Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 05.02.2020. godine od 8:00 sati do 06.02.2020. godine do 8:00 sati na području općine Bužim
JAVNI RED I MIR
- Nije bilo krivičnih djela niti narušavanja javnog reda i mira
- Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija
SAOBRAĆAJ
– Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići.
– Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići.
BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)
-
- Nije bilo saobraćajnih nezgoda
ZU Dom zdravlja Bužim
Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 29 pacijenata, od kojih je 1 upućen na dalje liječenje u bolnicu u Bihać.
Dežurni doktor bila je Sađida dr. Bajrović
ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE
- Vodosnabdijevanje gradskim vodovodom uglavnom uredno
- Snabdijevanje telekomunikacijskim vezama i električnom energijom uglavnom uredno
- Planiranom dinamikom odvijaju se odvoz smeća i održavanje gradske čistoće
STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)
Stanje na cestama 06. 02. 2020. u 07 : 45 sati
Zbog jakog vjetra i sniježnih nanosa regionalni put Prozor-Tomislavgrad od sinoć je zatvoren za saobraćaj. Od jutros za sve kategorije vozila otvoreni su magistralni putevi Glamoč-Mlinište i Kupres-Šuica-Livno. Zbog zaostalog teretnog vozila otežano, jednom trakom, saobraća se na magistralnom putu Tuzla-Bijeljina (Banj Brdo).
Za teretna vozila obavezna je upotreba lanaca na putevima: Sarajevo-Tuzla (Nišići i Karaula), Glamoč-Mlinište, Kupres-Šuica-Livno, Trnovo-Dobro Polje (Rogoj) i Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje (Makljen), kao i na širem području Romanije.
Ugaženog snijega na kolovozu ima i na ostalim putevima u višim predjelima centralne, jugozapadne i istočne Bosne, pa vozače na ovim dionicama pozivamo na maksimalno opreznu vožnju. Upozoravamo i na jake udare vjetra, posebno u južnim i jugozapadnim krajevima. Zbog niskih temperatura moguća je i mjestimična poledica, naročito na dionicama u višim predjelima, na mostovima i prilazima tunelima.
Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.
Na graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja.
Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.
Apelujemo na vozače da prije polaska na putovanje provjere informacije o stanju na cestama (putem telefona 1282, na našoj web stranici i mobilnoj aplikaciji), kao i da na put ne kreću bez zimske opreme.
Uz stabilizaciju vremena, više sunca i postepeno poboljšanje biometeoroloških prilika, većina stanovništva će se osjećati ugodnije. Jutarnji sati će biti osjetno hladniji u odnosu na protekli period, a tokom dana će preovladavati sjeverno strujanje, stoga je preporučljivo posvetiti pažnju prikladnom odijevanju i zaštiti od niskih temperatura. Hronični bolesnici, naročito astmatičari i osobe sa kardiovaskularnim problemima, trebaju biti oprezniji i ne izlagati se jačim naporima.
1564. – Rođen engleski pisac Kristofer Marlou, koji je usavršio pisanje u jambskom desetercu i izuzetno uticao na Viljema Šekspira. NJegove tragedije prikazuju žudnju za vlašću, odlikuju se zvučnom retorikom i na mahove poetskim žarom. Djela: «Tamerlan Veliki», «Dr Faustus», «Jevrejin sa Malte», «Edvard Drugi».
1665. – Rođena engleska kraljica Ana, koja je vladala od 1702. do 1714, posljednji monarh iz dinastije Stjuart, tokom čije su vladavine 1707. ujedinjene Engleska i Škotska. NJena vladavina obilježena je i oštrim rivalitetem vigovaca i torijevaca i pojačanom neizvjesnošću u pogledu nasljednika prijestola.
1685. – Umro engleski kralj Čarls Drugi Stjuart, sin Čarlsa Prvog, pogubljenog u građanskom ratu 1649, koji je postao monarh 1660, poslije ukidanja republike uspostavljene 1653. pod Oliverom Kromvelom. Stupajući na prijesto Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Irske, obavezao se na poštovanje prava parlamenta i ličnih sloboda građana, što je pokušao da izigra, pokazujući apsolutističke težnje. Tome se usprotivila Stranka vigovaca i parlament ga je 1679. primorao da potpiše akt «Habeas corpus» kojim su ozakonjene izvjesne građanske slobode. NJegova vladavina u istoriji je označena kao period restauracije.
1793. – Umro italijanski pisac Karlo Goldoni, obnovitelj italijanske komedije koja je čamila u improvizacijama istrošene «komedije del arte». Djela: komedije «Mirandolina», «Ribarske svađe», «Tvrdica», «Kockar», «Laskavac», drama «Dalmatinka».
1802. – Rođen engleski fizičar Čarls Vitstoun, pionir telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog otpora i istraživao elektricitet, svjetlost i zvuk.
1804. – Umro engleski hemičar i filozof DŽozef Pristli, koji je otkrio kiseonik, amonijak, hlorovodonik, azot-oksid, ugljen-dioksid i sumpornu kiselinu. Bio je vatreni pristalica Francuske revolucije i ogorčeni protivnik ateizma prosvjetitelja – vjerovao je u besmrtnost duše. Djela: «Hartlijeva teorija o ljudskom duhu na principima asocijacije ideja», «Slobodni razgovori o materijalističkim učenjima», «Sokrat i Isus», «Istorija i sadašnje stanje elektriciteta».
