SERVISNE INFORMACIJE ZA PETAK 06.03.2020.

Zbog saobraćajne nezgode na putu Ormanica-Gradačac, kod mjesta Donji Lukavac, saobraća se naizmjenično, jednom trakom. Policijski uviđaj je u toku.

U većem dijelu BiH saobraća se po vlažnom ili mokrom kolovozu, a upozoravamo i na učestale odrone. Na putevima Bihać-Bosanski Petrovac i Bosanski Petrovac-Drvar, kao i na širem području Livna, Kupresa, Glamoča i Tomislavgrada skrećemo pažnju na mjestimično jače udare vjetra. Na pojedinim dionicama u višim predjelima ima i slabijih sniježnih padavina. Savjetujemo oprezniju vožnju i napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

Na magistralnom putu Jajce-Crna Rijeka u mjestu Ugarak, zbog sanacionih radova od 07 do 16 sati dolazi do povremenih polusatnih obustava (uz 15-minutno propuštanje vozila). Iza 16 sati na ovoj dionici saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

Obustava saobraćaja zbog sanacionih radova na snazi je od 09 do 15 sati na regionalnom putu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad (dionici Crna Rijeka-Bjelajce).

Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralne puteve: Sarajevo-Trnovo (Krupac), Grude-Ljubuški i Jablanica-Mostar (Potoci).

Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

Na graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja. Granični prelaz Deleuša-Vraćenovići zatvoren je za saobraćaj zbog radova na izgradnji novog graničnog prelaza.

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

Dani vikenda su pred nama tako da u poslijepodnevnim satima očekujemo pojačan promet vozila, kako na putevima u BiH, tako i na graničnim prelazima.

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

06.3.2020.

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom u većini područja. Na planinama je moguć snijeg. Obilnije padavine se očekuju na jugozapadu Bosne, kao i na sjeveru i zapadu Hercegovine. Tokom dana u većem dijelu Bosne prestanak padavina i prolazno razvedravanje. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. U jutarnjim satima i tokom prijepodneva očekuje se jaki udari juga. Najviša dnevna temperatura od 9 do 16 stupnjeva.

U Sarajevu veći dio dana pretežno oblačno vrijeme. Povremeno je moguća slaba kiša. Najviša dnevna temperatura oko 12 stupnjeva.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Petak 06.03.2020. godine
Biometeorološka prognoza lošija je u odnosu na protekli dan. Pogoršanje vremena praćeno padavinama i južinom loše će djelovati na osjetljive osobe. Izgledne su meteoropatske reakcije u vidu glavobolje, reumatskih bolova i nesanice. Opšta slika će biti lošija u Krajini i Hercegovini. U ostatku zemlje mogući su kratkotrajni stabilniji periodi, uz sunčane intervale, što će povremeno činiti dan ugodnijim.

1475. – Rođen italijanski vajar, slikar, arhitekta i pisac Mikelanđelo Buonaroti, jedan od najvećih umjetnika renesanse. U kamenu je klesao savršene proporcije ljudskog tijela, njegovu životnost i aktivnu snagu, dramatičnu intenzivnost misli i osjećanja. U Sikstinskoj kapeli u Vatikanu oslikao je prizore iz Starog zavjeta, uključujući ogromni «Strašni sud», veličanstvena djela plastične snage i prostudiranih pokreta. Sagradio je Lorencovu biblioteku u Firenci, u Rimu je projektovao trg Kampodiljo, dovršio najljepšu renesansnu palatu Farneze i nastavio rad na crkvi Svetog Petra. Pisao je stihove misaonog sadržaja i strasnog izraza /»Soneti», «Madrigali»/. Skulpture: «David», «Mojsije», «Robovi», «Jutro», «Veče», «Dan», «Noć», «Pijeta».

1480. – U Toledu potpisan sporazum kojim je Španija priznala portugalijsko osvajanje Maroka, a Portugalija se odrekla pretenzija prema Kanarskim ostrvima.

1619. – Rođen francuski pisac Savinijen Sirano de Beržerak, čija su djela kombinacija političke satire i naučne fantazije. Teško je ranjen 1640, zbog čega je napustio vojsku u kojoj se istakao kao izuzetan mačevalac. Napisao je po jednu komediju i tragediju. Pisao je pjesme, ali je najpoznatiji po djelu «Drugi svijet» u kojem je opisao putovanje na Mjesec i Sunce. Edmon Rostan je u herojskoj komediji «Sirano de Beržerak» stvorio od njega simbol izuzetne duševnosti i uma u sudaru s društvenim stegama i sopstvenom fizičkom ružnoćom.

1836. – Trupe pod komandom predsjednika Meksika generala Antonija Lopesa de Santa Ane zauzele tvrđavu Alamo u Teksasu i pobile sve branioce, uključujući Dejvija Kroketa.

