Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 02.04.2020. godine od 8:00 sati do 03.04.2020. godine do 8:00 sati na području općine Bužim JAVNI RED I MIR Jedno krivično djelo i jedno narušavanje javnog reda i mira Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija SITUACIJA U VEZI SA CORONA VIRSOM (COVID-19) NA PODRUČJU OPĆINE BUŽIM * 230 osoba pod nadzorom policije * Nije zabilježen slučaj kršenja kućne izolacije * Nije zabilježen slučaj kršenja zabrane kretanja SAOBRAĆAJ – Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići. – Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići. BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode) Nije bilo saobraćajnih nezgoda ZU Dom zdravlja Bužim Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 17 pacijenata. ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE Vodosnabdijevanje gradskim vodovodom uglavnom uredno Snabdijevanje telekomunikacijskim vezama i električnom energijom uglavnom uredno Planiranom dinamikom odvijaju se odvoz smeća i održavanje gradske čistoće. STANJE NA CESTAMA (BIHAMK) Stanje na cestama 03. 04. 2020. u 08 : 05 sati Zbog niskih jutarnjih temperatura skrećemo pažnju na moguću poledicu. Izdvajamo dionice u planinskim predjelima, kao i mostove, vijadukte i prilaze tunelima. Vozačima skrećemo pažnju na učestale odrone zemlje ili kamenja na kolovoz. Na svim putnim pravcima savjetujemo opreznu vožnju i podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno do 15.04. Za danas je najavljen početak sanacionih radova na magistralnom putu Buna-Tasovčići, zbog čega će se na mjestu izvođenja radova saobraćati naizmjenično-jednom trakom. Na graničnom prelazu Bosanska Gradiška duge su kolone teretnih vozila na ulazu u našu zemlju. Ulazak u BiH nije dozvoljen stranim državljanima, a izuzetak su određene kategorije ljudi (zdravstveni radnici, lica kojima je potrebno liječenje, prekograničnih radnika, službi i timova civilne zaštite, pripadnika snaga NATO-a i drugih zemalja partnerstva za mir, kao i NATO štaba u BiH, osoba s boravkom u BiH, osoba koje su u tranzitu kroz BiH bez zadržavanja i osoba koje imaju izdatu dozvolu od Vijeća ministara). Privremeno su zatvoreni svi granični prijelazi za pogranični saobraćaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Srbija je zatvorila granične prelaze prema BiH za sve prelaske, izuzev za robni promet koji se odvija preko prelaza: Karakaj, Vardište i Rača. Ulazak u Hrvatsku i Crnu Goru dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila. Potpuna zabrana kretanja u BIH na snazi je od 20 sati do 05 sati ujutro. Apelujemo na vozače da unutar BiH putuju samo u nužnim situacijama i da se pridržavaju mjera zaštite od koronavirusa. PROGNOZA VREMENA (FHMZ) Danas u Bosni i Hercegovini sunčano prije podne. U drugoj polovini dana se očekuje umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -5 i 0°C, na jugu do 4°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 11 i 17°C. U Sarajevu sunčano prije podne. Oblačnije u drugoj polovini dana. Jutarnja temperatura zraka oko -2°C, a najviša dnevna temperatura zraka oko 14°C. BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ) Petak 03.04.2020. godine Stabilnije vremenske prilike ugodno će djelovati na većinu populacije, a tegobe kod osjetljivih osoba neće biti suviše jake. U jutarnjim satima poželjno je posvetiti pažnju adekvatnom odijevanju, obzirom da će biti prohladno. Opšta slika će se, sa porastom temperatura, dodatno poboljšati u drugom dijelu dana. 1367. – Rođen engleski kralj Henri Bolingbrok, poznat kao Henri Četvrti, osnivač Lankasterske dinastije. Prijesto je prigrabio 1399, zbacivši brata od strica Ričarda Drugog, koji je 1400. pod misterioznim okolnostima umro u zatočeništvu u zamku Pontefrakt. Tokom vladavine do smrti 1413, ugušio je jake pobune Velšana i Ričardovih pristalica, ali je cijena tih ratova bilo teško oporezivanje podanika i iscrpljujuća borba s parlamentom za kontrolu kraljevske blagajne. Posljednje godine vladavine obilježila je njegova teška bolest i oštre frakcijske borbe u vrhu vlasti. 