SERVISNE INFORMACIJE ZA UTORAK 28.01.2020.

Magla ovoga jutra smanjuje vidljivost na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove, zbog čega savjetujemo opreznu vožnju. Izdvajamo puteve u dolinama rijeka Bosne, Drine, Lašve, Save, Neretve i Vrbasa, kao i puteve na području Sarajeva, Kupresa, Kiseljaka i Posušja.

Kolovoz je mokar ili vlažan na većini puteva u BiH, a povećana je opasnost od odrona zemlje ili kamenja.

Napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

Zbog sanacionih radova na magistralnom putu Jajce-Crna Rijeka od 07 do 16 sati dolazi do povremenih polusatnih obustava, uz 15-minutno propuštanje vozila. Poslije 16 sati saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, tokom dana saobraća se dvosmjerno od 05 do 21 sat. U vremenu od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je u vremenu od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase koriste obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona preusmjeravaju se na alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

Zbog aktuelnih radova sporije se saobraća i na magistralnim putevima Sarajevo-Trnovo (Krupac) i Ključ-Bosanski Petrovac (Lanište).

Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

VREMENSKA  PROGNOZA (FHMZ)

28.1.2020.

Danas će u našoj zemlji preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana povremena i slaba kiša se očekuje u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne. U ostaku zemlje padavine u večernjim satima. Vjetar umjeren, poslije podne i u večernjim satima sa jakim udarima, južni i jugozapadni. Najviša dnevna temperatura od 6 do 12, na jugu i sjeveru do 14 stupnjeva.

U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U večernjim satima je moguća slaba kiša. Najviša dnevna temperatura oko 9 stupnjeva.

BIOMETEOROLOŠKA  PROGNOZA (FHMZ)

Utorak 28.01.2020. godine
Prolazak fronte i mjestimične padavine, uz povremeni jugo, uzrokovaće jačanje tegoba kod hroničnih bolesnika i meteoropata. Moguće su meteopatske reakcije poput glavobolje, nervoze, malaksalosti i nesanice. Povoljna okolnost je da će pri tome temperature zraka djelimično porasti, stoga bi i osjet hladnoće trebao biti slabije izražen. Poželjno je ne pretjerivati sa aktivnostima.

814. – Umro franački car Karlo Veliki, koji je od dolaska na prijesto 768. krojio sudbinu Evrope i proširio Franačko carstvo od Sjevernog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Papa Lav Treći ga je 800. krunisao za rimskog cara. NJegova osvajanja, uz nasilno pokrštavanje i pretvaranje slobodnih seljaka u kmetove, omogućila su feudalizam u zapadnoj Evropi, a cezaropapistička ambicija (miješanje u teološka pitanja i crkvene poslove) trasirala put raskolu hrišćanstva. Kumovao je odluci crkve na Zapadu da – zbog nepravilnog prevoda dokumenata Sedmog vaseljenskog sabora s grčkog na latinski jezik – ne prihvati pravoslavno učenje o ikonama, a podupro je i jeretičko učenje o Svetom Duhu, prema kojem Sveti Duh ishodi i iz Sina, a ne samo iz Boga Oca.

1457. – Rođen engleski kralj Henri Sedmi, otac Henrija Osmog i osnivač dinastije Tjudor. NJegovim dolaskom na prijesto 1485. okončan je četrdesetogodišnji «Rat dviju ruža» – nazvan tako, jer je dinastija Lankastera, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala u grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu. Prijesto je osigurao pobjedom u bici kod Bosvorta 1485, u kojoj je poginuo kralj Ričard Treći, a 1486. ujedinio je kuće Lankaster i Jork, oženivši se Elizabetom, sestrom Ričarda Trećeg. Tokom vladavine do smrti 1509. zaveo je režim apsolutizma.

1547. – Umro engleski kralj Henri Osmi, surovi apsolutista, koji je raskidom s rimokatoličkom crkvom izveo crkvenu reformaciju proglašenjem 1534. anglikanske crkve, nezavisne od Vatikana, s kraljem kao vjerskim poglavarom. Ženio se šest puta, a s papom je raskinuo kad nije dobio dozvolu da se razvede od Katarine Aragonske i oženi Anom Bolen, koju je kasnije pogubio. Proširio je vlast na Vels, Škotsku i Irsku i izgradio jaku flotu.

1596. – Umro engleski gusar i admiral Frensis Drejk, prvi Englez koji je od 1577. do 1580. oplovio svijet. NJegovi gusarski napadi na španske brodove doprinijeli su engleskom osvajanju kolonija, posebno u sjevernoj Americi, a odigrao je i jednu od ključnih uloga u pobjedi britanske ratne mornarice 1588. nad španskom «Nepobjedivom armadom» u bici u La Manšu. Prenio je 1586. krompir u Evropu iz Amerike.

1689. – Britanski parlament objavio abdikaciju kralja DŽejmsa Drugog, posljednjeg iz dinastije Stjuart, zbačenog zbog naturanja rimokatoličanstva.

1841. – Rođen engleski novinar i istraživač Džon Roulends, poznat kao Henri Morton Stenli, koji se proslavio 1871. «spasavanjem» škotskog istraživača Dejvida Livingstona, za kojeg se vjerovalo da se izgubio u Africi. Potom je putovao u Afriku više puta do 1889. i otkrio je Albertovo, Edvardovo i Leopoldovo jezero, planinski masiv Ruvenzori i ispitao veliki dio bazena rijeke Kongo.

