Kad su prije dvadeset godina, nakon troipogodišnje brutalne agresije i potpune izolacije, Krajišnici napokon osjetili zrake slobode, sudbina je htjela da njihova radost bude pomućena smrću najboljeg među njima. Generala Izeta Nanića, proslavljenog krajiškog ratnika i vojskovođe
Tog 5. augusta 1995. godine, u okviru vojne operacije “Oluja ‘95”, jedinice Petog korpusa Armije RBiH spojile su se s jedinicama Hrvatske vojske. U spomenutoj akciji deblokiran je Bihaćki okrug te izvojevana dugo iščekivana pobjeda nad vojskom takozvane Republike Srpske Krajine. Nažalost, u pokušaju spajanja s jedinicama Hrvatske vojske, u pravcu Dvora na Uni u Republici Hrvatskoj, komandant Nanić i grupa vojnika koji su činili njegovu pratnju poginuli su u neprijateljskoj zasjedi na području Ćorkovače. Taj tužni dan do danas je ostao urezan u pamćenje velikog broja Bužimljana i Krajišnika, ali i ostalih bosanskih patriota.
Već naredne godine rukovodstvo Općine Bužim i pripadnici 505. brigade su pokrenuli jedanaestodnevnu manifestaciju pod nazivom “Slobodarski dani viteškog grada Bužima”. Manifestacija koja traje od 4. do 15. augusta nudi velik broj svečarskih i programskih sadržaja. Glavni cilj organizatora je bio da se u poslijeratnom periodu, mlađim generacijama prenese istina o odbrambeno-oslobodilačkom ratu i viteškoj borbi Bužimljana, te očuva sjećanje na komandanta Nanića i ostale poginule i preživjele heroje 105/505. brigade.
Manifestacija se okvirno može podijeliti na tri dijela. Prva dva dana sadržajima simboliziraju sjećanje na pogibiju komandanta Nanića. Posljednji dan ove manifestacije, osim službenih prijema i Svečane akademije, obilježava se kao Dan brigade, po uzoru na 15. august 1992. godine kad je formirana 105. bužimska udarna pješadijska brigada. Period između ova dva datuma, od 6. do 14. augusta, ispunjen je različitim sadržajima, promocijama knjiga i dokumentarnih filmova, književnim kazivanjem, likovnim izložbama, koncertima ozbiljne i zabavne muzike, različitim sportskim predstavama, druženjima boraca i starješina brigade i sličnim. To je prilika za izražavanje i promociju književnih i umjetničkih vizija te sportskih vještina različitih aktera koji sudjeluju u programima ove manifestacije. Na taj način, putem renomiranih kulturnih sadržaja i snažne edukativne i umjetničke poruke, već godinama se cijeloj manifestaciji, osim lokalnog i memoarskog, pokušava dati širi društveni kontekst. Organizatori su svjesni da će sinergija kvaliteta i estetske vrijednosti sadržaja te savjesnog odnosa građana prema tekovinama odbrambeno-oslobodilačkog rata biti najbolji zalog trajnosti ove manifestacije u budućnosti. Otprilike 50.000 ljudi, koliko po procjenama tih dana prodefilira kroz Bužim, svjedoči da se radi o jedinstvenoj manifestaciji, ne samo u Unsko-sanskom kantonu već u cijeloj državi.
Dvadeseta godišnjica Manifestacije
Ove godine se navršilo punih dvadeset godina od rata, a dvadeseta manifestacija je po tradiciji i ove godine započela u noći 4. augusta. Nakon službenog prijema zvanica u sali Općine Bužim, obilaska Muzej-sobe 505. i turbeta generala Izeta Nanića, te zajedničkog klanjanja akšam-namaza u Gradskoj džamiji, počeo je program “Večeri Kur’ana”. Dvosatni program pratilo je više od hiljadu vjernika. Među nekoliko vrsnih učača Kur’ana posebno treba istaći nastup trojice hafiza: Suada i Dževada Šahinovića te Mehmeda Kudića. Osim načelnika Općine Bužim Agana Bunića, koji je otvorio jubilarnu dvadesetu manifestaciju, skupu su se obratili bihaćki muftija Hasan ef. Makić, te izaslanik reisul-uleme, vojni muftija Hadis ef. Pašalić. Organizatot ovog sadržaja već petnaest godina zaredom je Medžlis Islamske zajednice Bužim.
