SERVISNE INFORMACIJE ZA SRIJEDU 15.01.2020.

Gusta magla ovoga jutra smanjuje vidljivost na većini dionica u kotlinama i uz riječne tokove, zbog čega pozivamo na pojačan oprez.

Izdvajamo puteve u dolinama rijeka Bosne, Save, Drine, Spreče, Lašve i Vrbasa, kao i šire područje Sarajeva, Konjica, Banja Luke, Livna i Tomislavgrada.

Pažnju skrećemo na učestale odrone zemlje ili kamenja i podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

Na putnom pravcu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad saobraćaj će zbog radova biti obustavljen danas od 11 do 16 sati. Za vrijeme obustave vozila će se preusmjeravati na putne pravce Kola-Čađavica-Stričići-Mrkonjić Grad ili Crna Rijeka-Jajce-Mrkonjić Grad.

Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, tokom dana saobraća se dvosmjerno od 05 do 21 sat. U vremenu od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je u vremenu od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase koriste obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona preusmjeravaju se na alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

Zbog aktuelnih radova sporije se saobraća i na magistralnim putevima: Srebrenik-Orašje (tunel Ormanica), Sarajevo-Trnovo (Krupac) i Lanište-Ključ.

Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

VREMENSKA  PROGNOZA (FHMZ)

15.1.2020.

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokove će biti dugotrajne magle. Vjetar slab južnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 4 i 9°C, na jugu zemlje do 12°C. U mjestima sa dugotrajnom maglom niža maksimalna dnevna temperatura zraka.

U većem dijelu Sarajeva dugotrajna magla. Najviše sunčanog vremena u općini Stari Grad. Najviša dnevna temperatura zraka oko 5°C.

BIOMETEOROLOŠKA  PROGNOZA (FHMZ)

Srijeda 15.01.2020. godine
Nakon hladnog jutra, temperatura će tokom dana djelimično porasti i opšta slika će se, uz više sunca, popraviti u cijeloj zemlji. Tegobe kod hroničnih bolesnika i meteoropata neće biti suviše izražene. Prilikom boravka na otvorenom poželjno je biti oprezniji, ne pretjerivati sa aktivnostima i posvetiti pažnju prikladnom odijevanju. Moguće su epizode jačeg zagađenja u gradskim sredinama, čemu je neophodno posvetiti pažnju, naročito osjetljive grupe stanovništva, poput starijih, djece i hroničnih bolesnika.

69. – Rimskog cara Servija Sulpikijusa Galbu ubili u Rimskom forumu pobunjeni pretorijanci, koji su 68. oborili s vlasti i njegovog prethodnika na prijestolu Nerona, prinudivši ga na samoubistvo.

1535. – Engleski kralj Henri Osmi uzeo titulu «poglavara Crkve» u Engleskoj i raskinuo veze sa Rimokatoličkom crkvom i papom, koji mu nije dozvolio razvod od Katarine Aragonske i ženidbu sa Anom Bolen. Bolen – majka kraljice Elizabet Prve – pogubljena 1536. pod optužbom za izdaju. Bila je druga od šest žena Henrija Osmog.

1559. – Elizabet Tjudor, kćerka Henrija Osmog i Ane Bolen, krunisana u Vesminsterskoj katedrali u Londonu kao engleska kraljica Elizabet Prva, jedan od najznačajnijih vladara u istoriji Engleske, koja je na prijesto stupila poslije smrti kraljice Meri Prve.

1582. – Posredovanjem pape Grgura Trinaestog, nosioca rimokatoličke reakcije i inspiratora zločina nad hugenotima u Francuskoj 1572. (Vartolomejska noć), sklopljen je mir rimokatoličke Poljske i pravoslavne Rusije, kojim je Rusija izgubila izlaz na Baltik.

1777. – Sjevernoamerička država Vermont proglasila nezavisnost od Velike Britanije i postala republika, koja je 1791. ušla u sastav SAD.

1809. – Rođen francuski ekonomista i politički filozof Pjer Žozef Prudon, čija je doktrina postala osnova kasnijih radikalnih i anarhističkih teorija. Rukovođen geslom «svojina – to je krađa», u djelu «Šta je svojina» zalagao se za ukidanje svojine. Takođe je smatrao da komunizam guši nezavisnost ljudi. Sintezu jednakosti i nezavisnosti vidio je u slobodi kao «trećoj formi društva», što je teorijski razradio u djelu «Sistem ekonomskih protivrječnosti ili filozofija bijede».

1918. – Rođen egipatski državnik Gamal Abdel Naser, predsjednik od 1956. do smrti 1970, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vođa zavjereničke vojne organizacije «Slobodni oficiri» i inicijator udara u julu 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk Prvi. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. je postao predsjednik Ujedinjene Arapske Republike /unija Egipta i Sirije/, koja se raspala 1961. Poslije vojne katastrofe Arapa u ratu s Izraelom 1967. je dao ostavku, ali su ga Egipćani referendumom vratili na položaj šefa države.

