Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 18.10.2018.godine od 8:00 sati do 19.10.2018. godine do 8:00 sati na području općine Bužim.
JAVNI RED I MIR
- Dva krivična djela
SAOBRAĆAJ
– Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići.
– Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići.
BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)
- Nije bilo saobraćajnih nezgoda
ZU Dom zdravlja Bužim
Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 14 pacijenata, od kojih je 3 upućeno na dalje liječenje u bolnicu u Bihać.
Dežurni doktor bila je Indira dr. Bosnić.
ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE
- Snabdijevanje vodom sa izvorišta Musići uredno
- Snadbjevanje s vodom s izvorišta Pivnice je uredno.
- Snabdijevanje električnom energijom i telekomunikacijskim vezama uredno.
STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)
Zbog saobraćajne nezgode u ulici Alipašina, potpuno je obustavljen saobraćaj na ulazu u Sarajevo. U toku je obavljanje policijskog uviđaja. Vozače molimo za strpljenje i razumjevanje.
Jutarnja magla smanjuje vidljivost, u kotlinama i uz riječne tokove, kao i u višim predjelima. Izdvajamo puteve u dolinama rijeka: Drine, Save i Spreče, kao i puteve na području: Tuzle, Bihaća, Zenice i Prozora. Vozače na svim dionicama pozivamo na opreznu vožnju, prilagođenu uslovima na putu.
Saobraćaj teretnih vozila obustavljen je zbog rekonstrukcije mosta na magistralnom putu M-16.4 Novi Travnik-Bugojno (na ulazu u Bugojno). Za vrijeme ovih radova teretna vozila preusmjeravaju se na alternativni pravac Bugojno-Donji Vakuf-Travnik-Nević Polje, dok putnička vozila saobraćaju obilaznicom u neposrednoj blizini.
Zbog sanacije kolovoza danas od 08 sati do 12 sati 21.10., doći će do obustave saobraćaja na izlaznoj traci autoputa A-1 Kakanj-Visoko za naplatno mjesto Kakanj I (Papratnica). Mole se korisnici ovog izlaza sa autoputa da koriste alternativne izlaze na naplatnim mjestima Kakanj ili Visoko.
Sanacioni radovi izvode se na autoputu A-1 dionice Sarajevo zapad-Lepenica i Podlugovi-Visoko, kao i na magistralnim putevima: M-6 Domanovići-Stolac, M-5 Mrkonjić Grad-Ključ, M-4 Teslić-Karuše, M-5 Donji Vakuf-Travnik, M-16 Banja Luka-Jajce i M-18 Semizovac-Olovo-Kladanj.
Na ovim dionicama saobraća se sporije, uz obavezno poštivanje privremeno postavljene signalizacije.
Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta. Zbog radova u Crnoj Gori od 09 do 13 i od 15 do 18 sati ne preporučuje se korištenje GP Deleuša. Zbog radova u Hrvatskoj i dalje je obustavljen saobraćaj na GP Bosanski Novi-Dvor.
PROGNOZA VREMENA (FHMZ)
Jutros je u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa maglom po kotlinama, a u Hercegovini, uglavnom, pretežno vedro.
Temperature zraka u 08 sati (°C): Livno, Sokolac 5; Bjelašnica 6; Bihać, Bugojno, Ivan Sedlo, Sanski Most 7; Banja Luka, Grude, Sarajevo, Tuzla, Zenica 8; Jajce 9; Brčko, Doboj, Stolac 10; Zvornik 11; Gradačac 12; Trebinje 13; Mostar 16;
Danas će u Bosni prije podne preovladavati umjereno do pretežno oblačno i maglovito vrijeme, uz postepeno smanjanje oblačnosti tokom poslijepodneva. Krajem dana i u večernjim satima slaba kiša je moguća ponegdje na sjeveru i sjeveroistoku Bosne. U Hercegovini sunčano uz malu oblačnost. Vjetar slab do umjeren, veći dio dana, zapadni i sjeverozapadni. Dnevne temperature od 17 do 23, na jugu zemlje od 23 do 27 °C.
BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)
Petak 19.10.2018. godine Slično kao u proteklom periodu, uz povoljne biometeorološke prilike većina populacije će biti boljeg raspoloženja. U jutarnjim satima, kod osjetljivih osoba moguće su poteškoće usljed nižih temperatura i pojave magle. Sa odmicanjem dana će otopliti i biće ugodnije, prikladno za boravak na otvorenom. Poželjno je slojevito se odjenuti.
