SERVISNE INFORMACIJE ZA ČETVRTAK 09.01.2020.

Zbog saobraćajne nezgode na autoputu A-1 Sarajevo sjever-Podlugovi zatvorena je preticajna traka. U toku je obavljanje policijskog uviđaja.Molimo vozače da na ovoj dionici voze smanjenom brzinom. 

Mjestimično gusta magla smanjuje vidljivost na dionicama uz rijeke Bosnu, Vrbas i Spreču, kao i na dionici magistralnog puta Glamoč-Mlinište. Zbog niskih temperatura upozoravamo na moguće nailaske na poledicu na dionicama u višim predjelima, na mostovima i prilazima tunelima. Skrećemo pažnju i na učestale odrone i savjetujemo opreznu vožnju. Napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

Polusatne obustave saobraćaja uz 15 minutno propuštanje vozila, aktuelne su od 07 do 16 sati, na magistralnom putu Jajce-Crna Rijeka kod mjesta Zdaljevac, gdje se izvode sanacioni radovi. Poslije 16 sati na ovoj lokaciji saobraća se jednom trakom, naizmjenično.

Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, tokom dana od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

Zbog aktuelnih radova sporije se saobraća i na magistralnim putevima: Srebrenik-Orašje (tunel Ormanica), Sarajevo-Trnovo (Krupac) i Lanište-Ključ-Mrkonjić Grad.

Na graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja.

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

VREMENSKA  PROGNOZA (FHMZ)

09.1.2020.

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano. Prije podne po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Vjetar slab istočnog i jugoistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između -1 i 4°C, na jugu zemlje od 8 do 12°C.

U Sarajevu sunčano. Najviša dnevna temperatura zraka oko 1°C.

BIOMETEOROLOŠKA  PROGNOZA (FHMZ)

Četvrtak 09.01.2020. godine
Biometeorološke prilike su povoljne. Lagani porast temperatura zraka pozitivno će djelovati na većinu ljudi, stoga bi hronični bolesnici i meteoropate mogli osjetiti djelimično olakšanje. Uz manje izraženo sjeverno strujanje, osjet hladnoće također bi se trebao umanjiti. Preporučljivo je ne izlagati se pretjeranim aktivnostima i posvetiti više pažnje odijevanju tokom jutra i večeri.

1792. – Mirom u Jašiju okončan rusko-turski rat, koji je Otomansko carstvo otpočelo u avgustu 1787. Rijeka Dnjestar postala je granica dvije zemlje, ali je Rusija dobila crnomorsko primorje između rijeka Bug i Dnjestar s gradom Očakov, a potvrđen je i dokument iz 1783. o pripajanju Rusiji poluostrva Krim i oblasti Kuban.

1793. – Francuz Žan Pjer Blanšar izveo prvi let balonom iznad sjevernoameričkog kontinenta.

1873. – Umro francuski državnik Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta, predsjednik Francuske od 1848. do 1852, car do 1870. Kao sinovac Napoleona Prvog živio je u izgnanstvu do Februarske revolucije 1848, kad ga je na vlast dovela krupna buržoazija. Početkom decembra 1851. udarom je prigrabio svu vlast, a 1852. obnovio je monarhiju. Agresivnom spoljnom politikom nastojao je da proširi Francusku i osvaja kolonije. Organizovao je javne radove i osnovao neke socijalne ustanove, podsticao kapitalističku privredu, naročito trgovinu, industriju i bankarstvo. Tokom njegove vladavine Francuska je zaposjela Nicu i Savoju, započela kolonijalno prodiranje u Indokinu, uspješno ratovala u Krimskom ratu od 1854. do 1856. protiv Rusije u savezu s Otomanskim carstvom, Velikom Britanijom i Pijemontom i 1859. protiv Austrije u Italiji, ali je fijaskom okončan pokušaj od 1862. do 1867. da pomoću «cara» Maksimilijana Habsburškog uspostavi francusku dominaciju u Meksiku. Nadajući se uspjehu, započeo je rat protiv Pruske, ali je zarobljen 1. oktobra 1870. u bici kod Sedana i zbačen s prijestola, a Francuska je 4. oktobra 1870. ponovo postala republika. Poslije zaključenja mira s Pruskom 1871. je emigrirao u Englesku, gdje je umro.