1919. – U Berlinu poslije neuspjelog ustanka ubijene vođe njemačkog radničkog pokreta – Roza Luksemburg i Karl Libkneht. Ubijeni su na osnovu naloga njemačke vlade i ubice su ostale nekažnjene.

1920. – Na trećoj konferenciji balkanskih socijaldemokratskih partija u Sofiji osnovana Balkanska komunistička federacija – Savez komunističkih partija Bugarske, Grčke, Jugoslavije i Rumunije – kao dio Komunističke internacionale.

1929. – Rođen američki baptistički sveštenik afričkog porijekla Martin Luter King, vođa pokreta protiv rasnog ugnjetavanja i borac za građanska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964. Zbog stalnog jačanja Kingovog uticaja među crncima i ostalim ugnjetenim Amerikancima, na osnovu naloga šefa Federalnog istražnog biroa Edgara Huvera, osam godina prije nego što je 1968. ubijen u gradu Memfis u američkoj državi Tenesi, praćen je doslovno svaki njegov korak. Prema ocjeni FBI, on je bio «opasnost za američko društvo». Istraga je – kao i poslije atentata na predsjednika SAD Džona Kenedija 1963. i na njegovog brata, senatora u državi Njujork, prethodno ministra pravde Roberta Kenedija 1968. – očito namjerno vođena krajnje traljavo. Pravi ubica nije otkriven, a nezavisna istraga je ustanovila da čovjek optužen za atentat na Kinga i osuđen na 99 godina robije, nikako nije mogao da počini ubistvo.

1942. – U Londonu u Drugom svjetskom ratu potpisan nacrt Balkanske unije, sporazum grčke i jugoslovenske izbjegličke vlade o uzajamnoj pomoći u borbi za obnovu monarhije.

1942. – U istočnoj Bosni otpočela Druga ofanziva protiv partizana u Drugom svjetskom ratu, tokom koje je više od 35.000 njemačkih vojnika do 7. februara ovladalo komunikacijama, ali su poslije prolaska glavnine neprijateljskih snaga partizani ponovo zaposjeli izgubljene dijelove slobodne teritorije.

1943. – Amerikanci poslije višemjesečnih ogorčenih vazdušnih, pomorskih i kopnenih borbi izbacili u Drugom svjetskom ratu japanske trupe sa strateški važnog pacifičkog ostrva Gvadalkanal, čime je zaustavljeno njihovo napredovanje prema Australiji.

1969. – Poletio sovjetski kosmički brod «Sojuz pet» s trojicom kosmonauta, koji se potom spojio sa «Sojuzom 4», lansiranim prethodnog dana, što je bilo prvo spajanje kosmičkih letjelica s ljudskom posadom u orbiti oko Zemlje.

1971. – Asuansku branu u Egiptu na rijeci Nil otvorili egipatski predsjednik Anvar el Sadat i predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Nikolaj Podgorni. Izgradnja tog kapitalnog objekta hidroenergentskog i melioracionog sistema trajali su 11 godina.

1986. – Sovjetski lider Mihail Gorbačov saopštio plan za «oslobađanje Zemlje od nuklearnog oružja za 15 godina».

1993. – SAD naredile pomorsku blokadu Haitija, pravdajući to opasnošću «masovnog gubitka života u moru» zbog talasa izbjeglica iz te zemlje u Karipskom moru.

1996. – Teško oboljeli premijer Grčke Andreas Papandreu podnio ostavku.

2001. – Započela s radom Vikipedija, svojevrsna, mada nepouzdana, on lajn enciklopedija. Njen osnivač Amerikanac Džimi Vejls namjeravao je da ubrza njenu prethodnicu Nupediju, čiji su okviri bili prestrogi, jer se od saradnika tražilo da imaju doktorat iz područja o kojem pišu, a tekstovi su morali da prolaze kroz nekoliko faza provjera. Prvobitna Vejlsova Vikipedija imala isključivo verziju na engleskom.

2006. – Socijalista Mišel Bašele postala prva žena predsjednik u istoriji Čilea.

2006. – Američke snage oslobodile oko 500 iračkih pritvorenika iz zloglasnog zatvora «Abu Graib» u Iraku.

2007. – Umro Bo Jibo, posljednji od «osmorice besmrtnih». Veteran kineske komunističke revolucije 1949. ministar finansija i potpredsjednik vlade. Za vrijeme kulturne revolucije /1966-1976/ proveo je 10 godina u zatvoru, da bi 1978. bio rehabilitovan. Bo je posljednji od «osmorice besmrtnih», grupe revolucionarnih veterana, među kojima je bio i kineski lider Deng Sjaoping, koji je vodio Kinu kroz ekonomske reforme 1979. godine i previranja krajem osamdesetih godina 20. vijeka.