1838. – Rođen engleski glumac DŽon Henri Brodrib, poznat kao Henri Irving, jedan od najvećih tragičara 19. vijeka, prvi glumac kojem je 1895. dodijeljena plemićka titula. NJegova gluma se odlikovala plemenitim patosom, posebno u tumačenju likova iz drama Viljema Šekspira.
1897. – Rođen brazilski filmski režiser, scenarista i producent Alberto de Almeida Kavalkanti, koji je između dva svjetska rata, radeći u Evropi, znatno uticao na francusku filmsku avangardu i englesku dokumentarističku filmsku školu. Filmovi: «Ivet», «Voz bez očiju», «Kapetan Frakas», «Odmor đavola», «Smrt noći», «Nikolas Niklbi», «Prvi džentlmen», «Zemlja je uvijek zemlja», «Pjesma mora», «Gazda Puntila i njegov sluga Mati».
1897. – Ostrvo Krit u Sredozemnom moru prisajedinjeno je Grčkoj. Istog dana 1869. Grčka je bila prinuđena da popusti pred ultimatumom Otomanskog carstva i prepusti mu Krit.
1899. – Senat SAD ratifikovao Pariski mirovni ugovor, kojim je okončan američko-španski rat. Poražena Španija je primorana da Amerikancima prepusti Filipine, Kubu, Portoriko i Guam.
1905. – Rođen poljski političar Vladislav Gomulka, vođa Poljske radničke partije od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970. S dužnosti generalnog sekretara je smijenjen 1948. u vrijeme jačanja staljinizma, a ostavku na taj položaj je podnio krajem 1970, pod pritiskom radničkih nemira.
1911. – Rođen američki državnik Ronald Vilson Regan, predsjednik SAD od 1980. do 1988. Prethodno je bio filmski glumac i guverner Kalifornije od 1966.
1912. – Rođena Eva Braun, ljubavnica Adolfa Hitlera. Zvanično je postala supruga nacističkog njemačkog diktatora dan prije nego što su oboje izvršili samoubistvo u Hitlerovom berlinskom bunkeru krajem aprila 1945.
1922. – Potpisivanjem ugovora u Vašingtonu je završena konferencija SAD, Francuske, Japana, Italije i Velike Britanije, na kojoj su se velike sile obavezale da ograniče upotrebu bojnih otrova i podmornica u ratnim sukobima i utvrdile novu raspodelu pomorskih vojnih snaga. SAD su stekle pravo da drže mornaricu koja neće biti slabija od britanske i koja će nadmašiti flotu Japana.
1931. – Rođena argentinska igračica, potom državnik – Marija Estela Isabelita Martines, poznata kao Isabela Peron, predsjednik Argentine od 1974. do 1976. Na položaju šefa države naslijedila je preminulog supruga Huana Dominga Perona. Prethodno je 1973. postala potpredsjednik Argentine, s vlasti je zbačena vojnim udarom, poslije čega je na osnovu odluke vojne hunte bila u zatvoru od 1976. do 1981.
1932. – Rođen francuski filmski režiser Fransoa Trifo, jedan od tvoraca «novog talasa» francuskog filma. Svjetsku slavu je stekao već prvim filmom «400 udaraca», snimljenim 1959. Ostali filmovi: «Žil i DŽim», «Američka noć», «Priča o Adeli», «Pucajte na pijanistu», «Divlje dijete», «Susjetka», «Posljednji metro», «Ukradeni poljupci».
1937. – U izdanju Beogradske knjižare i izdavačke kuće Gece Kona objavljen «Leksikon stranih reči i izraza» Milana Vujaklije, djelo značajno za srpsku kulturu.
1952. – Umro britanski kralj DŽordž Šesti, koga je naslijedila kćerka – kraljica Elizabeta Druga.
1958. – U avionskoj nesreći na minhenskom aerodromu poginuo 21 putnik, uključujući osam igrača engleskog Fudbalskog kluba «Mančester junajted», nazvanih «Bejzbijeve bebe», prema njihovom menadžeru Matu Bejzbiju. Nesreća se dogodila pri povratku iz Beograda, gdje je «Mančester junajted» igrao meč evropskog Kupa šampiona sa «Crvenom zvezdom».
1989. – Umro francuski filmski režiser Andre Žan Kajat, koji se bavio i advokaturom, novinarstvom i pisanjem scenarija, ali je slavu stekao kao režiser. Filmovi: «Svi smo mi ubice», «Ogledalo sa dva lica», «LJubavnici iz Verone», «Pravda je zadovoljena», «Prije potopa», «Prelaz preko Rajne».
1993. – Umro američki teniser afričkog porijekla Artur Eš, prvi crni igrač koji je – trijumfom u Vimbldonu 1975. – uspio da pobijedi na Gren slem turniru. Umro je od side pošto je zaražen virusom te bolesti transfuzijom krvi prilikom operacije srca.
1994. – Šef opozicionih socijaldemokrata Marti Ahtisari dobio prve direktne predsjedničke izbore u Finskoj, pobijedivši ministra odbrane Elizabet Ren.
1995. – Dva vasionska broda, teška po 100 tona – najveća ikad spojena u kosmosu – susrela su u prvom američko-ruskom svemirskom «randevuu» poslije 20 godina.
1997. – Kongres Ekvadora smijenio predsjednika Abdalu Bukarama, proglasivši ga neuračunljivim.
2000. – Vršilac dužnosti predsjednika Rusije Vladimir Putin izjavio da su okončane operacije u glavnom gradu Čečenije – Groznom, odakle su izbačeni islamski teroristi.
2000. – Bivši finski šef diplomatije Tarja Halonen pobijedila na predsjedničkim izborima, postavši prva žena šef države u istoriji Finske.