Sutradan, 5. augusta, delegacija Općine Bužim posjetila je mjesto pogibije Izeta Nanića nedaleko od državne granice, na teritoriji Republike Hrvatske. 
Na platou Ćorkovače, nakon ikindije-namaza je proučen tevhid šehidima 505. viteške brigade. Iako izvan službenog protokola, taj dan je na Ćorkovači položen i kamen temeljac za izgradnju spomen-obilježja. Ovaj projekt pod nazivom “Spomenik pobjeda i ponosa Armije R BiH” provode boračka udruženja na području općine Bužim te porodica generala Izeta Nanića. Nekoliko stotina mladih Bužimljana i drugih Krajišnika maršem pod nazivom “Put bužimskih vitezova”, kao i godinama ranije, i ove su godine na dostojanstven način odali počast svim bužimskim vitezovima. Unatoč velikoj vrućini, nije nedostajalo motiva i želje da se izdrži ovaj dug i naporan put. Nakon skoro pet sati pješačenja iz centra Bužima u jedinstvenoj su koloni stigli na Ćorkovaču.
Bogat kulturni program
Ovogodišnju kulturnu shemu posebno su obilježile tri kulturno-umjetničke priredbe: likovni salon, književno kazivanje i instrumentalni koncert. 
Na likovnom salonu svoje je radove izlagalo sedam umjetnika: Sead Emrić, Ismet Erdić, Hašim Šahinović, Halida Emrić, Elma Kovačević, Hadžem Emrić i Hazer Emrić. Književno kazivanje iz godine u godinu ima sve više posjetilaca. Pred zainteresiranom publikom svoje prozne i poetske tekstove su čitali: Haris Suljadžić, Nevzeta Dizdarević, Lejla Šahinović, Fehima Balkić, Rijalda Dizdarević, Nevzeta Skenderović, Emin Grošić, , Dževad Ponjević i Sead Emrić. Bila je to jedinstvena prilika za učesnike da se u različitim žanrovima pisane riječi pokažu i dokažu domaćoj publici. Instrumentalni koncert ozbiljne muzike okupio je pet izvođača: braću Edina i Kenana Šahinovića, te Haruna, Hadžema i Hazera Emrića.
Među nekoliko promoviranih knjiga vrijedi izvojiti knjigu “Bihaćki vakufi” autora mr. Suada Mahmutovića, čiji promotor je bio dr. Rifet Šahinović. Prvi put su Bužimljani imali priliku uživati u multikulturalnom koncertu “Gazije i prijatelji”, na kojem su osim domaćih horova “Gazije” i “Gradski ženski hor” učestvovali i gosti iz Hrvatske, etnogrupa “Đurđevak”, tamburaški sastav “Sanjari” te Samir Nurkić. Učesnici su u programu svojim izvedbama još jednom posvjedočili da kultura i umjetnost ne poznaju granice te da predstavljaju najbolje mostove za upoznavanje i zbližavanje različitih naroda, religija i kultura. S ovog jedinstvenog koncerta organizatori i učesnici su poslali snažnu poruku da su u Bužim dobrodošli svi dobronamjerni ljudi bez obzira na porijeklo, jezik, kulturu i običaje. Želja organizatora je da multikulturalni koncert postane tradicionalni sadržaj ove manifestacije te da brojnošću i raznolikošću učesnika u narednim godinama poprimi širi i značajniji društveni kontekst.
Za goste iz dijaspore je organiziran poseban sadržaj pod nazivom “Večer sa dijasporom”. Osim nastupa i izvedbi kulturno-umjetničkih društava “Sevdah” i “Čava” i hora “Tesnim”, program večeri obogaćen je prikazivanjem dokumentarnog filma “Bužim – ponosni bosanski grad” autora Sulejmana Muratovića. Te večeri, po uzoru na ranije godine, u organizaciji Udruženja žena “Izvor za sve goste, istinske gurmane i sladokusce” pripremljena je bogata krajiška sofra.
Osim nekoliko promocija i izložbi, program ovogodišnje manifestacije nisu zaobišla ni druženja pripadnika 105/505. te dobitnika najviših ratnih priznanja i odlikovanja, boračkih populacija koje su u ratu činile okosnicu bužimske brigade.