1512. – Turski sultan Bajazit Drugi abdicirao u korist sina Selima Prvog. 1682. – Umro španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, koji je najviše slikao religiozne kompozicije baroknog stila, sladunjave u temi i koloritu. Radio je i realističke prizore sa sentimentalnim podtekstom iz života ulične djece, poput slika «Mali prosjak», «Djeca jedu dinju». 1849. – Umro poljski pisac Juliuš Slovacki, tvorac poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Djela: zbirke pjesama «Poezija» (tri toma), poeme «Anhelli», «U Švajcarskoj», «Benjovski», «Čas misli», «Kralj-Duh», drame «Kordijan», «Fantazi», «Mazepa», «Mindove», «Marija Stjuart», «Horštinjski», «Salomejin srebrni san», tragedije «Baladina», «Lila Veneda». 1893. – Rođen engleski pozorišni i filmski glumac i režiser Lesli Hauard, poznat po izuzetno suptilnoj glumi. U Drugom svjetskom ratu je poginuo 1943. kao dvojnik britanskog premijera Vinstona Čerčila, kad su Nijemci iznad Biskajskog zaliva oborili avion u kojem je bio, uvjereni da je premijer u letjelici. Filmovi: «Romeo i Julija», «Pigmalion», «Prohujalo sa vihorom», «Intermeco». 1897. – Umro njemački kompozitor Johanes Brams, istaknuti kasni romantičar, koji je dosljedno negovao klasičnu muzičku ravnotežu. Kao pobornik oživljavanja oblika klasične i pretklasične muzike komponovao je u tradiciji Johana Sebastijana Baha, Ludviga van Betovena i ranih romantičara, ali s dovoljno originalnosti i snage da postigne jedinstvo krepkosti i nežne melanholije, oporosti i raspjevanosti. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga njegovi sljedbenici nazvali osnivačem njemačke novoklasične škole. Djela: četiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije («Njemački rekvijem»), solo pjesme, horovi. 1922. – Novi Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Josifa Staljina. 1924. – Rođen američki glumac Marlon Brando, koji je karijeru počeo u pozorištima na Brodveju, ali su mu svjetsku slavu donijele filmske uloge «mladih gnjevnih ljudi» pedesetih godina 20. vijeka. Dobio je nagradu «Oskar» za glavnu ulogu u filmu «Na dokovima Njujorka», ali je 1973. odbio da primi «Oskara» za glavnu ulogu u filmu «Kum», protestujući tako protiv politike vlade SAD prema Indijancima. Umjesto da ode na ceremoniju dodjele nagrade, poslao je jednu indijansku glumicu da opiše patnje američkih Indijanaca. Ostali filmovi: «Tramvaj zvani želja», «Viva Zapata!», «Julije Cezar», «Mladi lavovi», «Jednoooki DŽek», «Pobuna na brodu Baunti», «Grofica iz Hongkonga», «Odsjaj u zlatnom oku», «Posljednji tango u Parizu», «Apokalipsa sada». 1930. – Ras Tafari postao car Haile Selasije Prvi od Abisinije (Etiopija). 1930. – Rođen njemački državnik Helmut Kol – kancelar Zapadne Njemačke od 1982. i kancelar Njemačke poslije ujedinjenja Zapadne i Istočne Njemačke 1990. Na tom položaju je ostao rekordnih 16 godina, do izbornog poraza 1998. 1936. – Pogubljen Bruno Hauptman, otmičar i ubica sina američkog pilota Čarlsa Lindberga, koji je prvi sam preletio Atlantski okean. Otmica i ubistvo toliko su ogorčili javnost SAD da je donesen poseban Zakon o otmici, prema kojem je za taj zločin uvedena smrtna kazna, ali mnogi i sada tvrde da je Hauptman bio nevin i da su zločin počinili nepoznati kriminalci. 