Povodom sve češćih vijesti o tome da se pojedine osobe bave iskopavanjima i prikupljanjem pokretnog arheološkog materijala, kao što su numizmatički nalazi i nakit različitih provenijencija u BiH, dijelovi posuda iz različitih vremenskih perioda i dr., Komisija upozorava da takva iskopavanja bez dozvole izdate od nadležnih institucija, i nadzora nadležnih službi zaštite kao i stručnjaka za arheologiju, smatra ilegalnim arheološkim iskopavanjima.
Komisija naglašava da je nezakonito iskopavanje arheološke baštine, destruktivnim metodama bez naučnih principa u suprotnosti sa odredbama Evropske konvencije za zaštitu arheološkog naslijeđa (Valleta, 1992.), čija se načela primjenjuju i u Bosni i Hercegovini. Pored načina iskopavanja, veća je zabrinutost gdje se takvi nalazi deponiraju ili prometuju.
Ovim putem pozivamo i upozoravamo sve pojedince i neformalne ili formalne grupe građana, nevladine i dr. organizacije koji se samoinicijativno bave iskopavanjem, nerijetko se koristeći i metal detektorima, da se suzdrže od takvih aktivnosti jer je njihovo provođenje u suprotnosti sa spomenutom Konvencijom kao i zakonskim propisima. Napominjemo da su arheološka iskopavanja regulirana entitetskim i kantonalnim propisima[1]. U skladu sa postojećim propisima arheološka iskopavanja i istraživanja mogu se obavljati samo na osnovi odobrenja koje daje nadležna institucija (ministarstvo/zavod). Odobrenja se mogu izdati pravnim i fizičkim osobama koje ispunjavaju uvjete stručne osposobljenosti za obavljanje takvih radova, uz osigurana potrebna materijalna i tehnička sredstva za obavljanje radova, konzerviranje nalaza, uređenje i predstavljanje nalazišta i nalaza.
Ističemo da će Komisija, po saznanju o mogućim nedozvoljenim iskopavanjima, odmah to prijaviti nadležnim policijskim organima.
Samoinicijativna iskopavanja i iskopavanja bez dozvole nadležnih službi, kao i prodaja kulturno-historijskih dobara, ukazuje na ozbiljne anomalije u našem društvu te nedostatak svijesti i poštovanja prema kulturno-historijskom naslijeđu, ali i potrebi strožih kontrola nadležnih inspekcijskih i policijskih službi u ovoj oblasti. U vezi s tim, predstavnici Komisije su u nekoliko navrata održali sastanke sa sigurnosnim i policijskim agencijama, kako bi se riješilo ovo pitanje.
Pored ovog problema, uočene su i sve veće aktivnosti pojedinaca ili grupa na nekropolama sa stećcima, koji realiziraju projekte čišćenja stećaka, vrše bojenje epitafa i dekoracija radi snimanja, postavljaju informacijske ploče i poduzimaju druge aktivnosti, koje također mogu dovesti do ozbiljnog ugrožavanja pojedinih stećaka. Komisija razumije želju pojedinih aktera da doprinesu zaštiti i održavanju nekropola, ali ih upozorava da se prije poduzimanja bilo kakvih aktivnosti treba obratiti nadležnim institucijama i službama zaštite radi dobijanja saglasnosti i obavezni nadzor. Podsjećamo da su stećci kao univerzalna vrijednost prepoznati i od UNESCO-a koji ih je uvrstio na Listu svjetske baštine, te da postoje jasno propisane mjere zaštite. Komisija će o ovoj obavezi upoznati i strane donatore koji finansiraju ovakve i slične projekte, kako projekti u nekoj kasnijoj fazi ne bi bili dovedeni u pitanje.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika stoji na rapolaganju svim zainteresiranim pojedincima i grupama za informacije o bh. naslijeđu, kao i podršku u implementaciji aktivnosti koje za cilj imaju očuvanje i promociju baštine, ali u okvirima postojećih propisa i međunarodnih konvencija.
[1]U Republici Srpskoj: Zakon o kulturnim dobrima, 1995. (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 11/95; 103/08); U Federaciji Bosne i Hercegovine: Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnog, historijskog i prirodnog naslijeđa iz 1985., dopunjen 1987, 1993. i 1994, primjenjuje se i provodi u kantonima koji nemaju svoje zakone.