SERVISNE INFORMACIJE ZA ČETVRTAK  08. 03. 2018.

Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 07.03.2018. godine od 08:00 sati do 08.03.2018. godine do 08:00 sati na području općine Bužim

JAVNI RED I MIR

  • Nije krivičnih djela niti narušavanja javnog reda i mira
  • Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija

SAOBRAĆAJ

  • Svi putevi na području općine Bužim su prohodni, saobraćaj se odvija bez ograničenja osim na dijelu RP 401 B Bužim-Cazin u naselju Konjodor-Jusići zbog oštećenja kolovoza od klizišta u dužini od 30 metara saobraćaj se odvija naizmjenice jednom trakom.

BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)     

  • Nije bilo saobraćajnih nezgoda

ZU Dom zdravlja Bužim

Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo21 pacijent, od kojih je 6 upućeno na dalje liječenje u bolnicu u Bihać. Dežurni doktor bila je Sabira Šahinović.

ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE

  • Uredno napajanje električnom energijom
  • Snabdjevanje vodom sa izvorišta Musići i Pivnice uredno.
  • Snabdijevanje telekomunikacijskim uredno.

STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)

Stanje na cestama 08. 03. 2018. u 07 : 30 sati

Kolovoz je mokar u većem dijelu naše zemlje, a upozoravamo na učestale odrone na brojnim dionicama. Zbog ledene kiše skrećemo pažnju na puteve Izačić-Bihać-Ripač-Užljebić i Bihać-Srbljani. Na pojedinim dionicama u višim predjelima mjestimično ima snijega na kolovozu, a izdvajamo puteve: Ripač-Vrtoče, Bosanski Petrovac-Drvar, Bosanski Petrovac-Ključ, Kupres-Šuica-Tomislavgrad, Livno-Šuica, Drvar-Bosansko Grahovo-Strmica i Glamoč-Mliništa. Na putevima u kotlinama i uz riječne tokove, kao i ponegdje u višim predjelima, vidljivost je ovoga jutra mjestimično smanjena zbog magle ili niske oblačnosti.

Na autoputu A-1 dionici Sarajevo zapad-Lepenica zbog aktivnog klizišta, saobraćaj je u tunelu Igman, kao i na mjestu radova, preusmjeren iz vozne u preticajnu traku. Molimo vozače da na ovoj dionici autoputa voze sporije i da poštuju privremeno postavljenu signalizaciju.

Zbog urušavanja potpornog zida jednom trakom saobraća se na magistralnom putu M-14.2 Resanovci-Drvar.

Vozačima savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima. Napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno za sve kategorije vozila.

Na graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja.

 

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

Danas će u našoj zemlji, prije podne, preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Na planinama sa snijegom. Poslije podne postepeni prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Vjetar slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni. Dnevne temperature od 5 do 10, na jugu od 9 do 14 °C. 

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Četvrtak 08.03.2018. godine Biometeorološke prilike će postepeno biti ugodnije. Dodatna stabilizacija u drugom dijelu dana, uz lagani porast temperatura, povoljno će djelovati na većinu populacije. Jutro i veče će biti prohladni, stoga je u ovim periodima preporučljivo biti oprezniji i posvetiti nešto više pažnje odijevanju.

NA DANAŠNJI DAN

  1. – Rođen ruski fizičar Pjotr Nikolajevič Lebedev, profesor Moskovskog univerziteta. Proučavao je pritisak svjetlosti, dokazavši postojanje mehaničkog impulsa kod svjetlosnih zraka, što je od velikog značaja za razumijevanje kosmičkih pojava. Djela: «Sila pritiska svjetlosti na gasove», «Magnetometrijsko proučavanje obrtnih tijela».

 

  1. – Umro francuski kompozitor i muzički pisac Ektor Berlioz, tvorac romantičarske programske muzike i začetnik moderne orkestracije. Patetičan i temperamentan, stvorio je djela izvanrednih tonskih boja kroz koja je provlačio osnovnu ideju vodilju. Znatno je uticao na evropsku muziku svog doba. Napisao je «Nauku o instrumentaciji». Djela: «Fantastična simfonija», «Harold u Italiji», «Romeo i Julija», «Faustovo prokletstvo», «Rekvijem», opere «Benvenuto Čelini», «Trojanci».

 

  1. – Rođen njemački hemičar i fizičar Oto Han, profesor univerziteta u Berlinu i Getingenu, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1944, koji je 1957. potpisao Getingenšku deklaraciju, odbijajući da sarađuje u razvoju eventualnog zapadnonjemačkog nuklearnog oružja. Dokazao je 1938. raspadanje rubidijuma, a 1939. s Fricom Štrasmanom je otkrio nuklearnu fisiju /cijepanje/ jezgra urana. Otkrio je i radioaktivne elemente mezotorijum, radio-torijum i – s Lizom Majtner – protoaktinijum.

