Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 02.04.2020. godine od 8:00 sati do 03.04.2020. godine do 8:00 sati na području općine Bužim
JAVNI RED I MIR
- Jedno krivično djelo i jedno narušavanje javnog reda i mira
- Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija
SITUACIJA U VEZI SA CORONA VIRSOM (COVID-19) NA PODRUČJU OPĆINE BUŽIM
* 230 osoba pod nadzorom policije
* Nije zabilježen slučaj kršenja kućne izolacije
* Nije zabilježen slučaj kršenja zabrane kretanja
SAOBRAĆAJ
– Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići.
– Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići.
BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)
- Nije bilo saobraćajnih nezgoda
ZU Dom zdravlja Bužim
Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 17 pacijenata.
ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE
- Vodosnabdijevanje gradskim vodovodom uglavnom uredno
- Snabdijevanje telekomunikacijskim vezama i električnom energijom uglavnom uredno
- Planiranom dinamikom odvijaju se odvoz smeća i održavanje gradske čistoće.
STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)
Stanje na cestama 03. 04. 2020. u 08 : 05 sati
Zbog niskih jutarnjih temperatura skrećemo pažnju na moguću poledicu. Izdvajamo dionice u planinskim predjelima, kao i mostove, vijadukte i prilaze tunelima. Vozačima skrećemo pažnju na učestale odrone zemlje ili kamenja na kolovoz. Na svim putnim pravcima savjetujemo opreznu vožnju i podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno do 15.04.
Za danas je najavljen početak sanacionih radova na magistralnom putu Buna-Tasovčići, zbog čega će se na mjestu izvođenja radova saobraćati naizmjenično-jednom trakom.
Na graničnom prelazu Bosanska Gradiška duge su kolone teretnih vozila na ulazu u našu zemlju.
Ulazak u BiH nije dozvoljen stranim državljanima, a izuzetak su određene kategorije ljudi (zdravstveni radnici, lica kojima je potrebno liječenje, prekograničnih radnika, službi i timova civilne zaštite, pripadnika snaga NATO-a i drugih zemalja partnerstva za mir, kao i NATO štaba u BiH, osoba s boravkom u BiH, osoba koje su u tranzitu kroz BiH bez zadržavanja i osoba koje imaju izdatu dozvolu od Vijeća ministara).
Privremeno su zatvoreni svi granični prijelazi za pogranični saobraćaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Srbija je zatvorila granične prelaze prema BiH za sve prelaske, izuzev za robni promet koji se odvija preko prelaza: Karakaj, Vardište i Rača.
Ulazak u Hrvatsku i Crnu Goru dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila.
Potpuna zabrana kretanja u BIH na snazi je od 20 sati do 05 sati ujutro.
Apelujemo na vozače da unutar BiH putuju samo u nužnim situacijama i da se pridržavaju mjera zaštite od koronavirusa.
PROGNOZA VREMENA (FHMZ)
Danas u Bosni i Hercegovini sunčano prije podne. U drugoj polovini dana se očekuje umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -5 i 0°C, na jugu do 4°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 11 i 17°C.
U Sarajevu sunčano prije podne. Oblačnije u drugoj polovini dana. Jutarnja temperatura zraka oko -2°C, a najviša dnevna temperatura zraka oko 14°C.
BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)
Petak 03.04.2020. godine
Stabilnije vremenske prilike ugodno će djelovati na većinu populacije, a tegobe kod osjetljivih osoba neće biti suviše jake. U jutarnjim satima poželjno je posvetiti pažnju adekvatnom odijevanju, obzirom da će biti prohladno. Opšta slika će se, sa porastom temperatura, dodatno poboljšati u drugom dijelu dana.