1871. – Francuska kapitulirala u ratu s Pruskom i predala Pariz.

1878. – U Nju Hevnu u SAD puštena u rad prva telefonska centrala, dvije godine pošto je Aleksander Grejem Bel patentirao telefon.

1884. – Rođen švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Proučavao je radioaktivnost, atmosferski elektricitet i kosmičke zrake. Postao je 1931. prvi čovjek koji je dospio u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara, a 1934. do 17.550 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

1887. – Rođen poljski pijanista jevrejskog porijekla Artur Rubinštajn, čije se virtuozno muziciranje odlikovalo bogatstvom emocija i žestokim temperamentom. Nenadmašno je tumačio Frederika Šopena, Ludviga van Betovena, Roberta Šumana i savremene španske kompozitore. Napisao je memoarsko djelo «Godine moje mladosti».

1912. – Rođen američki slikar DŽekson Polok, začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog eksresionizma. NJegove slike odlikuje specifična ekspresija nervoznog impulsivnog pokreta, sklonost dramatskim sukobima i duboka angažovanost koja im daje karakter intimne ispovijesti. Raskinuo je s tradicionalnim shvatanjem slike, odbacio stalak i slikarsku četkicu i slikao na podu, cijedeći boju iz tube i upotrebljavajući materijale i pomagala koja mu se slučajno nađu pri ruci. U toj tehnici naslikao je mnoga platna u kojima je napet, vibrantan potez, slijedeći unutarnje impulse poput osjetljive kazaljke, stvarao na površini živu kaligrafsku arabesku.

1919. – Umro njemački sociolog, istoričar i književni istoričar Franc Mering, jedan od vođa i teoretičara lijevog krila njemačke socijaldemokratije i osnivača «Saveza Spartaka» i Komunističke partije NJemačke. Djela: «Biografija Karla Marksa» (tri knjige), «Istorija njemačke socijalne demokratije» (četiri knjige), studija «Legenda o Lesingu».

1928. – Umro španski pisac i političar Visente Blasko Ibanjes, kome je svjetsku slavu donio roman «Četiri jahača apokalipse». Cijelog života se borio za demokratiju i slobodu otadžbine, a kad je 1923. u Španiji zavedena diktatura, stavio se na čelo borbe za demokratiju i napisao čuvenu brošuru «Razobličeni Alfonso Trinaesti», koja je odigrala ogromnu ulogu u rušenju monarhije. U mladosti je osnovao uticajni list «El Pueblo». Ostala djela: romani «Među pomorandžama», «Trska i glib», «Krovinjara», «Krv i arena», «Horda», «Mrtvi zapovijedaju», «Katedrala», «Uljez», «Podrum», «Mare Nostrum», «Kolumbo».

1930. – U Španiji okončana diktatura Migela Prima de Rivere.

1935. – Island postao prva zemlja u kojoj je legalizovan abortus zbog medicinskih ili socijalnih razloga.

1939. – Umro irski pisac Vilijam Batler Jejts, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923, čija je lirika kosmopolitska, s osloncem na helensku i romejsku (vizantijsku) simboliku, ali i duboko vezana za irsko tlo i keltsku tradiciju. Dostigao je zrelost pravog majstora, jednog od najvećih u literaturi na engleskom jeziku. Djela: poezija «Oisinova lutanja», «Vjetar u trsci», «Ostrvce na jezeru Inisfri», «Toranj», drame «Grofica Ketlin», «Žuđena zemlja», «Mačka i mjesec», eseji «Keltski suton», «Ideje dobra i zla», «Sanjarenja o djetinjstvu i mladosti» i «Autobiografija».

1943. – Njemački nacistički vođa Adolf Hitler u Drugom svjetskom ratu objavio mobilizaciju svih Nijemaca sposobnih za borbu.

1950. – Francuski parlament ratifikovao sporazum prema kojem su Vijetnam, Laos i Kambodža postale nezavisne države u okviru Francuske unije.

1962. – Američki vasionski brod bez posade «Rendžer 3», umjesto da se spusti na Mjesec, promašio cilj za 35.200 kilometara.

1986. – Od eksplozije američkog vasionskog šatla «čelendžer», 72 sekunde poslije lansiranja iz Kejp Kaneverala, poginulo je svih sedam astronauta.

1990. – Poljska ujedinjena radnička partija (komunista) rasformirana, a osnovana je Socijaldemokratija republike Poljske koja se opredijelila za tržišnu privredu i demokratsku državu. Lider nove stranke Aleksandar Kvašnjevski je 1995. postao šef države, pobijedivši na izborima Leha Valensu.

1994. – Tri italijanska novinara ubijena u Mostaru.

1995. – U najkrvavijem sukobu od početka nasilja islamskih terorista u Egiptu poginulo 14 terorista, dvojica policajaca i dvojica prolaznika koji su se našli u unakrsnoj vatri.

1998. – U Indiji osuđeno na smrt svih 26 optuženih za učešće u zavjeri zbog ubistva bivšeg premijera Radživa Gandija.

2004. – Visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun donio odluku o novom statutu grada Mostara, kojom se uvodi jedinstveno gradsko vijeće i gradska uprava, te ukida šest postojećih opština.