SERVISNE INFORMACIJE ZA ČETVRTAK 10.10.2019.

Radovi na autoputu A-1 izvode se danas na dionici Kakanj-Zenica jug na lokalitetu Tičići, gdje se saobraćaj preusmjerava iz vozne u preticajnu traku.

Zbog radova, preticajnom trakom saobraća se i na dionici A-1 Sarajevo sjever-Lepenica na lokalitetima Ban Brdo i Treševine, dok se na dionici A-1 Podlugovi-Sarajevo sjever, saobraća dvosmjerno u dužini od 2 km.

Na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila zbog sanacionih radova u tunelu Vranduk II, u noćnim satima saobraćaj se obustavlja u vremenu od 00:30 do 04:30 sati. Tokom dana na ovom lokalitetu saobraća se naizmjenično, jednom trakom, a zbog povremeno pojačanog prometa vozila, moguće je formiranje dužih kolona u oba smjera. Na obilaznici kroz naselje Tetovo (R-445 Nemila-Tetovo-Zenica) zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.

Sporije zbog radova, saobraća se i na dionicama magistralnih puteva: M-18 Olovo-Kladanj-Stupari, M-1.8 Srebrenik-Orašje, M-5 Lanište-Ključ, M-17 Doljani-Metković i M-5 Jezero-Jajce.

Zbog redovnog servisiranja tunela Vis, 25 Novembar i Grab, večeras od 20 sati do sutra (11.10.) do 06 sati bit će zatvorena dionica autoputa A-1 Tarčin-Lepenica.

Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

10.10.2019.

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu zemlje se očekuje slaba i kratkotrajna kiša. Vjetar u Bosni slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini umjeren južni. Dnevna temperatura od 16 do 22, na jugu do 25 °C.

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne se očekuje lokalno slaba i kratkotrajna kiša. Dnevna temperatura oko 20 °C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Četvrtak 10.10.2019. godine/
Tmurno vrijeme, uz povremene, slabije padavine, djelimično će pokvariti opštu sliku. Pri tome, temperature zraka će imati umjeren hod, bez većih oscilacija. Moguće su slabije meteoropatske reakcije poput glavobolje, promjene raspoloženja, dekoncentracije. Sa prolaskom pogoršanja i slabljenjem južine, biometeorološke prilike postepeno će se popravljati u cijeloj zemlji.