NA DANAŠNJI DAN
NA DANAŠNJI DAN
1216 – Umro je engleski kralj Džon Bez Zemlje, mlađi sin Henrija II, koji je 1215. morao da popusti u sukobu s plemstvom i potpiše “Magna kartu libertatum” – veliku povelju sloboda. Poveljom je ograničena vlast kralja i uspostavljena osnova engleske ustavnosti i javnog prava.
1469 – Kraljica Isabela od Kastilje udala se za aragonskog kralja Ferdinanda II, čime je započeto ujedinjenje Španije pod jednom krunom.
1745 – Umro je engleski pisac irskog porijekla Džonatan Svift, jedan od najoštroumnijih kritičara ljudskih naravi i poroka.
1812 – Francuski car Napoleon I napustio je Moskvu i započeo povlačenje iz Rusije. Neuspjela invazija na Rusiju i poraz u sudaru s ruskom vojskom pod komandom feldmaršala Mihaila Kutuzova označili su početak kraja Napoleonove imperije. U pohod na Rusiju Napoleon je krenuo sa oko 600.000 vojnika iz gotovo svih evropskih nacija, a tamo je tako strahovito poražen da se iz Rusije vratilo svega nekoliko desetina hiljada vojnika.
1813 – Ulaskom u Lajpcig pored kojeg je vođena bitka armija udruženih saveznika Rusije, Pruske i Austrije, protiv Francuza, okončana je trodnevna “Bitka naroda”. Poslije poraza Napoleon se povukao preko Rajne i nekoliko mjeseci potom prisiljen je da abdicira.
1862 – Rođen je franucuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani “Gran kafe” priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu (“Ulazak voza u stanicu”, “Radnici izlaze iz fabrike”).
1872 – U Novom Južnom Velsu u Australiji nađen je “Holtermanov grumen”, ploča škriljca težine 235,14 kilograma, u kojoj je bilo 82,11 kilograma zlata, najveća ikad pronađena količina tog metala.
1875 – Umro je engleski fizičar Čarls Vitston, pionir telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog otpora (“Vitstonov most”) i istraživao elektricitet, svjetlost i zvuk.
1918 – U Zagrebu je Narodno vijeće donijelo Deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slovena. Zajednička država je konačno proglašena od strane regenta Aleksandra Karađorđevića 1. decembra 1918. pod nazivom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (prvobitno ime bilo je Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca).
1931 – Rođen je engleski pisac Dejvid Džon Mur Kornvel, poznat kao Džon Le Kare, majstor modernog špijunskog romana. Prikazivao je svijet špijunaže u vrijeme Hladnog rata.
1937 – Umro je novozelandski fizičar engleskog porijekla Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908. jedan od utemeljivača moderne atomske teorije. Najviše se bavio prirodom radioaktivnosti, otkrivši tri tipa radijacije, koje je označio kao alfa, beta i gama zrake. Bombardujući foliju zlata alfa zracima 1906. otkrio je postojanje snažno naelektrisanog atomskog jezgra koje je nazvao nukleus, a zajedno s njemačkim fizičarem Hansom Gajgerom je otkrio da alfa zraci sadrže pozitivno naelektrisane atome helijuma.
1954 – Zaključen je anglo-egipatski sporazum o povlačenju britanskih trupa iz zone Sueckog kanala u roku od 20 mjeseci.
1957 – Savezna Republika Njemačka prekinula je diplomatske odnose s Jugoslavijom zato što je Beograd priznao Njemačku Demokratsku Republiku. Odnosi su obnovljeni u februaru 1968. u vrijeme kada je šef bonske diplomatije bio Vili Brant.
1964 – U udesu sovjetskog aviona tipa “Iljušin-18″, koji se srušio na Avalu, niko nije preživio, uključujući šestočlanu delegaciju sovjetske armije s maršalom Sergejem Birjuzovom na čelu, koja je trebalo da učestvuje na proslavi 20-godišnjice oslobođenja Beograda.
1986 – Predsjednik Mozambika Samora Mašel poginuo je u avionskom udesu u blizini granice s Južnom Afrikom, za koji se pretpostavlja da je posljedica južnoafričke sabotaže.
1987 – U sudaru dva putnička voza u predgrađu Džakarte poginulo je 102 i povrijeđeno više od 5.000 ljudi.
