Gazi Husrev-begova biblioteka osim raritetnih i unikatnih rukopisa, periodičnih i monografskih publikacija, arhivske građe, dokumenata, fotografija, proglasa i rezolucija, u svojim fondovima čuva i bogatu kolekciju muzejskih eksponata.
Naime, riječ je o muzejskim eksponatima koji su od pokretanja ideje za osnivanje Muzeja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pedesetih godina prošlog stoljeća, sakupljani kroz ustanove i objekte Islamske zajednice, darivani i otkupljivani od strane građana Bosne i Hercegovine.
Muzejska zbirka trenutno broji oko 1.200 muzejskih predmeta i svakodnevno se povećava otkupom ili poklonima od strane naših čestitih vakifa. Unutar muzejske zbirke, kao «najkarakterističniji pojavni oblik vizuelnog aspekta islamske civilizacije» (Seyyed Hossein Nasr, Islamska umjetnost i duhovnost, str. 31.), posebnu pažnju plijeni cjelina pod naslovom „islamska kaligrafija» u kojoj su uglavnom zastupljeni kaligrafski radovi/levhe bosanskohercegovačkih kaligrafa poput: Ahmeda Seida Vilića, hafiza Rakima-ef. Islamovića, Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka i mnogih drugih kaligrafa i učitelja u kaligrafiji.
U posljednje vrijeme ova cjelina obogaćena je za još dvije levhe, koje je Komisija za čuvanje nacionalnih spomenika (dalje u tekstu: Komisija) na sjednici održanoj od 1. do 7. jula 2003. godine zajedno sa starom Drvenom džamijom u Bužimu proglasila nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine. Riječ je o levhama koje su čuvane u spomenutoj džamiji u Bužimu, o kojoj je deteljnije pisao Amir Sijamhodžić u radu „180 godina Drvene džamije u Bužimu» (Preporod, broj 7/1113, 1. april 2018.)
Prva levha napisana je na papiru, kaširanom na drvo, dimenzija 67×45,5 cm. Tekst levhe je ispisan vještom rukom kaligrafa, lijepim dželi sulus pismom i krupnim arapskim slovima. U tekstu je ispisan dio 137. ajeta iz sure Bekare, u kojem Uzvišeni Allah, dž.š., kaže:
(Bože) oprosti i smiluj se piscu. 26 rebiul-ahira 1260. godine (16. maj 1844).
sulus pismom, krupnim arapskim slovima i sadrži dio 6. ajeta sure Saf, u kojem Milostivi kaže: (Bože) oprosti piscu. 5. džumadel-ula 1260. godine (24. maj 1844).
S obzirom da su levhe bile u jako lošem stanju i da je njihov autor nepoznat, Komisija je osigurala sredstva za restauraciju i konezarvaciju istih, te je angažirala stručnjake radi njihove identifikacije. Nakon izvršene restauracije i konzervacije, levhe su ustupljene na čitanje Hazimu Numanagiću, diplomiranom orijentalisti, i mr. Nusretu Čoli.
Prema njihovom mišljenju autor levhi je Abdurahman Siri-baba, čuveni pjesnik i šejh 19. stoljeća, porijeklom sa Oglavka kod Fojnice. U svome objašnjenju objavljenom u zvaničnoj odluci Komisije br. 07-6-547/03-1 (www.kons.gow.ba), Hazim Numanagić prvo navodi da „način na koji se je autor potpisao, bez pisanja svog imena, samo s kratkom dovom i datumom ukazuje nam na skromnog čovjeka, bliskog derviškim krugovima.”
Zatim dodaje da se unutar porodice Sikirić čuvaju dokumenti i pisani artifakti za koje se vjeruje da ih je pisao šejh Sirri-baba. Upoređujući neke od tih dokumenata koji su napisani istom veličinom i vrstom pisma kao i potpisi na ovim levhama možemo utvrditi da su rukopisi veoma slični. Na kraju zaključuje da je datum na prvoj levhi, gdje je početno slovo mjeseca spojeno s riječju „godina», napisan na takav način da se može pročitati i kao Sirri.
Kako su one iz Fojnice stigle u Bužim, otkriva nam mr. Nusret Čolo koji kaže: „U ratu u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine uništen je kaligrafski fond Oglavačke tekije u Fojnici, među kojima su bili raritetni primjeri kaligrafskih izvedbi (levhi) Siri-babe u talik vrsti pisma na običnom osmanskom papiru (papir koji je specijalno pripremljen i premazan čajem, nišestom i žumancetom). Među tim levhama se nalazila levha o obnovi Oglavačke tekije od strane Vedžihi-paše, tadašnjeg vezira. S obzirom da je Vedžihi-paša bio prijatelj šejha Oglavačke tekije Siri-babe, a što potvrđuju stihovi tariha sa Oglavačke tekije, smatra se da je Vedžihi-paša donio dvije levhe Siri-babe u Bužim i uvakufio ih.” (Odluka Komsije, br. 07-6-547/03-1, www.kons.gow.ba).
Imajući u vidu žalosnu činjenicu da je kaligrafski fond Oglavačke tekije u Fojnici u proteklom ratu uništen, značaj levhi šejh Siri-babe još je veći. Replike ovih levhi danas krase unutrašnjost Drvene džamije u Bužimu, dok su orginalne levhe šejh Siri-babe značajno obogatile muzejsku zbirku Gazi Husrev-begove biblioteke, u kojoj će, ako Bog da, adekvatno biti zaštićene od daljnjeg propadanja i prezentirane javnosti na odgovarajući način.