1367. – Rođen engleski kralj Henri Bolingbrok, poznat kao Henri Četvrti, osnivač Lankasterske dinastije. Prijesto je prigrabio 1399, zbacivši brata od strica Ričarda Drugog, koji je 1400. pod misterioznim okolnostima umro u zatočeništvu u zamku Pontefrakt. Tokom vladavine do smrti 1413, ugušio je jake pobune Velšana i Ričardovih pristalica, ali je cijena tih ratova bilo teško oporezivanje podanika i iscrpljujuća borba s parlamentom za kontrolu kraljevske blagajne. Posljednje godine vladavine obilježila je njegova teška bolest i oštre frakcijske borbe u vrhu vlasti.
1512. – Turski sultan Bajazit Drugi abdicirao u korist sina Selima Prvog.
1682. – Umro španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, koji je najviše slikao religiozne kompozicije baroknog stila, sladunjave u temi i koloritu. Radio je i realističke prizore sa sentimentalnim podtekstom iz života ulične djece, poput slika «Mali prosjak», «Djeca jedu dinju».
1849. – Umro poljski pisac Juliuš Slovacki, tvorac poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Djela: zbirke pjesama «Poezija» (tri toma), poeme «Anhelli», «U Švajcarskoj», «Benjovski», «Čas misli», «Kralj-Duh», drame «Kordijan», «Fantazi», «Mazepa», «Mindove», «Marija Stjuart», «Horštinjski», «Salomejin srebrni san», tragedije «Baladina», «Lila Veneda».
1893. – Rođen engleski pozorišni i filmski glumac i režiser Lesli Hauard, poznat po izuzetno suptilnoj glumi. U Drugom svjetskom ratu je poginuo 1943. kao dvojnik britanskog premijera Vinstona Čerčila, kad su Nijemci iznad Biskajskog zaliva oborili avion u kojem je bio, uvjereni da je premijer u letjelici. Filmovi: «Romeo i Julija», «Pigmalion», «Prohujalo sa vihorom», «Intermeco».
1897. – Umro njemački kompozitor Johanes Brams, istaknuti kasni romantičar, koji je dosljedno negovao klasičnu muzičku ravnotežu. Kao pobornik oživljavanja oblika klasične i pretklasične muzike komponovao je u tradiciji Johana Sebastijana Baha, Ludviga van Betovena i ranih romantičara, ali s dovoljno originalnosti i snage da postigne jedinstvo krepkosti i nežne melanholije, oporosti i raspjevanosti. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga njegovi sljedbenici nazvali osnivačem njemačke novoklasične škole. Djela: četiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije («Njemački rekvijem»), solo pjesme, horovi.
1922. – Novi Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Josifa Staljina.
1924. – Rođen američki glumac Marlon Brando, koji je karijeru počeo u pozorištima na Brodveju, ali su mu svjetsku slavu donijele filmske uloge «mladih gnjevnih ljudi» pedesetih godina 20. vijeka. Dobio je nagradu «Oskar» za glavnu ulogu u filmu «Na dokovima Njujorka», ali je 1973. odbio da primi «Oskara» za glavnu ulogu u filmu «Kum», protestujući tako protiv politike vlade SAD prema Indijancima. Umjesto da ode na ceremoniju dodjele nagrade, poslao je jednu indijansku glumicu da opiše patnje američkih Indijanaca. Ostali filmovi: «Tramvaj zvani želja», «Viva Zapata!», «Julije Cezar», «Mladi lavovi», «Jednoooki DŽek», «Pobuna na brodu Baunti», «Grofica iz Hongkonga», «Odsjaj u zlatnom oku», «Posljednji tango u Parizu», «Apokalipsa sada».
1930. – Ras Tafari postao car Haile Selasije Prvi od Abisinije (Etiopija).
1930. – Rođen njemački državnik Helmut Kol – kancelar Zapadne Njemačke od 1982. i kancelar Njemačke poslije ujedinjenja Zapadne i Istočne Njemačke 1990. Na tom položaju je ostao rekordnih 16 godina, do izbornog poraza 1998.
