Centralna izborna komisija (CIK) BiH donijela je odluku o modelu popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH. Usvojen je prijedlog kojeg je uputio predsjednik CIK-a Branko Petrić. Za njegov prijedlog se izjasnilo pet članova CIK-a. Protiv su bili članovi CIK-a Suad Arnautović i Ahmet Šantić.
Članovi CIK-a su, podsjećanja radi, birali između dva prijedloga, jednog kojeg je uputio predsjednik CIK-a Branko Petrić te drugog kojeg su uputili članovi CIK-a Suad Arnautović i Ahmet Šantić. Za ovaj prijedlog su glasala tri člana CIK-a.
Prema prijedlogu kojeg je uputio Petrić, prilikom rasporeda broja mandata po kantonima za svaki od konstitutivnih naroda je iz svakog kantona predviđeno po jedno mjesto. U ovom prijedlogu su kao osnova korišteni podaci iz Popisa stanovništva 2013. godine.
S druge strane, prijedlog Arnautovića i Šantića je također podrazumijevao odredbu Ustava FBiH, prema kojoj se iz svakog kantona u Dom naroda bira najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran u zakonodavno tijelo tog kantona. Razlika je u popisu na kojem će se temeljiti raspodjela mandata. U ovom prijedlogu su korišteni podaci iz Popisa stanovništva 1991. godine, što je obaveza koju propisuje Ustav FBiH.
Oštre reakcije na donešenu Odluku uputili su predstavnici stranaka: SDA, SDP-a i DF-a
SDA zbog odluke CIK-a pokreće apelaciju pred Ustavnim sudom BiH
«SDA smatra da je CIK bio dužan da poštuje Ustav FBiH, prema kojem se Popis iz 1991. godine mora primjenjivati sve do konačne implementacije Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Današnju odluku CIK-a smatramo političkom, a ne stručnom», navodi se u saopćenju.
SDA će, preko ovlaštenih apelanata pred Ustavnim sudom BiH pokrenuti zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke CIK-a.
DF: Odlukom CIK-a o popuni Doma naroda prekršen je Ustav Federacije BiH
«Prekršen je član u kojem stoji: Konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao Ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede. Nadležnost za proglašavanjem Ankesa 7 provedenim ima OHR, odnosno Visoki predstavnik u BiH, a s obzirom da Aneks 7 nikada nije proglašen provedenim ova odluka CIK-a dirketno krši Ustav FBiH», tvrdi DF.
Također, Demokratska fronta podsjeća i na stručno mišljenje Zavoda za statistiku FBiH u kojem je jasno naglašeno da Centralna izborna komisija ne može koristiti popis iz 2013. godine kao osnov za raspodjelu mandata u Domu naroda FBiH.
«Nažalost, očigledno je da je većina članova CIK-a, danas bila spremna grubo prekršiti Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, te svojom odlukom legalizovati etničko čišćenje izvršeno u ratu od 1992-1995 i takva odluka bit će predmet apelacije Ustavnom sudu BiH koju će podnijeti neko od ovlaštenih apelanata, a jedan od njih je i Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik Demokratske fronte», zaključuje se iz DF-a.
Magazinović: Odluka nikako ne vodi vraćanju povjerenja u Centralnu izbornu komisiju BiH
Magazinović, pak, smatra da CIK tom odlukom, suprotnom Ustavu FBiH i politički obojenom, po njegovom mišljenju, u velikoj mjeri narušava dignitet izbornog procesa i same institucije.
– Odluka nikako ne vodi vraćanju povjerenja u Centralnu izbornu komisiju BiH, zaključio je Magazinović.