Prema zvaničnim infomracijama koje smo dobili ovog jutra za period od 18.10.2017. godine od 08:00 sati do 19.10.2017. godine do 08:00 sati na području općine Bužim
JAVNI RED I MIR
- Nije bilo narušavanja javnog reda i mira niti krivičnih djela
- Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija
SAOBRAĆAJ
- Svi putevi na području općine Bužim su prohodni, saobraćaj se odvija bez ograničenja osim na dijelu RP 401 B Bužim-Cazin u naselju Konjodor-Jusići zbog oštećenja kolovoza od klizišta u dužini od 30 metara saobraćaj se odvija naizmjenice jednom trakom
BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)
- Nije bilo saobraćajnih nesreća
ZU Dom zdravlja Bužim
Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 18 pacijenta, od koji je 1 upućen na dalje liječenje u bolnicu u Bihać.
Dežurni doktor bio je Rifet dr. Šahinović.
ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE
- Vodosnabdijevanje uglavnom uredno, uz napomenu JKP KOMB da prilikom posljednjeg uzorkovanja izvorišta voda nije bila ispravna za piće.
- Snabdijevanje električnom energijom i telekomunikacijskim vezama uredno
- Planiranom dinamikom odvijaju se odvoz smeća i održavanje gradske čistoće.
STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)
Stanje na cestama 19. 10. 2017. u 07 : 25 sati
Vidljivost je ovoga jutra smanjena zbog magle na pojedinim dionicama u kotlinama i uz riječne tokove. Izdvajamo autoput A-1 Zenica-Tarčin, magistralni put M-17 Konjic-Jablanica, kao i puteve uz rijeke Lašvu i Savu, te mjestimično područje Tuzlanskog kantona. Upozoravamo na učestale sitnije odrone i savjetujemo oprezniju vožnju.
Na magistralnom putu M-5 Sarajevo-Pale (dionici Ljubogošta-Pale) i dalje traju radovi u tunelu Kalovita Brda, zbog čega je saobraćaj obustavljen i odvija se obilaznicom u neposrednoj blizini.
Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralni put M-17 lokalitete: Donji Hadžići, Drivuša i Konjic(kod mosta), kao i regionalne puteve: R-469 Živinice-Međaš, R-445 Semizovac-Visoko i R-461a Srebrenik-Donja Orahovica. Na mjestima izvođenja radova vozila saobraćaju jednom trakom.
Zbog aktiviranih klizišta izmjenjen je režim saobraćaja i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka-Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac-Drinjača.
Zbog snimanja filma, danas od 17 do 19 sati mogu se očekivati kraće obustave saobraćaja na magistralnom putu M-6 Čapljina-Ljubuški, kod kružnog toka u mjestu Trebižat/Usjek.
Na graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja. Podsjećamo da je zbog radova u Hrvatskoj sužen kolovoz na GP Stara Gradiška-Bosanska Gradiška, tako da se na ovom prelazu, tokom dana, saobraća sporije.
PROGNOZA VREMENA
Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno sunčano vrijeme. Tokom dana uz mjestimično malu oblačnost. Prije podne lokalno je moguća magla u sjevernim, centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab južnog smjera. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 11, na jugu od 8 do 13, a najviša dnevna temperatura zraka između 19 i 25, na jugu do 27 stupnja.
BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA
Četvrtak 19.10.2017. godine Slično kao i proteklih dana, uz više sunca i povoljne biometeorološke prilike većina populacije će biti boljeg raspoloženja. Poželjno je voditi računa o primjerenom odijevanju i zaštiti od nižih temperatura tokom jutra i večeri, naročito osjetljive grupe poput hroničnih bolesnika, starijih osoba i djece.
NA DANAŠNJI DAN
1216 – Umro je engleski kralj Džon Bez Zemlje, mlađi sin Henrija II, koji je 1215. morao da popusti u sukobu s plemstvom i potpiše “Magna kartu libertatum” – veliku povelju sloboda. Poveljom je ograničena vlast kralja i uspostavljena osnova engleske ustavnosti i javnog prava.