1936. – Pogubljen Bruno Hauptman, otmičar i ubica sina američkog pilota Čarlsa Lindberga, koji je prvi sam preletio Atlantski okean. Otmica i ubistvo toliko su ogorčili javnost SAD da je donesen poseban Zakon o otmici, prema kojem je za taj zločin uvedena smrtna kazna, ali mnogi i sada tvrde da je Hauptman bio nevin i da su zločin počinili nepoznati kriminalci.
1945. – Eduard Beneš obrazovao vladu Narodnog fronta Čehoslovačke, prvu poslije oslobođenja zemlje od nacističke njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Kad se uvjerio da zemlja nezaustavljivo klizi u komunističku diktaturu i bez ikakvih mogućnosti da spriječi takav razvoj događaja, 1948. je podnio ostavku i ubrzo umro.
1948. – Premijerom drame Ivana Cankara «Kralj Betajnove», koju je režirao Bojan Stupica, svečano počelo radi Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Dramski ansambl je u početku imao 40 članova, direktor je bio pisac Eli Finci, a umjetnički rukovodilac Stupica.
1975. – Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao 12. svjetski prvak u šahu, pošto je dotadašnji prvak američki velemajstor Bobi Fišer demonstrativno odbio uslove Međunarodne šahovske organizacije za susret za svjetsku titulu. Fišer je potom napustio šahovsku scenu i privremeno se vratio tek 1992, kad je u nezvaničnom meču za svjetsku titulu u Beogradu i na Svetom Stefanu pobijedio ruskog velemajstora Borisa Spaskog, kojem je 1972. u meču u Rejkjaviku oduzeo titulu.
1990. – Bugarska prešla na predsjednički sistem vladavine i za prvog predsjednika parlament je izabrao Petra Mladenova, a Bugarska komunistička partija je promijenila ime u Bugarsku socijalističku stranku, na čijem čelu je takođe bio Mladenov.
1991. – Savjet bezbjednosti UN izglasao rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložio razmještaj mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.
1991. – Umro engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani «Brajtonska stena», «Moć i slava», «Suština stvari», «Kraj ljubavi», «Gubave duše», «Komedijaši», «Monsinjor Kihot», «Doktor Fišer iz Ženeve», «Ministarstvo straha», «Treći čovjek», memoari «Neka vrsta života», «Načini bjekstva», drame, eseji, putopisi.
1995. – Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i djece, masakrirano u jednom selu na sjeveroistoku Burundija.
1996. – U avionskoj nesreći kod aerodroma «Ćilipi» poginuo ministar trgovine SAD Ronald Braun. Avion «T-43» /vojna verzija «boinga 737″/, koji je letio na liniji Tuzla – Dubrovnik, pao je na jedno brdo kod Cavtata, 2,5 kilometra sjeverozapadno od aerodromske piste. Nesreću nije preživio niko od 35 članova posade i putnika, među kojima je bilo 12 službenika Vlade SAD, 12 američkih biznismena, funkcioner Evropske banke za razvoj, urednik «Njujork tajmsa», hrvatski prevodilac i fotoreporter.
2000. – Na Palama uhapšen bivši član Predsjedništva BiH i nekadašnji predsjednik Narodne skupštine BiH i Skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik. Optužnica tereti Krajišnika za genocid i zločin protiv čovječnosti, za prekršaje zakona i običaja rata i krupne prekršaje Ženevske konvencije.
2001. – Ratni komandant Armije BiH u Srebrenici Naser Orić svjedočio u Sarajevu pred istražiocima Haškog tribunala.
2006. – Visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling donio odluku da funkcioneri koje su smijenili prethodni visoki predstavnici u BiH, osim smijenjenih zbog nesaradnje sa Haškim sudom, mogu da obavljaju funkcije u javnim preduzećima i ustanovama.
2006. – Sud u Velesu izrekao oslobađajuću presudu arhiepiskopu Ohridske arhiepiskopije Jovanu, prema optužnici koja ga je teretila da je pronevjerio 320.000 evra crkvenog novca.