 

  1. – Rođen grčki državnik Konstantin Karamanlis, predsjednik Grčke od 1980. do 1985, osnivač stranke «Nova demokratija». Prvi put je postao premijer 1955. i na tom položaju je ostao do 1963, kad je dobrovoljno emigrirao. Vladu je ponovo sastavio 1974, poslije pada vojne hunte, odigravši ključnu ulogu u obnovi demokratije u Grčkoj.

 

  1. – U Petrogradu nemirima i štrajkovima počela Februarska revolucija /događaj se zbio 23. februara prema Julijanskom kalendaru, tada na snazi u Rusiji/.

 

  1. – Umro njemački konstruktor i general Ferdinand fon Cepelin, koji je 1900. konsturisao veliku vazdušnu lađu – dirižabl, nazvanu po njemu «cepelin». NJegova letjelica duga 248 metara bila je lakša od vazduha, s velikim balonom profilisanog vretenastog oblika i motornim pogonom.

 

  1. – Francuske trupe ušle u Diseldorf i druge gradove u Ruru pošto Njemačka nije isplatila ratnu štetu, prema obavezi iz Versajskog ugovora kao poražena strana u Prvom svjetskom ratu.

 

  1. – Umro američki državnik Vilijam Hauard Taft, predsjednik SAD od 1909. do 1913, prvi bivši šef države u američkoj istoriji koji je od 1921. do smrti bio predsjednik Vrhovnog suda. Tokom predsjedničkog mandata vojno je intervenisao u Nikaragvi, koja je potom bila pod američkom okupacijom od 1912. do 1925. i od 1926. do 1933.

 

  1. – Umro kubanski velemajstor Hose Raul Kapablanka i Graupera, svjetski prvak u šahu od

 

  1. do 1927. Izgubio je samo jednu partiju u razdoblju od 1914. do 1924, po čemu je jedinstven u istoriji šaha. Titulu je osvojio pobijedivši u meču njemačkog velemajstora Emanuela Laskera s 4:0, uz deset remija, a izgubio je od ruskog velemajstora Aleksandra Aljehina, koji ga je pobijedio sa 6:3, uz 25 remija. Djela: «Osnovi šaha», «Moja šahovska karijera».

 

  1. – Japanske trupe u Drugom svjetskom ratu zauzele glavni grad Burme Rangun. U ratu je Burma imala izuzetan strateški značaj, ali su Britanci tu dalekoistočnu koloniju uvrstili u sporedni front, što im se osvetilo u kasnijim operacijama.

 

  1. – Sovjetski maršal Kliment Vorošilov objavio da je SSSR isprobao atomsku bombu, što je izazvalo šok u SAD, jer su Amerikanci bili uvjereni da jedini posjeduju nuklearno oružje. Pometenost u Vašingtonu upotpunila je izjava Vorošilova da je proba izvršena još 23. septembra 1949.

 

  1. – Zaključen odbrambeni sporazum SAD i Japana, čime se Tokio potpuno priklonio političko-vojnom savezu Zapada.

 

  1. – U Južni Vijetnam iskrcalo se 3.500 američkih marinaca, čime je otpočelo masovno uključenje kopnenih trupa SAD u vijetnamsku ratnu avanturu, okončanu potpunim porazom 1975. i pogibijom više od 58.000 Amerikanaca u toj zemlji jugoistične Azije.

 

  1. – SSSR stavio u stanje uzbune dalekoistočne trupe kao znak upozorenja Kini poslije pograničnih sukoba na rijeci Usuri.

 

  1. – Umro američki filmski glumac Harold Lojd, jedan od najvećih komičara nijemog filma. Filmovi: «Sigurnost na posljednjem mjestu», «Brucoš», «Čuvaj se, profesore», «Luda srijeda».

 

  1. – Južnokorejski predsjednik Kim Jong Sam smijenio dvojicu ključnih generala lojalnih prethodnim vojnim režimima, nastojeći da učvrsti civilnu kontrolu nad armijom.

 

  1. – Kod Darbana u Južnoj Africi poginula 64 putnika prigradskog voza koji je iskočio iz šina.

 

  1. – Okončan neuspješni mirovni mandat UN u Ruandi.

 

  1. – Zvanično proglašen Brčko distrikt, čime je i formalno okončan četvorogodišnji arbitražni spor između Republike Srpske i Federacije BiH.

 

  1. – Avion kompanije «Malezija erlajnz», koji je bio na liniji Kuala Lumpur-Peking, nestao sa radara iznad Južnog kineskog mora. U avionu je bilo 12 članova posade i 227 putnika, od kojih su dvije trećine kineskih državljana.

– Danas je Međunarodni dan žena. Druga međunarodna konferencija žena socijalista je 8. marta 1910. u Kopenhagenu, na inicijativu njemačke revolucionarke Klare Cetkin, ustanovila praznik kao znak sjećanja na demonstracije američkih žena u Čikagu 8. marta 1909.

By admin