U susret promociji strip albuma «Mix comics“ koja će se održati 28. februara (SRIJEDA) sa početkom u 19:50 sati u Velikoj sali Centra za kulturu, sport i informisanje» Bužim, ragovarali smo sa autorom stripa Ismetom Erdićem.
Likovni umjetnik i likovni pedagog, ilustrator, strip autor, rođeni Bužimljanin, šta još kazati o Ismetu Erdiću?
Prvo, ponosan sam jer sam i roditelj. Oženjen sam Muharemom i imam prekrasnu kćerku Jasminu i sina Ismaila. Inače, pored umjetnosti sam pomalo i politički aktivan i pripadam socijaldemokratskoj porodici. Vijećnik sam u Općinskom vijeću u Bosanskoj Krupi. Redovno sarađujem sa omladinom kada su u pitanju društveno korisni projekti u našoj lokalnoj zajednici.
Recite nam nekoliko riječi o vašem djetinjstvu, gdje ste se školovali i stručno usavršavali?
Rođen sam 1972. u Dobrom Selu (Prokop), Općina Bužim. U Čavi završavam osnovnu školu i 1987. nakon čega odlazim u Sarajevo te upisujem Školu primijenjenih umjetnosti, odsjek slikarstva. U Austriju dolazim 1991. godine, gdje u Linzu upisujem njemački jezik i grafiku – slikarstvo na Akademiji za likovno i industrijsko oblikovanje. Poslije prelazim 1993. godine u Graz, gdje kao redovan student studiram njemački i ruski na Institutu za prevodioce i tumača. U Sarajevu 1996. godine upisujem slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti.
Osim slikarstva, Vaša velika ljubav su stripovi?
Da, strip je nevjerovatan medij. Na žalost kod nas nedovoljno afirmisan i nashvaćen. Strip je umjetnost-deveta umjetnost. Vrlo kompleksan medij. Da biste bili dobar strip autor morate biti i likovni umjetnik i književnik i filmski režiser, jer sve to strip spaja u jedno. Danas je filmska industrija nezamisliva bez kvalitetnih strip autora. Ovdje ne mislim samo na Marvela. Meni je strip svijet u kojem mogu biti ja, bez imalo granica. Mogu biti buntovnik, sanjar, maštovit; mogu biti što želim. Mogu da obrađujem sve teme iz života: socijalne, ratne, historijske…i nema granica…zato volim strip!
Koje ste stripove voljeli kao dječak, a koje danas?
Standardno, Zlatna serija i Lunov magnus (Zagor, Blek, Tex, Komadant Mark). Međutim, francuski strip je ipak za mene bio nešto posebno. Naprimjer Žiro i njegov Poručnik Bluberi ili Uderzo i njegov Asterix. Prvi crtački fenomenalan, tipičan Western, drugi, karikaturalni strip i Asterix mi je jedan od najdražih stripova. Tu je i Talični tom i kultni Alan Ford. I danas sam oduševljen istim stripovima, samo što danas vidim pravu umjetnost u tim radovima (posebno kada se radi o starim albumima), a nekada sam to čitao iz zabave.
Koji žanr stripa volite i koji su to njihovi junaci koje volite?
Što se tiče zanrova nisam nešto prebirljiv: horor, fantazija, akcija, komedija, western, sve su to žanrovi koji me zanimaju. Zaboravio sam Hermana i njegovog Džeremaju, odlične priče i crtež. Nisam nešto puno čitao Marvela osim Conana koji je izuzetak. Italijanski, belgijski i francuski stripovi su dominirali u mom djetinjstvu i danas sam ljubitelj takvih stripova. Stripovi Serpierija Druna u više nastavaka su fenomenalni i crtački i tekstualno. Doduše, to su stripovi isključivo za odraslu publiku, kombinacija horora, fantazije, naučne fantastike i erotike.
Gdje je strip danas najpopularniji i gdje se najviše izdaje i čita?
Mislim da u Bosni nije. Vidim da u Srbiji se njeguje deveta umjetnost ali i u Hrvatskoj. Čini mi se da se strip ipak više čita u drugim krajevima svijeta. U Francuskoj je još uvijek vrlo popupularan medij i jako mnogo autora sa prostora bivše Jugoslavije crtaju stripove za francusko tržište. Mislim da su i SAD-e po tom pitanju vrlo interesantna ali i Japan.
Koji su autori imali najveći utjecaj na vas?
Inače nemam uzore, ali su mi Žiro i Uderzo neprevaziđeni. Interesantan mi je i Ferri crtač Zagora. Nekako mi je romantičan i emotivno sam vezan za njegove stripove i načine kako prikazuje Darkwoodsku šumu i močvare.
Odakle crpite inspiraciju za svoje stripove?
Inspiracije nikada ne nedostaje. Život je inspiracija. Gdje god pogledamo vidimo priče, tužne, vesele, tragične…
Iza vas su mnoge izložbe i promocije, možete napomenuti neke?