1945. – Eduard Beneš obrazovao vladu Narodnog fronta Čehoslovačke, prvu poslije oslobođenja zemlje od nacističke njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Kad se uvjerio da zemlja nezaustavljivo klizi u komunističku diktaturu i bez ikakvih mogućnosti da spriječi takav razvoj događaja, 1948. je podnio ostavku i ubrzo umro. 1948. – Premijerom drame Ivana Cankara «Kralj Betajnove», koju je režirao Bojan Stupica, svečano počelo radi Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Dramski ansambl je u početku imao 40 članova, direktor je bio pisac Eli Finci, a umjetnički rukovodilac Stupica. 1975. – Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao 12. svjetski prvak u šahu, pošto je dotadašnji prvak američki velemajstor Bobi Fišer demonstrativno odbio uslove Međunarodne šahovske organizacije za susret za svjetsku titulu. Fišer je potom napustio šahovsku scenu i privremeno se vratio tek 1992, kad je u nezvaničnom meču za svjetsku titulu u Beogradu i na Svetom Stefanu pobijedio ruskog velemajstora Borisa Spaskog, kojem je 1972. u meču u Rejkjaviku oduzeo titulu. 1990. – Bugarska prešla na predsjednički sistem vladavine i za prvog predsjednika parlament je izabrao Petra Mladenova, a Bugarska komunistička partija je promijenila ime u Bugarsku socijalističku stranku, na čijem čelu je takođe bio Mladenov. 1991. – Savjet bezbjednosti UN izglasao rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložio razmještaj mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje. 1991. – Umro engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani «Brajtonska stena», «Moć i slava», «Suština stvari», «Kraj ljubavi», «Gubave duše», «Komedijaši», «Monsinjor Kihot», «Doktor Fišer iz Ženeve», «Ministarstvo straha», «Treći čovjek», memoari «Neka vrsta života», «Načini bjekstva», drame, eseji, putopisi. 1995. – Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i djece, masakrirano u jednom selu na sjeveroistoku Burundija. 1996. – U avionskoj nesreći kod aerodroma «Ćilipi» poginuo ministar trgovine SAD Ronald Braun. Avion «T-43» /vojna verzija «boinga 737″/, koji je letio na liniji Tuzla – Dubrovnik, pao je na jedno brdo kod Cavtata, 2,5 kilometra sjeverozapadno od aerodromske piste. Nesreću nije preživio niko od 35 članova posade i putnika, među kojima je bilo 12 službenika Vlade SAD, 12 američkih biznismena, funkcioner Evropske banke za razvoj, urednik «Njujork tajmsa», hrvatski prevodilac i fotoreporter. 2000. – Na Palama uhapšen bivši član Predsjedništva BiH i nekadašnji predsjednik Narodne skupštine BiH i Skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik. Optužnica tereti Krajišnika za genocid i zločin protiv čovječnosti, za prekršaje zakona i običaja rata i krupne prekršaje Ženevske konvencije. 2001. – Ratni komandant Armije BiH u Srebrenici Naser Orić svjedočio u Sarajevu pred istražiocima Haškog tribunala. 2006. – Visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling donio odluku da funkcioneri koje su smijenili prethodni visoki predstavnici u BiH, osim smijenjenih zbog nesaradnje sa Haškim sudom, mogu da obavljaju funkcije u javnim preduzećima i ustanovama. 2006. – Sud u Velesu izrekao oslobađajuću presudu arhiepiskopu Ohridske arhiepiskopije Jovanu, prema optužnici koja ga je teretila da je pronevjerio 320.000 evra crkvenog novca. Beitragsnavigation SERVISNE INFORMACIJE ZA ČETVRTAK 02.04.2020. SERVISNE INFORMACIJE ZA PONEDJELJAK 06.04.2020.