1469 – Kraljica Isabela od Kastilje udala se za aragonskog kralja Ferdinanda II, čime je započeto ujedinjenje Španije pod jednom krunom.
1745 – Umro je engleski pisac irskog porijekla Džonatan Svift, jedan od najoštroumnijih kritičara ljudskih naravi i poroka.
1812 – Francuski car Napoleon I napustio je Moskvu i započeo povlačenje iz Rusije. Neuspjela invazija na Rusiju i poraz u sudaru s ruskom vojskom pod komandom feldmaršala Mihaila Kutuzova označili su početak kraja Napoleonove imperije. U pohod na Rusiju Napoleon je krenuo sa oko 600.000 vojnika iz gotovo svih evropskih nacija, a tamo je tako strahovito poražen da se iz Rusije vratilo svega nekoliko desetina hiljada vojnika.
1813 – Ulaskom u Lajpcig pored kojeg je vođena bitka armija udruženih saveznika Rusije, Pruske i Austrije, protiv Francuza, okončana je trodnevna “Bitka naroda”. Poslije poraza Napoleon se povukao preko Rajne i nekoliko mjeseci potom prisiljen je da abdicira.
1862 – Rođen je franucuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani “Gran kafe” priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu (“Ulazak voza u stanicu”, “Radnici izlaze iz fabrike”).
1872 – U Novom Južnom Velsu u Australiji nađen je “Holtermanov grumen”, ploča škriljca težine 235,14 kilograma, u kojoj je bilo 82,11 kilograma zlata, najveća ikad pronađena količina tog metala.
1875 – Umro je engleski fizičar Čarls Vitston, pionir telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog otpora (“Vitstonov most”) i istraživao elektricitet, svjetlost i zvuk.
1918 – U Zagrebu je Narodno vijeće donijelo Deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slovena. Zajednička država je konačno proglašena od strane regenta Aleksandra Karađorđevića 1. decembra 1918. pod nazivom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (prvobitno ime bilo je Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca).
1931 – Rođen je engleski pisac Dejvid Džon Mur Kornvel, poznat kao Džon Le Kare, majstor modernog špijunskog romana. Prikazivao je svijet špijunaže u vrijeme Hladnog rata.
1937 – Umro je novozelandski fizičar engleskog porijekla Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908. jedan od utemeljivača moderne atomske teorije. Najviše se bavio prirodom radioaktivnosti, otkrivši tri tipa radijacije, koje je označio kao alfa, beta i gama zrake. Bombardujući foliju zlata alfa zracima 1906. otkrio je postojanje snažno naelektrisanog atomskog jezgra koje je nazvao nukleus, a zajedno s njemačkim fizičarem Hansom Gajgerom je otkrio da alfa zraci sadrže pozitivno naelektrisane atome helijuma.
1954 – Zaključen je anglo-egipatski sporazum o povlačenju britanskih trupa iz zone Sueckog kanala u roku od 20 mjeseci.
1957 – Savezna Republika Njemačka prekinula je diplomatske odnose s Jugoslavijom zato što je Beograd priznao Njemačku Demokratsku Republiku. Odnosi su obnovljeni u februaru 1968. u vrijeme kada je šef bonske diplomatije bio Vili Brant.
1964 – U udesu sovjetskog aviona tipa “Iljušin-18″, koji se srušio na Avalu, niko nije preživio, uključujući šestočlanu delegaciju sovjetske armije s maršalom Sergejem Birjuzovom na čelu, koja je trebalo da učestvuje na proslavi 20-godišnjice oslobođenja Beograda.
1986 – Predsjednik Mozambika Samora Mašel poginuo je u avionskom udesu u blizini granice s Južnom Afrikom, za koji se pretpostavlja da je posljedica južnoafričke sabotaže.
1987 – U sudaru dva putnička voza u predgrađu Džakarte poginulo je 102 i povrijeđeno više od 5.000 ljudi.
1987 – Na njujorškoj berzi “Dau Džons” vrijednost akcija pala je u toku jednog dana rekordnih 508 poena, odnosno 22,6 odsto. Taj dan berzanski stručnjaci opisali su kao “Crni ponedjeljak”.
