Za finansiranje sedam institucija kulture, kojima je Dejtonski sporazum dao status od značaja za državu BiH, potrebno je pet miliona maraka na godišnjem nivou.
U borbu za prikupljanje ovih sredstva za narednu godinu, ali i za kreiranje trajnog sistemskog rješenja njihovog finansiranja, krenuo je ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović.
Medijski je najeksponiranija priča o obezbjeđenju sredstava za ponovno otvaranje Zemaljskog muzeja, koje bi trebalo uslijediti 15. septembra. Međutim, priča o ponovnom otvranju Zemaljskog muzeja u sjenu je bacila probleme sa kojima se suočava ostalih šest institucija kulture od značaja za državu. To su, podsjećamo, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Umjetnička galerija BiH, Kinoteka BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH.
– Pokrenuli smo inicijativu kojom želimo obezbijediti sredstva za svih sedam kulturnih institucija, a ne samo za Zemaljski muzej. Za finansiranje ovih sedam institucija trenutno imamo obezbijeđeno oko 55 posto sredstava, koji su obezbijeđivale vlade Federacije i Kanton Sarajevo. Treba imati na umu da su ministri civilnih poslova i finansija u prošlom sazivu Vijeća ministara, Sredoje Nović i Nikola Špirić za kulturu i sport u budžetu predvidjeli nula maraka. Mi smo već sada uspjeli da to promijenimo, tako da je za kulturu i sport predviđeno četiri miliona maraka u budžetu za ovu godinu, a za narednu ćemo pokušati povećati taj iznos na šest do sedam miliona. Međutim, neće taj cjelokupan iznos biti iskorišten za finansiranje sedam kulturnih institucija, jer će se iz njega finansirati i sportske reprezentacije BiH, kao i sportske i kulturne organizacije iz cijele države – pojasnio je ministar Osmanović.
Dodatni problem u vezi sa radom spomenutih sedam institucija su i dugovi, koji su narasli na iznos od oko 4,5 miliona maraka, od čega dugovanja samo Zemaljskog muzeja iznose oko tri miliona. U okviru inicijative za sistemsko rješavanje problema finansiranja ovih institucija traže se načini i za izmirenje ovih dugova, prije svega prema njihovim uposlenicima, ali i prema javnim komunalnim preduzećima, odnosno dugovanja za komunalne usluge poput električne energije, telefona i slično.
– Ono što je do sada urađeno je da je Vijeće ministara 24. juna usvojilo informaciju o stanju u spomenutih sedam kulturnih institucija i zadužilo je Ministarstvo civilnih poslova, da u saradnji sa Vladom Federacije i Vladom Kantona Sarajevo, riješi problem upravljačke strukture, jer ove institucije nemaju imenovane upravne odbore. Osim toga, zajedno sa mojim saradnicima održao sam na stotine sastanaka sa predstavnicima vlada Federacije, kao i Sarajevskog, Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona, te sa gradonačelnikom Sarajeva i načelnicima općina u ova tri kantona. Pokušali smo im objasniti da se radi o kulturnim institucijama svih građna BiH i da bi se zbog toga i oni trebali uključiti u njihovo finansiranje. Ohrabrujuće je to što su svi oni izrazili spremnost da u skladu sa svojim mogućnostima učestvuju u finansirnju ovih sedam kulturnih institucija. Uskoro ćemo održati sastanak i sa predstavnicima Vlade Srednjebosanskog Kantona, kao i sa načelnicima općina u SBK – kazao je Osmanović i dodao kako se nada da će Vlada FBiH barem zadržati, ako ne i povećati iznos od 1,7 miliona maraka, koliko je do sada izdvajala za ove institucije, a da će Kanton Sarajevo povećati svoja izdvajanja.
Ono što upada u oči je da ministar Osmanović razovara samo sa predstavnicima kantona i općina sa većinskim bošnjačkim stanovništvom, iako se radi, kako je i sam kazao, o kulturnim institucijama svih građana BiH.
– To je jedan proces. Ne može se uraditi nešto za dva mjeseca, što je sistematski rušeno 10 godina. Željeli smo, prije svega, ponovo otvoriti Zemaljski muzej za posjetioce, tako da nismo imali vremena da razgovaramo sa svima.
Međutim, svakako ćemo u narednom periodu razgovarati i sa predstavnicima ostalih kantona i općina u BiH – naglasio je Osmanović.
Nakon što budu obezbijeđena sredstva za finansiranje redovnih aktivnosti kulturnih institucija, kao i za izmirenje ranije nastalih dugova, krenut će se u drugu fazu pomoći, a to je obnova objekata. Prema riječima ministra Osmanovića, zgrade u kojima se nalazi naše kukturno blago su u veoma lošem stanju i potrebno ih je hitno popraviti. Osim domaćih institucija na nižim nivoima vlasti, pomoć u ovoj fazi, dodao je Osmanović, obećale su i ambasade prijateljskih nam zemalja, a prije svih SAD, Austrije, Njemačke, Turske, Francuske i Italije.
(A. Šarenkapa/Faktor.ba/Foto: K. Softić)