SERVISNE INFORMACIJE ZA ČETVRTAK 26.09.2019.

Prema informacijama kojima raspolaže Informativni centar BiHAMK-a, saobraćaj se ovoga jutra odvija po vlažnom, odnosno mokrom kolovozu. Povećana je opasnost od odrona na dionicama koje vode kroz usjeke, pa apelujemo na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno.

Zbog radova na autoputu A-1 saobraćaj je na dionici Sarajevo sjever-Lepenica na lokalitetu Ban Brdo preusmjeren iz vozne u preticajnu traku, dok se na dionici Podlugovi-Sarajevo sjever saobraća dvosmjerno u dužini od 3 km.

Na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila zbog sanacionih radova u tunelu Vranduk II, u noćnim satima saobraćaj se obustavlja u vremenu od 00:30 do 04:30 sati. Tokom dana na ovom lokalitetu saobraća se naizmjenično, jednom trakom, a zbog povremeno pojačanog prometa vozila, moguće je formiranje dužih kolona u oba smjera. Na obilaznici kroz naselje Tetovo (R-445 Nemila-Tetovo-Zenica) zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.

Sporije zbog radova, saobraća se i na dionicama magistralnih puteva: : M-18 Olovo-Kladanj-Stupari, M-1.8 Srebrenik-Orašje, M-5 Donji Vakuf-Travnik, M-18 Semizovac-Vogošća, M-5 Lanište-Ključ i M-5 Jezero-Jajce.

Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta. Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Intenzivnije padavine se očekuju na sjeverozapadu Bosne. Od sredine dana postepeni prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Vjetar slab do umjeren u Bosni zapadni i sjeverozapadni, a u Hercegovini, veći dio dana, jugozapadni. Jutarnja temperatura od 9 do 15, na jugu od 14 do 19, a dnevna od 15 do 21, na jugu od 20 do 25 °C.

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Tokom poslijepodneva padavine postepeno slabe i prestaju. Jutarnja temperatura oko 11, a dnevna oko 18 °C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Četvrtak 26.09.2019. godine
Relativno nepovoljne biometeorološke prilike postepeno će se popravljati sa odmicanjem dana. Tokom prijepodneva, uz tmurno i kišovito vrijeme, moguće su nešto izraženije tegobe, pretežno u vidu lošijeg raspoloženja, glavobolje, dekoncentracije. Nakon prolaska pogoršanja, opšta slika će biti ljepša u cijeloj zemlji, izraženije sa dolaskom noći.

1580. – Engleski moreplovac Frensis Drejk uplovio u luku u Plimutu, okončavši poslije 33 mjeseca plovidbu oko svijeta kao prvi Englez kome je to uspjelo.

1815. – Rusija, Austrija i Pruska stvorile «Svetu alijansu» radi gušenja revolucionarnih pokreta u Evropi i očuvanja Bečkog ugovora kojim je prekrojena karta Evrope.

1888. – Rođen engleski pisac američkog porijekla Tomas Sterns Eliot, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1948, čija poezija zrači pobunom protiv jalove industrijske, materijalističke civilizacije. Djela: «Sabrane pjesme», «Sabrani eseji», poetske drame «Ubistvo u katedrali», «Porodični sastanak», «Koktel-partija».

1889. – Rođen njemački filozof Martin Hajdeger, jedan od najznačajnijih mislilaca 20. vijeka, profesor univerziteta u Frajburgu. Bio je zaokupljen smislom bivstvovanja i istraživanjima koja je imenovao izrazom «fundamentalna ontologija», namjeravajući da dovede u smisaono razotrkivajuću vezu bivstvovanje i vrijeme, ali na način bitno različit od razjašnjenja u tradicionalnoj nauci i metafizici. Djela: «Bivstvovanje i vrijeme», «Kant i problem metafizike», «Šta je metafizika», «Uvod u metafiziku», «Šta znači mišljenje», «Šta je to filozofija», «Niče», «O suštini istine», «Šumske staze», «Kantova teza o bivstvovanju», «Oznake na putu».

1898. – Rođen američki kompozitor porijeklom ruski Jevrejin DŽejkob Geršvin, poznat kao DŽordž Geršvin, koji je u klasičnu muziku unio elemente folklora, popularne muzike, crnačkih duhovnih pjesama i bluza. Djela: opera «Porgi i Bes», simfonijska fantazija «Amerikanac u Parizu», «Klavirski kloncert u F-duru», kompozicije za klavir i orkestar, «Melanhonična rapsodija» /kod nas pogrešno prevedena kao «Rapsodija u plavom»/, muzika za filmove.

1945. – Umro mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, profesor Muzičke akademije u Budimpešti, koji je razvio originalan stil, prožet elementima mađarske narodne muzike. Djela: simfonijska poema «Košut», klavirske kompozicije «Allegro barbaro», «Mikrokozmos», opera «Dvorac Modrobradog», baleti «Drveni princ», «Čudesni mandarin», gudački kvarteti, koncerti za orkestar, klavir, violinu, violu, «Muzika za gudače, udaraljke i čelestu», «Sonata za dva klavira i udaraljke».

1959. – Umro cejlonski državnik sinhaleškog porijekla Solomon Bandanaraike, premijer Cejlona od 1956. i vođa Partije slobode, na koga je prethodnog dana u Kolombu pucao jedan budistički kaluđer. Školovao se u Oksfordu, a kao predsjednik vlade iskazao se kao liberalan političar, zahtijevao je ukidanje stranih vojnih baza, nacionalizaciju stranog kapitala i vanblokovsku spoljnu politiku.

1969. – U Boliviji armija pod vođstvom generala Alfreda Ovanda Kandije oborila predsjednika Silesa Salinasa.

1984. – London i Peking se sporazumjeli o vraćanju Hong Konga 1997. pod suverenitet Kine.

1989. – Vijetnam povukao trupe iz Kambodže, koje su u toj zemlji bile od kraja 1978, ostavivši snage vlade Hun Sena da se same bore protiv maoističke gerilske organizacije «Crveni Kmeri».

1990. – Umro Alberto Moravija, talijanski književnik i novinar.

1995. – Počelo suđenje bivšem sedmostrukom premijeru Italije Đuliju Andreotiju za bliske veze s mafijom i umiješanost u ubistva.

1997. – Zemljotres u centralnoj Italiji usmrtio 11 ljudi i teško oštetio srednjovjekovnu baziliku Svetog Franje Asiškog u Asiziju.

2008. – Umro Pol Njumen, američki filmski glumac i režiser, dobitnik Oskara 1986. godine za glavnu mušku ulogu u filmu «Boja novca». Glumio je u filmovima «Mačka na usijanom limenom krovu», «Hazarder», «Pakleni toranj», «Buč Kasidi i Sandens Kid», «Žaoka»… Za nagradu Oskar bio je nominovan devet puta. /kraj/