odustao od «fatve» – smrtne kazne zaprijećene autoru «Satanskih stihova» britanskom piscu indijskog porijekla Salmanu Ruždiju.

2000. – Savjet ministara BiH prihvatio jedinstveni pasoš BiH.

2004. – Umrla francuska književnica Fransoaz Sagan /69/, koja je 1954. godine postigla ogroman uspjeh svojim prvim romanom «Dobar dan, tugo».

2006. – Umro britanski kompozitor Malkom Arnold, autor muzike za film «Most na rijeci Kvaj», za koju je 1958. dobio Oskara. Komponovao je muziku za više od 130 filmova, devet simfonija, sedam baleta, dvije opere, mjuzikl i više od 20 koncerata.

By admin