1684. – Rođen francuski slikar Žan Antoan Vato, tipičan predstavnik rokokoa, čije je slikarstvo delikatnog kolorita i osjetljivog crteža uglavnom posvećeno temama iz društvenog života aristokratije.
1813. – Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, uz Riharda Vagnera najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. vijeka. Njegove prve opere izražavaju slobodarske nacionalne ideje pokreta rizorđimento, a kasnija djela su vrhunac italijanskog romantizma – spoj tradicionalne melodioznosti i psihološke karakterizacije ličnosti, uz izvanredno usaglašeni tekst i muziku. Djela: opere «Nabuko», «Travijata», «Trubadur», «Rigoleto», «Bal pod maskama», «Moć sudbine», «Don Karlos», «Aida», «Otelo», «Falstaf».
1837. – Umro francuski ekonomista Šarl Furije, socijalista-utopista koji je smatrao da je kapitalizam «asocijalan», jer su u njemu pojedinci u stalnom ratu jedni protiv drugih. U takvoj ekonomiji «arhitekta mašta o požarima… a staklar o gradu koji bi porazbijao sva stakla». Ekonomsko-društveni razvoj je razvrstao u tri perioda: predindustrijski, «rasparčanu, neprijatnu industriju» u kapitalizmu i društvenu, privlačnu industriju. Smatrao je da se društvo može preobraziti u harmoniju pomoću eksperimentalnih zajednica /falange/ u kojima ljudska individualnost dostiže vrhunac, što doprinosi opštoj harmoniji. Djela: «Novi industrijski i društveni svijet», «Teorija četiri pokreta», «Sabrana djela» (šest knjiga, posthumno).
1861. – Rođen norveški polarni istraživač, diplomata i humanista Fritjof Nansen, profesor okeanografije na Univerzitetu u Oslu, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. Istraživao je od 1893. do 1896. Grenland i Sjeverni ledeni okean ploveći na brodu «Fram», koji je konzerviran i čuva se u blizini Osla. Poslije Prvog svjetskog rata bavio se zaštitom ratnih zarobljenika i nacionalnih manjina. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je repatrijacijom ratnih zarobljenika i doprinio potpisivanju Ženevskog protokola o izbjeglicama. Jedna vrsta emigrantskog pasoša, nazvana «Nansenov pasoš», i sada je u upotrebi za raseljena lica kao potvrda identiteta.
1911. – Kineski vođa Sun Jat Sen je u Vučangu proglasio republiku i otpočeo revoluciju u kojoj je oborena dinastija Manču.
1913. – Završena izgradnja Panamskog kanala, dugog 81,6 kilometara, kojim su spojeni Atlantski i Tihi okean, ali su brodovi počeli da ga koriste tek 15. avgusta 1914.
1917. – Zbog torpedovanja brazilskih brodova Brazil je u Prvom svjetskom ratu objavio rat Njemačkoj.
1943. – Generalisimus Čang Kaj Šek položio zakletvu kao predsjednik Kine.
1954. – Vijetnamski lider Ho Ši Min ušao u glavni grad Vijetnama Hanoj, koji su dva dana ranije napustile francuske kolonijalne trupe.
1964. – U Tokiju otvorene Olimpijske igre, prve u Aziji.
1970. – Umro francuski političar Eduar Dalađe, potpisnik Minhenskog pakta s nacističkom Njemačkom 1938, kojim je Adolfu Hitleru omogućeno da okupacijom Sudeta rasparča Čehoslovačku. Između dva svjetska rata triput je bio francuski premijer, a u Drugom svjetskom ratu je poslije okupacije Francuske interniran u NJemačku.
1973. – Potpredsjedenik SAD Spiro Egnju morao da podnese ostavku zbog optužbi za izbjegavanje plaćanja poreza.
1980. – U Alžiru u zemljotresu poginulo 2.590 ljudi, a oko 330.000 stanovnika grada El Asnam ostalo bez krova nad glavom.
1982. – SAD nametnule sankcije Poljskoj zbog odluke poljske vlade da zabrani sindikat «Solidarnost».
1985. – Umro američki filmski glumac i režiser Orson Vels, čiji je već prvi film «Građanin Kejn» – djelo virtuozne izražajne snage i originalnosti, tehničkih novina i novog načina montaže – jedan od najboljih u istoriji kinematografije. Izgradio je osoben stil i svako njegovo djelo nosi pečat snažne i originalne ličnosti. Dobio je 1971. godine nagradu «Oskar» za životno djelo. Ostali filmovi: režija i gluma – «Veličanstveni Ambersonovi», «Dama iz Šangaja», «Magbet», «Otelo», «Zrno zla», «Gospodin Arkaden», «Proces», «Ponoćna zvona», «Istine i laži», gluma – «Sirotica iz Lovuda», «Treći čovjek», «Hotel `Internacional`».
1985. – Umro američki filmski i pozorišni glumac ruskog porijekla Jul Briner. Igrao je u mnogim filmovima, ali je vjerovatno najviše upamćen po ulozi u muzičkom filmu «Kralj i ja», za koji je nagrađen «Oskarom», a i u pozorištu je godinama igrao u istoimenoj predstavi. Ostali filmovi: «Deset Božijih zapovijesti», «Anastasija», «Braća Karamazovi», «Solomon i Saba», «Sedmorica veličanstvenih», «Taras Buljba», «Zapadni svijet».
1990. – SSSR i Njemačka potpisali ugovor o povlačenju sovjetskih vojnika iz Njemačke do kraja 1994. U to vrijeme u Njemačkoj je bilo 380.000 sovjetskih vojnika i 220.000 članova njihovih porodica.
1993. – Socijalista Andreas Papandreu dobio izbore i vratio se na vlast u Grčkoj.
1995. – Izrael, u skladu s mirovnim sporazumom s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom, počeo povlačenje sa Zapadne obale i oslobodio iz zatvora oko 300 Palestinaca.
1997. – Pad aviona DC-9 argentinske kompanije ALA u Urugvaju nije preživio niko od 74 putnika i članova posade.
2000. – Predsjednici Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Rusije i Tadžikstana potpisali su u Astani glavnom gradu Kazahstana, sporazum o stvaranju Evroazijske ekonomske zajednice koji podrazumijeva integraciju ekonomije pet bivših sovjetskih republika..
2004. – U Litvaniji održani prvi parlamentarni izbori od kada je ta baltička zemlja ušla u EU i u NATO.
2004. – Američki glumac Kristofer Riv, poznat po filmskoj ulozi strip junaka Supermena, umro u 52. godini.