Jedna velika mana kod mene je što ne vodim evidenciju gdje se sve pojavljuju moji radovi. Relativno sam dugo i u svijetu slikarstva ali u u svijetu stripa, ilustracije i karikature. Jako mnogo je kolektivnih izložbi iza mene. Svoje radove sam objavljivao u izuzetno mnogo časopisa u BiH, ali su moji radovi izlagani od Austrije, Italije, Švedske, Makedonije, Srbije, Tursku, Irana itd.
Prisutan sam često na svjetskim festivalima karikatura i stripova. Tamo ustvari vidite koliko ste u toku i koliko vaš rad može „dobaciti“. U Srbiji, u Kruševcu sam bio na Svjetskom festivalu karikature i Bosna i Hercegovina je mojim radom na teme Migracije osvojila nagradu Diploma od petnaest nagrađenih moj rad je zauzeo osmo mjesto. Učestvovalo je 35 zemlja svijeta i preko 450 radova. U Beogradu na drugom festivalu je moj strip Afrika-Europa uvršten u katalog a u Skoplju isti rad je također uvršten u Katalog Svjetske galerije. Ovakvi festivali su mjesto okupljanja najvećih svjetskih autora i čast je biti tamo i predstavljati svoju domovinu.
Iza Vas je je strip album „Iskrivljeni svijet“, možete nam ukratko reći o njemu?
Iskrivljeni svijet je strip album koji je izašao iz štampa 2016. ali je ustvari nastao 2001. Taj album je vrlo uspješna priča i što mi je najbitnije dobio je sve najkvalitetnije kritike od struke. Inspiracija za album je tragedija Bosne iz proteklog rata, ali i tragedija čovječanstva uopće. Strip je distribuiran u cijeloj BiH ali i u Srbiji i Hrvatskoj. Iskreno, prezadovoljan sam sa albumom Iskrivljeni svijet i evo neki dan ga je kupio jedan strip kritičar u Beogradu Ivan Veljković koji je izrazio želju da uradi recenziju Iskrivljenog svijeta. Izuzetno mi je drago da je jedan takav stručnjak napisao vrlo afirmativnu recenziju za moj album.
Vaš novi strip album „Mix comics“ uvršten je u program obilježavanja manifestacije „Dani općine Bužim“, gdje se njegova promocija planira desiti 28. februara u susret Danu nezavisnosti BiH, šta nam to nudi Vaš novi strip album?
Mix-comics je ustvari kompilacija mojih starih i novih radova natalih u zadnjih 25 godina. Neke radove sam radio još davne 1992. U ovom albumu je mnogo ljudi uzelo učešće. Midhat Ajanović-Ajan potpisuje scenarij za stripove Naš dragi tata i Stari prpezarijski sto. Rasim Jakubović Gero potpisuje tekst za stripove Smjehotresića, Ross Little potpisuje Symbinta. Ja sam autor svih ostalih radova ali sam crtač i kompletnog albuma. Možda na momenat da će zbuniti čitaoca jer je puno različitih stilova i žanrova, ali ja uživam u različitosti, stoga je i ovaj album takav. Vjerujem da će svako pronaći ponešto za sebe. Album je rađen na najkvalitetniji mogući način. Upravo je distributer Agarthi Comics iz Sarajeva javio da je album tehnički perfektan. Uistinu sam nastojao da odradimo maksimalni kvalitet. Tu su i recenzenti koji dopunjuju ovaj album: prof.dr. Haris Cerić, prof.dr. Esad Bajtal, Miralem Brkić, akademski grafičar i magistar prof. književnosti Muhamed Zlatan Hrenovica i na kraju moj brat Osman Erdić koji je likovno uobličio i dizajnirao ovaj album. Edin Alić je radio naslovnicu, a moj drug Enes Mesić potpisuje lekturu i ovog albuma. Još da napomenem da je izdavač oba moja albuma BZK „Preporod“ Bužim, čiji sam i član.
Šta to strip nudi kao jedna vrsta medija ili umjetnosti nudi publici?
Strip je kao film. Samo što u filmu slike se kreću i prati ih zvuk dok je u stripu situacija drugačija. Slike su poredane i scene su zaustavljene. Upravo tu leži draž stripa. Strip je i i edukativan i vrlo pogodan za obrazovanje. Svojevremeno sam radio i gramatiku bosanskog jezika kroz strip. Na žalost, strip su potisnule video igre i današnja omladina vrlo rijetko uzima strip u ruke. Ne samo strip, već i knjigu. Smatram da je to najveći hendikep koji se dešava našoj djeci. Iskreno se nadam da će strip ponovo biti čitan, bar od onih sladokusaca i ljubitelja stripa.
Kakva je danas strip scena u BiH i u zemljama regiona?
Već sam se dotakao ovog pitanja. U BiH je situacija poprilično siromašna kada je strip u pitanju. U Srbiji je situacija drugačija, bolja tako je i u Hrvatskoj. Strip je postao umjetnička literatura i prava umjetnost, rijetka, ali kvalitetna likovno, literarna i filmska forma pričanja. Eto, vrlo malo autora radi stripove i zato sam ponosan da i ovaj projekat Mix-comicsa ide iz Bužima i Bosanske Krupe.
Razgovarao: Dževad Ponjević