1878. – Umro italijanski kralj Vitorio Emanuele Drugi, prvi vladar ujedinjene Italije, nazvan «čestiti kralj», koji je od stupanja na tron 1861. do smrti vladao striktno kao ustavni monarh. Prethodno je od 1849. bio kralj Pijemonta.

1890. – Rođen češki pisac Karel Čapek, koji se skeptičkim relativizmom suprotstavljao svemu što prijeti da uništi primarne vrijednosti života. Uoči invazije nacističke Njemačke na Čehoslovačku 1939. uzalud je upozoravao svijet na opasnost. U utopističkim romanima «Fabrika apsolutnog», «Krakatit» i «Rat ljudi i daždevnjaka» upozorio je na apsurdnost tehničke civilizacije, a kao direktna opomena zvuče drame «Bijela bolest» i «Mati». Ostala djela: zbirke pripovijedaka «Raspeće», «Mučne pripovijetke», drame «Rozumovi univerzalni roboti», «Razbojnik», romani «Hordubal», «Meteor», «Običan život», putopisne kozerije «Putopisi iz Italije», «Putopisi iz Engleske», eseji i feljtoni «Kritika riječi», «O najbližim stvarima», «Razgovori sa T. G. Masarikom».

1908. – Rođena francuska spisateljica Simon de Bovoar – egzistencijalista, autor romana, pozorišnih komada i filozofskih eseja. Djela: romani «Mandarini», «Lijepe slike», «Drugi pol», memoari «Uspomene dobro vaspitane djevojke».

1913. – Rođen američki državnik Ričard Milhaus Nikson, jedini šef države u istoriji SAD koji je podnio ostavku pod prijetnjom smjenjenjivanja postupkom impičmenta. Predsjednik SAD postao je 1969. i ponovo je izabran 1972, ali nije okončao četvorogodišnji mandat jer se 1974. povukao zbog afere «Votergejt». Primoran je da odstupi s funkcije kad je dokazano da je uoči predsjedničkih izbora 1971. kao kandidat Republikanske stranke naložio špijuniranje suparničke Demokratske stranke. Naslijedio ga je potpredsjednik DŽerald Ford, koji mu je dao pun oproštaj. Nikson je bio potpredsjednik SAD od 1953. do 1960, kad je na predsjedničkim izborima izgubio od DŽona Kenedija. Normalizovao je 1972. odnose s Kinom poslije tajne diplomatije specijalnog savjetnika Henrija Kisindžera.

1922. – Rođen gvinejski državnik i pisac Ahmed Seku Ture, koji je poslije sticanja nezavisnosti Gvineje 1958. postao njen prvi predsjednik. Prethodno je bio sindikalni aktivista u francuskoj Zapadnoj Africi, a 1956. izabran je za poslanika francuskog parlamenta. Djela: zbirka pjesama «Borbene pjesme», politički spisi «Gvinejsko iskustvo i afričko jedinstvo», «Afrika i revolucija», «Braniti revoluciju», «Moć naroda».

1941. – Rođena američka pjevačica Džoan Baez, borac za ljudska prava, koja se tokom Vijetnamskog rata snažno protivila vojnoj intervenciji SAD u Indokini, što je imalo ogroman odjek u javnosti, posebno među mladim Amerikancima.

1945. – U Drugom svjetskom ratu počelo je iskrcavanje trupa SAD na najveće filipinsko ostrvo Luzon, a borbe su okončane tek 15. avgusta kapitulacijom japanskih snaga.

1957. – Pošto se kompromitovao agresijom na Egipat u oktobru 1956, britanski premijer Entoni Idn podnio je ostavku.

1962. – SSSR i Kuba su potpisali trgovinski sporazum na osnovu kojeg je Kuba godinama dobijala robu po vještački niskim cijenama.

1964. – Američke trupe u Panami u krvi su ugušile studentske demonstracije protiv prisustva SAD u zoni Panamskog kanala, usmrtivši 22 panamska studenta.