U ponedjeljak, 12. aprila 2021. godine (danas), sa zalaskom sunca nastupa ramazan 1442. godine po hidžri. Tu noć se klanja prva teravija a prvi dan posta je u utorak, 13. aprila 2021. godine. Mjesec ramazan deveti je mjesec hidžretskog lunarnog kalendara. U njemu je sadržano drevno bogoštovlje posta koje odgaja dušu i tijelo. Post traje čitav mjesec dana. Kao i većina islamskih propisa post je naređen poslije hidžre, u Medini. U Mekki je propisan samo namaz, zbog posebne važnosti koju ima. Namaz je propisan u noći isra’a desete godine poslanstva – po najpretežnijem mišljenju. Pet ili više godina poslije propisan je post, tj. druge godine po hidžri. Vjerovjesnik, s.a.v.s., postio je devet ramazana. Muslimani u Bosni i Hercegovini su ramazan oduvijek doživljavali kao poseban mjesec vršeći temeljite pripreme za njegov dolazak. U tradiciji Bošnjaka, prije ramazana obilježavaju se tri mubarek noći: Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-Mi’radž, i Lejletu-l-berat. U tim se noćima najčešće organiziraju mevludi u džamijama i drugi prigodni programi. S obzirom da se muslimani u obredima pridržavaju mjesečeve godine, ramazan pada u svako godišnje doba: jesen, zimu, proljeće, ljeto. Bošnjaci pridaju veliki značaj čistoći, pa se prije dolaska ramazana čiste džamije i mesdžidi, peru ćilimi, uređuje džamijsko dvorište, popravljaju prilazni putevi džamijama. Posebne pripreme se obavljaju u kućama i dvorištima. Kuća se temeljito očistiti, a ako je potrebno i okreči. Dugo se zadržala i tradicija pucanja topova s gradskih zidina koji su oglašavali vrijeme sehura i iftara. Tradicija pucanja topova u većini mjesta utihla je krajem Drugog svjetskog rata. Devedesetih godina prošlog stoljeća topovi su ponovo oživjeli, najavljujući sehure i iftare u više gradova Bosne i Hercegovine. Svevišnji je odabrao i istakao mjesec ramazan među ostalim mjesecima i po tome što je u njemu počelo objavljivanje Kur’ana. Bošnjaci u toku ramazana uče mukabele. Mukabela najčešće počinje dan uoči ramazana kako bi bila završena, i sevabi od učenja poklonjeni pred dušu vakifima džamije i džemata, uoči bajrama. Iftar je više od večere poslije posta. To je prilika za poziv rodbini, prijateljima ili komšijama u kuću, opušten razgovor i sijelo. Iftar počinje nakon što se oglasi ezan ili nakon pucnja topa, učenjem iftarske dove i prekidanjem posta čašom šerbeta ili jedenjem hurme. Uz ramazan se pripremaju jela specifična za ovaj mjesec, a somuni su sastavni dio običaja vezanih za mjesec posta. Nakon obavljenog iftara popije se kahva i džematlije odlaze na teravih-namaz u najbližu džamiju. Čak i oni koji rjeđe posjećuju džamije, tokom ramazana redovno idu na teravije. Sačuvana je tradicija da se studenti Fakulteta islamskih nauka i učenici medresa za vrijeme mjeseca ramazana upućuju na praksu u džemate ili zaseoke u kojima nema stalnog imama. Za ramazan se na poseban način obilježavaju mubarek noći Lejletu-Bedr i Lejletu-l-kadr. U prigodnim programima za Lejletu-Bedr uči se posebna dova u kojoj se spominju imena svih 313 učesnika Bitke na Bedru. 27. noć ramazana, Lejletu-l-kadr, obilježava se na svečan način. Ove noći bosanski muslimani nastoje provesti s pojačanim ibadetima, dovama, naklanjavanjem propuštenih namaza ili klanjanje dobrovoljnih namaza. U džematima se organizira učenje mevluda koje izvode polaznici mektebske pouke ili džematlije. U posljednjih deset dana ramazana, neki muslimani u Bosni i Hercegovini praktikuju itikaf – povlačenje u osamu u džamiji ili kući i posvećivanje intenzivnom ibadetu. Većina džamija posjeduje posebnu prostoriju za te namjene ili se pak iza minbera odredi mjesto za itikaf. U toku ramazana Bošnjaci praktikuju davanje sadekatu-l-fitra, ili popularno „vitre“, tako što novac uplaćuju u Bejtu-l-mal iz kojeg se pomažu potrebni. Kraj ramazana obilježava se proslavom ramazanskog bajrama. Kuće i avlije ponovo se temeljito čiste. Za ukućane, a posebno djecu, nabavlja se nova odjeća. Nastupanjem bajramske zore domaćice ustaju ranije kako bi muške ukućane otpremile u džamiju na bajram-namaz. Prije polaska u džamiju obavezno se uzima nešto od hrane, da se zna da se taj dan ne posti. Nakon bajram namaza, izlazeći iz džamije, ljudi jedni drugima prilaze i čestitaju bajram riječima: “Bajram šerif mubarek olsun“. Odgovara se riječima: „Allah razi olsun“ ili skraćeno „Allah razola“. Ramazan je najsvetiji i najvažniji mjesec za muslimane širom svijeta, pa i za one koji vijekovima žive u Bosni i Hercegovini i čuvaju ramazansku tradiciju. Riječ ramazan spominje se samo jedanput u Kur’anu, u suri El-Bekare, 185 ajet: “Ramazan je onaj mjesec u kojem je spušten Kur’an, kao uputa ljudima s jasnim oznakama Pravoga puta i istinskoga razlučivanja“… S obzirom da i kao protekle godine mjesec Ramazan pada u doba pandemije koronavirusa, mole se svi vjernici da se pridržavaju aktualnih naredbi državnih institucija kao i preporuka Rijaseta IZ u Bosni i Hercegovini. U prilogu možete vidjeti vaktiju za područje Medžlisa IZ Bužim: Beitrags-Navigation U POVODU SVJETSKOG DANA ŠUMA BUŽIMLJANI PRIKUPLJALI SMEĆE U BUŽIMU OBILJEŽEN 15. APRIL, DAN ARMIJE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE