JU “Centar za kulturu, sport i informisanje“

SERVISNE INFORMACIJE, UTORAK, 23. 05. 2017.

SERVISNE INFORMACIJE, UTORAK, 23. 05. 2017.

Prema zvaničnim infomracijama koje smo dobili ovog jutra za period od 22.05.2017.godine od 08:00 sati do 23.05.2017. godine do 08:00 sati na području općine Bužim

JAVNI RED I MIR

SAOBRAĆAJ

BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)     

ZU Dom zdravlja Bužim

Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 23 pacijenta, niko od njih nije  upućen na dalje liječenje u bolnicu u Bihać. Dežurni doktor bila je Sanela dr. Mašović

ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE

STANJE NA PUTEVIMA BIHAMK

Stanje na cestama 23. 05.2017. u 06 : 20 sati

Jutros se na putevima u BiH saobraća bez vanrednih ograničenja, uz frekvenciju vozila pojačanu u gradskim centrima. Magla mjestimično smanjuje vidljivost u višim predjelima, kao i u kotlinama i uz riječne tokove. Na planinskim prevojima i na dionicama koje prolaze kroz usjeke, skrećemo pažnju na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja na kolovoz. Vozače pozivamo na opreznu vožnju, prilagođenu uslovima na putu.

Na regionalnom putu R-445 Bilješevo-Kakanj zbog izvođenja radova u mjestu Donji Tičići, saobraćaj se obustavlja od 09 do 15 i od 17 do 21 sat. U ostalom periodu vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom.

Počeli su radovi na održavanju magistralnog puta M-5 Tranzit kroz Sarajevo. U vremenu od 08 do 16 sati, saobraća se jednom trakom naizmjenično, uz povremene obustave.

I na ostalim dionicama gdje se izvode sanacioni radovi, saobraća se sporije uz obavezno poštivanje privremeno postavljene signalizacije. Izdvajamo autoput A-1 Zenica Jug-Kakanj (u mjestu Donji Tičići), kao i magistralne puteve: M-17 Jablanica-Mostar, M-4 Tuzla-Kalesija, M-16 Bugojno-Kupres,M-4 Banja Luka-Čelinac i M-6.1 Mostar-Široki Brijeg.

Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Zbog radova koji još uvijek traju na području Hrvatske, na graničnim prelazima Bosanski Brod-Slavonski Brod i Orašje-Županja, povremeno dolazi do usporenog saobraćanja.

PROGNOZA VREMENA

Danas u Bosni i Hercegovini nestabilno vrijeme. U drugoj polovini dana sa jačim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 20 i 26°C, na jugu do 28°C. 

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA

Utorak 23.05.2017. godine Tmurno vrijeme, praćeno povremenim jačim padavinama, negativno će djelovati na raspoloženje većine populacije. Usljed povećanog sadržaja vlage u zraku, izraženiji osjet hladnoće također bi, u jutarnjim satima, mogao uzrokovati probleme osjetljivim osobama. Preporučljivo je umanjiti aktivnosti i boravak na otvorenom.

NA DANAŠNJI DAN

  1. – Jovanka Orleanka zarobljena i predata Englezima, koji su je potom izveli na crkveni sud i 1431. osudili na smrt i spalili na lomači.

 

  1. – Na lomači spaljen italijanski dominikanski kaluđer Đirolamo Savonarola, politički i vjerski reformator u Firenci.

 

  1. – U Mađarskoj počela je seljačka buna pod vođstvom plemića Đerđa Dosa. Četiri mjeseca kasnije ustanak je ugušen, Doso ubijen.

 

  1. – Pobunom Čeha protiv Habsburške monarhije u Pragu izbio je Tridesetogodišnji rat, najsvirepiji sukob feudalne epohe u Evropi. Razljućeni građani su – slično kao u pobuni husita u tom gradu protiv rimokatolika 1419. – izbacili kroz prozor Gradske vijećnice namjesnike cara Ferdinanda Drugog Austrijskog, smatrajući ih krivcima što su rimokatolici srušili dvije protestantske crkve kod Praga. U ratu, koji je izbio protiv carske vojske, protestantskim Česima su priskočili u pomoć Danska, kasnije Švedska, Britanija, čak i rimokatolička Francuska. Rat je obilježen masovnim pustošenjima i krajnjim svirepostima, u čemu su prednjačili rimokatolici pod uticajem jezuita, koji su raspalili mahnito djelovanje inkvizicije. Gubici su bili ogromni – stanovništvo Njemačke je svedeno na manje od polovine, a Češke na petinu predratnog broja. Rat je okončan Vestfalskim mirom 1648, kojim je Francuska dobila od Njemačke Alzas i dijelove Lorene, Švedska Istočnu Pomeraniju i posjede na ušćima velikih njemačkih rijeka, Holandija i Švajcarska su stekle nezavisnost, a u Njemačkoj, koja se raspala na oko hiljadu državica, feudalci su dobili gotovo potpun suverenitet, a carevi iz dinasije Habsburg su izgubili stvarnu vlast.

 

  1. – Rođen je američki fizičar Džon Bardin, dvostruki dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1956. i 1972. Sa Vilijamom Šoklijem izumio je tranzistor.

 

  1. – Italija je u Prvom svjetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

 

  1. – Osnovana je Komunistička partija Indonezije, prva takva politička organizacija u Aziji.

 

  1. – Njemački nacistički diktator Adolf Hitler odlučio da započne Drugi svjetski rat, rekavši pred 14 najviših njemačkih komandanata: “Ovoga puta nema mnogo da se raspravlja. Imaćemo rat. Odlučio sam da zbrišem Poljsku. Od uspjeha ovog poduhvata zavisi uspjeh svega što poslije toga dolazi. Mi sada odlučujemo o sudbini Njemačke za hiljadu godina”. Rat je počeo invazijom na Poljsku 1. septembra 1939.

 

  1. – Uhapšen je Heinrich Himmler (1900.- 1945.), glavni organizator Holokausta, jedan od najvećih masovnih ubojica ljudske povijesti. Bio je na listi za suđenje u Nürnbergu, zajedno sa ostalim nacistima, no izvršio je samoubojstvo popivši tabletu cijankalija dan nakon hapšenja.

 

  1. – Osnovana Savezna Republika Njemačka, s Bonom kao glavnim gradom.

 

  1. – Narodna Republika Kina okupirala je Tibet, široko planinsko područje u centralnoj Aziji.

 

  1. – Agenti izraelske tajne službe Mosad uhvatili su u Argentini nacističkog ratnog zločinca Adolf Eichmann. Na suđenju u Jerusalemu Ajhman je osuđen na smrt vješanjem.

 

  1. – Lisabonski protokol:  SAD, Bjelorusija, Kazakhstan, Rusija i Ukrajina  potpisuju sporazum START, ugovor o smanjenju proturaketnog naoružanja.

 

  1. – Kantonalni sud u Mostaru počeo je istražni postupak o odgovornima za rušenje Starog mosta. Optuženi su pripadnici HVO-a – Tomo Topić, Dražen Rezić i Senaid Čavčić.

 

  1. – Sudsko vijeće Specijalnog suda u Beogradu osudilo je dvanaestoricu optuženih za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića na ukupno 378 godina zatvora.

 

 

Exit mobile version