1987 – Na njujorškoj berzi “Dau Džons” vrijednost akcija pala je u toku jednog dana rekordnih 508 poena, odnosno 22,6 odsto. Taj dan berzanski stručnjaci opisali su kao “Crni ponedjeljak”.
2001 – Najmanje 350 osoba, mahom iračkih izbjeglica, poginulo je kad je u blizini obala Jave potonuo prenatrpani brod koji je iz Lampunga na indonežanskom ostrvu Sumatra plovio u pravcu Australije.
2003 – Umro je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Republike Bosne i Hercegovine.
Mladost
Rođen u porodici zemljoposjednika, koji su se doselili u Bosanski Šamac 1868. godine. Godine 1928. porodica Izetbegović se seli iz Bosanskog Šamca u Sarajevo, gdje Izetbegović završava mušku realnu gimnaziju. Za vrijeme školovanja 1940. godine priključuje se antikomunističkoj organizaciji Mladi muslimani u Sarajevu. Tokom Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom pomažući izbjeglim i prognanim civilima, štiteći i skrivajući progonjene Bošnjake, te pri popravci džamijskih ruševina. 1946. godine godine biva uhapšen pod sumnjom da je imao značajnog udjela u utemeljenju islamskog časopisa Mudžahid u kojem su objavljene opće teme o islamu, kao i zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani. Osuđen je na kaznu zatvora od tri godine. Nakon izlaska iz zatvora studira poljoprivredu i od 1954. godine pravo, kojeg završava u roku od dvije godine.
Politička karijera
Nakon odslužene kazne, Izetbegović završava studije na Pravnom fakultetu u Sarajevu i radi kao pravni savjetnik za više jugoslavenskih firmi. 1970. godine, piše Islamsku deklaraciju – opću raspravu o politici i islamu. Upravo ta studija, napisana 1960-ih, bit će često uzimana kao dokaz o Izetbegovićevoj političkoj naklonjenosti islamskom fundamentalizmu. Njegova knjiga Islamska deklaracija biva zabranjena u Jugoslaviji i mogla se nabaviti samo ilegalnim putem. Do 1980. godine. godina kada izlazi njegova druga knjiga Islam između Istoka i Zapada, Islamska deklaracija je u Jugoslaviji bila skoro nepoznata. U drugoj knjizi pokušava odrediti položaj bosanskih Muslimana, islama, te razlike između evropske i islamske kulture. Zbog Islamske deklaracije, na političkom procesu 1983. godine, optužen je, zajedno sa dvanaest muslimanskih intelektualaca, za planiranje stvaranja islamske države i biva osuđen na 14 godina zatvora. Mada se u knjizi ne spominje niti Bosna i Hercegovina, niti Jugoslavija, Deklaracija je bila jedan od značajnih dokaza na sudu. Nakon političkih promjena u Jugoslaviji, 1988. godine izlazi na slobodu nakon pet godina odsluženog zatvora. Tokom ovoga vremena, njegovi spisi Bilješke iz zatvora: 1983-88, bivaju uspješno proturene izvan zatvora i kasnije objavljene pisane od Izetbegovića dok je bio zatvoren, Bilješke iz zatvora: 1983-88. su analiza najmoćnijih evropskih ideologija 20. vijeka, uključujući komunizam, fašizam, kapitalizam i njihovu relaciju prema islamu.