Svečana akademija u povodu Dana brigade
Najsvečaniji datum Manifestacije svakako je 15. august, Dan brigade. Na završnoj svečanosti, koja se obilježava Svečanom akademijom, iskupi se između 15.000 i 20.000 ljudi. Taj dan u Bužim dolaze značajna imena iz bosansko-hercegovačke vojne i političke javnosti. Ranijih godina, na ovaj dan Bužim su posjećivale najznačajnije ratne vojne starješine iz redova Armije RBiH te vodeći bošnjački politički predstavnici. Ove godine, na dvadeset treću godišnjicu 105/505. brigade, u Bužimu su među brojnim zvanicama i gostima bili armijski general Ramiz Dreković, ministar u Vladi Federacije BiH Šemsudin Dedić, načelnik bratske Općine Altinova iz Turske Metin Oral i drugi. Na samom kraju svečanog dijela programa prisutnima se obratio načelnik Općine Bužim koji je zvanično zatvorio ovogodišnju manifestaciju. Nakon toga je uslijedio zabavni dio programa, u kojem su mnogobrojnu publiku zabavljale Zvijezde Hayata te poznati estradni umjetnik Amir Kazić Leo.
Tradicionalni malonogometni turnir
Najposjećeniji događaj ove manifestacije svakako je Memorijalni turnir “Izet Nanić” koji se održava punih dvadeset godina. Od nekoliko ekipa u prvim godinama ove manifestacije, ovaj turnir je, po broju ekipa i interesu publike, danas najznačajniji i najposjećeniji na području Unsko-sanskog kantona. Od 6. do 14. augusta svakodnevno ga prati oko 2.000 ljudi. Ove je godine nastupilo više od 50 ekipa. Prvu nagradu odnijela je ekipa Ljuti Krajišnici. Titula najboljeg igrača Turnira pripala je Erminu Miziću, a najboljeg strijelca Rifetu Šahinoviću.
U okviru nogometnih sadržaja odigran je i Međunarodni nogometni turnir veterana. Bužimski odbojkaši su se pobrinuli za organizaciju muškog i ženskog odbojkaškog turnira. Iako je posjeta bila manja, i ove godine su održavani streljački, šahovski i stonoteniski turniri. Revijalne utakmice Košarkaškog kluba “Bužim” te veteranskih malonogometnih reprezentacija USK-a i Republike Slovenije bile su desert ukupnog programa loptaških sportova. Održane su i gradska ulična trka te biciklijada “Stazama slobode Bihać-Bužim”.
Pouke i poruke dvadeset godina kasnije
Odavno je više nego jasno da su Bužim i Krajina u proteklom ratu uspjeli izbjeći tragičnu sudbinu Srebrenice i Žepe. Cijena herojskog otpora u Bužimu je preskupo plaćena. Sad već odrasli jetimi, te stotine bijelih nišana rasutih po bužimskim brdima i dolinama, dugo će svjedočiti o “zalogu” opstanka i preživljavanja u vremenu agresije.
I danas, dvadeset godina nakon rata, kod istinskih patriota ovog kraja osjećaji su pomiješani. Na jednoj strani je osjećaj ponosa zbog uspješne odbrane i izvojevane slobode, a na drugoj je osjećaj tuge zbog više od 500 poginulih i gotovo toliko ratnih vojnih invalida, te velika bol zbog pogibije Izeta Nanića, komandanta 505. brigade. Čovjeka koji je odlučno i hrabro predvodio svoje saborce. Zahvaljujući njegovom znanju i nevjerovatnoj hrabrosti ostalih vojnika, Bužim i veći dio Bihaćke krajine cijeli su rat ostali dio slobodne teritorije, a najveći dio naroda ostao je na stoljetnim ognjištima, spasivši vlastite živote, ponos i dostojanstvo.
U vremenu mira najjače ljudsko oružje je znanje. Ono jeste skupo, ali je neznanje skuplje i po zajednicu pogubnije. Stoga, neka nam “znanje”, kao jedna od najprepoznatljivijih vrlina generala Izeta Nanića, bude glavni motiv mirnodopske borbe za bolju Bosnu i Hercegovinu. Državu ravnopravnih naroda i građana te društvo suživota različitih nacija, vjera i kultura. Neka to bude jedna od glavnih poruka i pouka koje ćemo uzeti dvadeset godina poslije te sudbonosne 1995. godine, godine tuge i ponosa.
Amir Sijamhodžić za Novo vrijeme