2001 – Najmanje 350 osoba, mahom iračkih izbjeglica, poginulo je kad je u blizini obala Jave potonuo prenatrpani brod koji je iz Lampunga na indonežanskom ostrvu Sumatra plovio u pravcu Australije.
2003 – Umro je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Republike Bosne i Hercegovine.
Mladost
Rođen u porodici zemljoposjednika, koji su se doselili u Bosanski Šamac 1868. godine. Godine 1928. porodica Izetbegović se seli iz Bosanskog Šamca u Sarajevo, gdje Izetbegović završava mušku realnu gimnaziju. Za vrijeme školovanja 1940. godine priključuje se antikomunističkoj organizaciji Mladi muslimani u Sarajevu. Tokom Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom pomažući izbjeglim i prognanim civilima, štiteći i skrivajući progonjene Bošnjake, te pri popravci džamijskih ruševina. 1946. godine godine biva uhapšen pod sumnjom da je imao značajnog udjela u utemeljenju islamskog časopisa Mudžahid u kojem su objavljene opće teme o islamu, kao i zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani. Osuđen je na kaznu zatvora od tri godine. Nakon izlaska iz zatvora studira poljoprivredu i od 1954. godine pravo, kojeg završava u roku od dvije godine.
Politička karijera
Nakon odslužene kazne, Izetbegović završava studije na Pravnom fakultetu u Sarajevu i radi kao pravni savjetnik za više jugoslavenskih firmi. 1970. godine, piše Islamsku deklaraciju – opću raspravu o politici i islamu. Upravo ta studija, napisana 1960-ih, bit će često uzimana kao dokaz o Izetbegovićevoj političkoj naklonjenosti islamskom fundamentalizmu. Njegova knjiga Islamska deklaracija biva zabranjena u Jugoslaviji i mogla se nabaviti samo ilegalnim putem. Do 1980. godine. godina kada izlazi njegova druga knjiga Islam između Istoka i Zapada, Islamska deklaracija je u Jugoslaviji bila skoro nepoznata. U drugoj knjizi pokušava odrediti položaj bosanskih Muslimana, islama, te razlike između evropske i islamske kulture. Zbog Islamske deklaracije, na političkom procesu 1983. godine, optužen je, zajedno sa dvanaest muslimanskih intelektualaca, za planiranje stvaranja islamske države i biva osuđen na 14 godina zatvora. Mada se u knjizi ne spominje niti Bosna i Hercegovina, niti Jugoslavija, Deklaracija je bila jedan od značajnih dokaza na sudu. Nakon političkih promjena u Jugoslaviji, 1988. godine izlazi na slobodu nakon pet godina odsluženog zatvora. Tokom ovoga vremena, njegovi spisi Bilješke iz zatvora: 1983-88, bivaju uspješno proturene izvan zatvora i kasnije objavljene pisane od Izetbegovića dok je bio zatvoren, Bilješke iz zatvora: 1983-88. su analiza najmoćnijih evropskih ideologija 20. vijeka, uključujući komunizam, fašizam, kapitalizam i njihovu relaciju prema islamu.