Rat u Bosni i Hercegovini
1990. godine Izetbegović, sa Fikretom Abdićem, Adilom Zulfikarpašićom i još nekolicinom političara osniva Stranku demokratske akcije (SDA). Zbog tadašnjeg prijedloga zakona o zabrani političkih partija sa nacionalnim predznakom, SDA nema nacionalno definisani naziv, za razliku od druge dvije novoosnovane partije u Bosni i Hercegovini Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Srpske demokratske stranke (SDS). Na izborima 1990. godine za skupštinu SR BiH izborima za člana sedmočlanog predsjedništva SR BiH, Stranka demokratske akcije osvaja 35,85 % i time najveći broj glasova. Prvo mjesto na predsjedničkim izborima osvaja Fikret Abdić, ali nakon internih diskusija u partiji, Abdić ustupa mjesto predsjednika predsjedništva SR BiH Izetbegoviću. Nakon otcjepljenja i proglašavanja samostalnosti Slovenije i Hrvatske od Jugoslavije 1991. godine, Izetbegović vidi mjesto Bosne i Hercegovine u ostatku Jugoslavije, u jednoj tzv. zdravoj federaciji, koja bi političkom reorganizacijom, naslijedila bivšu državu. Sve do odluka nekoliko vlada evropskih država Evropske Unije 15. januara 1992. godine, o političkom priznanju Slovenije i Hrvatske, Izetbegović pokušava izbjeći kritiku velikosrpske politike prema Bosni i Hercegovini. Politički nespretno ignorisanje sukoba i razaranja sela Ravna kod Trebinja, izjavom «…da to nije naš rat…», Predsjedništvo BiH pokušava izbjeći otvorene sukobe sa JNA i srpskim političarima iz tadašnjeg Predsjedništva Jugoslavije. Ratom u Sloveniji i Hrvatskoj, te jačanjem vojnih aktivnosti Jugoslavenske narodne armije (JNA) i na teritoriju Bosne i Hercegovine, dolazi do odluke o referendumu za nezavisnost Bosne i Hercegovine. Na referendumu održanom 29. februara i 1.marta 1992. godine oko 90% Hrvata i Bošnjaka u općinama gdje je na izborima pobijedila stranka SDA ili HDZ, glasa za samostalnost, dok se u općinama gdje je nakon izbora 1990. godine pobijedila Srpska demokratska stranka ili Srpski pokret obnove (SPO), referendum bojkotuju.
Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine, Izetbegović je izabran za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, u oktobru 2000. godine podnio je ostavku na mjesto Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Govorio je njemački, francuski i engleski jezik. Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te svjetskih priznatih knjiga među kojima su najpoznatije «Islam između istoka i zapada», «Problemi islamskog preporoda» i «Islamska deklaracija». Ove knjige prevedene su na nekoliko svjetskih jezika i objavljene u više zemalja.
Godine 1999. objavio je knjigu «Moj bijeg u slobodu», a 2000. godine knjigu «Sjećanja» (autobiografski zapis).
Dobitnik je niza priznanja i nagrada među kojima su i medalje Centra za Demokratiju iz Washingtona (SAD); titula počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava i uspostavu mira Istanbulskog Marmara univerziteta (Turska); prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava foruma u Kran Montani i brojne druge.
Nagrade i priznanja
1993. Nagrada „Kralj Fejsal” za služenje islamu,
1995. Odlikovanje Republike Hrvatske „Velered kraljice Jelene”,
1995. Ličnost godine u anketi španskog lista „El Mundo”,
1996. Plaketa Hrvatske akademije nauka i umjetnosti,
1996. Diploma počasnog doktora nauka Univerziteta u Tuzli,
1996. Nagrada „Mislilac godine” Fondacije „Ali Osman Hafiz” iz Medine,
1997. Državni orden Republike Turske,
1997. Međunarodno priznanje za demokratiju Centra za demokratiju SAD,
1997. Titula počasnog doktora pravnih nauka Marmara univerziteta u Istanbulu,
1997. Počasni doktorat Univerziteta u Rijadu,
1998. „Orden nezavisnosti”, odlikovanje države Katar,
1998. Priznanje Foruma Crans Montana za razvoj demokratije,
2000. Ličnost stoljeća u Bosni i Hercegovini, izbor lista „Dnevni avaz”,
2001. Islamska ličnost godine, nagrada Ujedinjenih Arapskih Emirata.[2]
2017. Nagrada mira Kadesh[3]
Bibliografija
Islamska deklaracija , 1970. godine
Islam između Istoka i Zapada, 1980. godine
Govori i pisma , SDA, 1994.
Rat i mir u Bosni i Hercegovini, biblioteka Posebna izdanja, vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, 1998. godine
Moj bijeg u slobodu: Bilješke iz zatvora 1983-1988, Biblioteka Refleksi, Svjetlost, 1999. godine
Sjećanja, autobiografski zapis, 2000. godine
2004 – Nepoznata lica otela su u Bagdadu, i mjesec dana kasnije pogubila, šefa međunarodne humanitarne organizacije “Karitas” Margaretu Hasan.
2005 – Počelo je suđenje bivšem iračkom predsjedniku Sadamu Huseinu.
2008 – Umro je Ričard Blekvel, holivudski dizajner i kreator, tvorac liste “Deset najgore odjevenih žena svijeta”.