1900. – Umro njemački inženjer Gotlib Vilhelm Dajmler, koji je 1883. konstruisao prvi automobilski benzinski motor. Taj motor je omogućavao brzinu vozila od 18 kilometara na čas. Osnovao je kompaniju «Dajmler Motoren-Gezelšaft» 1890, koja se 26 godina poslije njegove smrti ujedinila s fabrikom Karla Benca u kompaniju «Dajmler-Benc», proizvođača prestižnih automobila «mercedes».

1926. – Rođen poljski filmski režiser Andžej Vajda, čiji je izrazito ekspresionistički postupak utemeljio subjektivni realizam i bio glavna vrijednost «crne serije» poljskog filma pedesetih godina 20. vijeka. Filmovi: «Generacija», «Kanal», «Pepeo i dijamant», «Lotna», «Samson», «Prah», «Svadba», «Obećana zemlja», «Čovjek od mramora», «Gospođice iz Vilka», «Dirigent», «Čovjek od gvožđa», «Danton», «Jedna njemačka ljubav».

1930. – Umro njemački admiral Alfred fon Tirpic, koji je kao ministar mornarice od 1897. do 1916. doprinio izgradnji moćne ratne flote NJemačke. Ratnu mornaricu je gradio radi obračuna s Velikom Britanijom, uz snažnu podršku cara Vilhelma Drugog, i u Prvom svjetskom ratu je izazvao neograničeni podmornički rat, uključujući potapanje trgovačkih brodova. Napisao je memoare «Sjećanja».

1944. – Poletjevši s vazduhoplovnih baza u Velikoj Britaniji, 658 američkih bombardera u Drugom svjetskom ratu započelo danonoćno bombardovanje Berlina.

1950. – Umro francuski državnik Alber Lebren, predsjednik Francuske od 1932. do 1940. Kao posljednji predsjednik Treće republike, poslije nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, natjeran je da vlast preda marionetskoj vladi maršala Anrija Filipa Petena.

1953. – Georgij Maljenkov poslije smrti boljševičkog diktatora Josifa Staljina postao sovjetski premijer i prvi sekretar Komunističke partije.

1957. – Bivše britanske kolonije Zlatna Obala i Togoland su ujedinjene u državu pod nazivom Gana, koja je stekla nezavisnost u okviru Komonvelta, čime je počeo talas dekolonizacije u Africi.

1965. – Ministarstvo odbrane SAD saopštilo da će u Južni Vijetnam prebaciti 3.500 marinaca, čime je otpočelo otvoreno američko vojno angažovanje u toj zemlji.

1967. – Umro mađarski kompozitor Zoltan Kodalj, uz Belu Bartoka najznačajniji mađarski muzički stvaralac 20. vijeka, u čijim djelima je prepoznatljiva melodika i ritam narodne muzike. Napisao je studije o mađarskom muzičkom folkloru i izdao zbirke narodnih pjesama. Djela: kantata «Psalmus hungaricus», scenska muzika «Hari Janoš», orkestarsko djelo «Igre iz Galante».

1970. – Iz Komunističke partije Čehoslovačke isključen njen bivši lider Aleksander Dubček.

1973. – Umrla američka spisateljica Perl Bak, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1938, koja je napisala seriju romana iz kineskog života. Takođe je pisala knjige za decu i eseje. Kao ćerka misionara dugo je živjela u Kini. Poslije Drugog svjetskog rata osnovala je fondaciju «Perl Bak» za pomoć djeci američkih vojnika koji su služili u Aziji. Fondaciji je 1967. zavještala najveći prihoda od knjiga – više od sedam miliona dolara. Djela: romani «Dobra zemlja», «Sinovi», «Zmajevo sjeme», «Rastureni dom», «Majka», «Izgnanstvo», «To ponosno srce», «Obećanje», «Paviljon žena», «Božur», «Skriveni cvijet».

1980. – Francuska književnica belgijskog porijekla Margerit Jursenar postala prva žena član Francuske akademije.

1988. – Britanski komandosi, pripadnici elitne jedinice SAS, u Gibraltaru ubili trojicu terorista Irske republikanske armije.

1994. – Umrla grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. vijeka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: «Stela», «Onaj koji mora da umre», «Ciganin i džentlmen», «Nikad nedeljom», «Fedra», «Pobjednici», «Jednom nije dovoljno», «Maja i Brenda», «Lizistrata», «Slatka ptica mladosti», autobiografija «Ja sam rođena Grkinja».

1995. – Dolar pao na 92,70 jena, najniži ikad zabilježen nivo američke prema japanskoj valuti.

1999. – Na sjeveru Kambodže uz granicu sa Tajlandom uhapšen Ta Mok, posljednji od vođa maoističkog gerilskog pokreta «Crvenih Kmera», koji su tokom četvorogodišnje strahovlade Kambodžom u drugoj polovini sedamdesetih godina 20. vijeka pobili između milion i dva miliona ljudi.