Rat u Bosni i Hercegovini
- godine Izetbegović, sa Fikretom Abdićem, Adilom Zulfikarpašićomi još nekolicinom političara osniva Stranku demokratske akcije(SDA). Zbog tadašnjeg prijedloga zakona o zabrani političkih partija sa nacionalnim predznakom, SDA nema nacionalno definisani naziv, za razliku od druge dvije novoosnovane partije u Bosni i Hercegovini Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Srpske demokratske stranke (SDS). Na izborima 1990. godine za skupštinu SR BiH izborima za člana sedmočlanog predsjedništva SR BiH, Stranka demokratske akcije osvaja 35,85 % i time najveći broj glasova. Prvo mjesto na predsjedničkim izborima osvaja Fikret Abdić, ali nakon internih diskusija u partiji, Abdić ustupa mjesto predsjednika predsjedništva SR BiH Izetbegoviću. Nakon otcjepljenja i proglašavanja samostalnosti Slovenije i Hrvatske od Jugoslavije 1991. godine, Izetbegović vidi mjesto Bosne i Hercegovine u ostatku Jugoslavije, u jednoj tzv. zdravoj federaciji, koja bi političkom reorganizacijom, naslijedila bivšu državu. Sve do odluka nekoliko vlada evropskih država Evropske Unije 15. januara 1992. godine, o političkom priznanju Slovenije i Hrvatske, Izetbegović pokušava izbjeći kritiku velikosrpske politike prema Bosni i Hercegovini. Politički nespretno ignorisanje sukoba i razaranja sela Ravna kod Trebinja, izjavom «…da to nije naš rat…», Predsjedništvo BiH pokušava izbjeći otvorene sukobe sa JNA i srpskim političarima iz tadašnjeg Predsjedništva Jugoslavije. Ratom u Sloveniji i Hrvatskoj, te jačanjem vojnih aktivnosti Jugoslavenske narodne armije (JNA) i na teritoriju Bosne i Hercegovine, dolazi do odluke o referendumu za nezavisnost Bosne i Hercegovine. Na referendumu održanom 29. februara i 1.marta 1992. godine oko 90% Hrvata i Bošnjaka u općinama gdje je na izborima pobijedila stranka SDA ili HDZ, glasa za samostalnost, dok se u općinama gdje je nakon izbora 1990. godine pobijedila Srpska demokratska stranka ili Srpski pokret obnove (SPO), referendum bojkotuju.
Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine, Izetbegović je izabran za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, u oktobru 2000. godine podnio je ostavku na mjesto Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Govorio je njemački, francuski i engleski jezik. Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te svjetskih priznatih knjiga među kojima su najpoznatije «Islam između istoka i zapada», «Problemi islamskog preporoda» i «Islamska deklaracija». Ove knjige prevedene su na nekoliko svjetskih jezika i objavljene u više zemalja.
Godine 1999. objavio je knjigu «Moj bijeg u slobodu», a 2000. godine knjigu «Sjećanja» (autobiografski zapis).
Dobitnik je niza priznanja i nagrada među kojima su i medalje Centra za Demokratiju iz Washingtona (SAD); titula počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava i uspostavu mira Istanbulskog Marmara univerziteta (Turska); prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava foruma u Kran Montani i brojne druge.
Nagrade i priznanja
- Nagrada „Kralj Fejsal” za služenje islamu,
- Odlikovanje Republike Hrvatske „Velered kraljice Jelene”,
- Ličnost godine u anketi španskog lista „El Mundo”,
- Plaketa Hrvatske akademije nauka i umjetnosti,
- Diploma počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli,
- Nagrada „Mislilac godine” Fondacije „Ali Osman Hafiz” iz Medine,
- Državni orden Republike Turske,
- Međunarodno priznanje za demokratiju Centra za demokratiju SAD,
- Titula počasnog doktora pravnih nauka Marmara univerziteta u Istanbulu,
- Počasni doktorat Univerziteta u Rijadu,
- „Orden nezavisnosti”, odlikovanje države Katar,
- Priznanje Foruma Crans Montana za razvoj demokratije,
- Ličnost stoljeća u Bosni i Hercegovini, izbor lista „Dnevni avaz”,
- Islamska ličnost godine, nagrada Ujedinjenih Arapskih Emirata.[2]
- Nagrada mira Kadesh[3]
Bibliografija
Islamska deklaracija , 1970. godine
Islam između Istoka i Zapada, 1980. godine
Govori i pisma , SDA, 1994.
Rat i mir u Bosni i Hercegovini, biblioteka Posebna izdanja, vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, 1998. godine
Moj bijeg u slobodu: Bilješke iz zatvora 1983-1988, Biblioteka Refleksi, Svjetlost, 1999. godine
Sjećanja, autobiografski zapis, 2000. godine
2004 – Nepoznata lica otela su u Bagdadu, i mjesec dana kasnije pogubila, šefa međunarodne humanitarne organizacije “Karitas” Margaretu Hasan.
2005 – Počelo je suđenje bivšem iračkom predsjedniku Sadamu Huseinu.
2008 – Umro je Ričard Blekvel, holivudski dizajner i kreator, tvorac liste “Deset najgore odjevenih žena svijeta”.