Hrvatski mediji tvrde kako se diplome stečene u Bosni i Hercegovini i Srbiji više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj. To je za Glas Slavonije potvrdio i dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba. On je rekao kako će do toga doći, jer te diplome ne ispunajavaju potrebne kriterijie.
Ta vijest potvrđena je i u Agenciji za nauku i visoko obrazovanje.
Iz Agencije su pojasnili da se priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u državama članicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije. Hrvatska taj postupak priznavanja, koji se zasniva na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. jula 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
Stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija prestao je vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedočanstava i diploma na osnovu kojeg se provodio postupak nostrifikacije.
Kriteriji i postupak reakreditacije
Agencija provodi postupak stručnog priznavanja IVK-a za što je potrebno ispuniti nekoliko kriterija.
Prvi kriterij je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoškolske institucije, a inozemni visokoškolski program akreditiran od strane nadležnog akreditacijskog tijela te države.
Potrebno je proći međunarodni postupak reakreditacije.
– U slučaju kriterija akreditiranosti inozemne visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno, da je ono prošlo relevantno međunarodno vrednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za vanjsko osiguravanje kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji – pojašnjavaju iz Agencije za nauku i visoko obrazovanje RH.
Između ostalog, pojasnili su i da je međunarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokoškolskih institucija, potvrda poslodavcima, obrazovnom sistemu, građanima i studentima da te akreditirane institucije ispunjavaju standarde kvaliteta te njihove kvalifikacije garantiraju kompetentnost i osposobljenost za tržište rada, odnosno za daljnje obrazovanje.
– Univerzitet u Mostaru, u cilju potvrde kvaliteta svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražio te prošao međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa, koje je provela hrvatska Agencija za nauku i visoko obrazovanje, a međunarodno je akreditirana te punopravna članica svih relevantnih evropskih udruženja agencija za vanjsko osiguravanje kvaliteta – odgovorili su iz Agencije.
Na osnovu svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija.
Niži troškovi studiranja u BiH
Kako piše Glas, brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije studiraju na dislociranom studiju Univerziteta Mostar u Orašju. Kao prednost ističu velik izbor studijskih grupa, ali i znatno jeftinije školarine nego u Hrvatskoj.
– Orašje nam je blizu, a nas niko ne tretira niti doživljava kao strance, pa se može reći da studiramo na kućnom pragu – tvrde studenti iz Županje, na granici s Orašjem.
Poručila je i kako Univerzitet u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s vropskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj.
Prema dostupnim podacima, BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih. Studentima se nudi 1600 studijskih programa.
Glas Slavonije ističe kako su se s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvalitet rada upitni, povećale su i mogućnosti za kupovinu i krivotvorenje diploma, pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava.