SERVISNE INFORMACIJE ZA PETAK 22. 06. 2018.

Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 21.06.2018.godine od 08:00 sati do 22.06.2018. godine do 08:00 sati na području općine Bužim

JAVNI RED I MIR

  • Nije bilo krivičnih djela niti narušavanja javnog reda i mira
  • Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija

SAOBRAĆAJ

  • Na dijelu RP 401B Bužim – Cazin u naselju Konjodor-Jusići zbog oštećenja kolovoza od klizišta u dužini od 30. metara saobraćaj se odvija naizmjenice jednom trakom.
  • Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići.
  • Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići.    

BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)     

  • Nije bilo saobraćajnih nezgoda

ZU DOM ZDRAVLJA BUŽIM

Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratio 34 pacijenata, od kojih je 3 upućeno na dalje liječenje u bolnicu u Bihać. Dežurni doktor bila je Rifet dr. Šahinović.

ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE

  • Snabdijevanje vodom sa izvorišta Musići uredno
  • Snadbjevanje s vodom s izvorišta Pivnice je uredno.
  • Snabdijevanje električnom energijom i telekomunikacijskim vezama uredno.

STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)

Stanje na cestama 22. 06. 2018. u 08 : 00 sati

Na putevima u većem dijelu BiH ovoga jutra saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu, uz slabiji promet vozila. Na pojedinim dionicama uz riječne tokove i jezera ima jutarnje magle. S obzirom da meteorolozi za danas najavljuju nove padavine, savjetujemo oprezniju vožnju prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima.

Na autoputu A-1 dionici Lepenica-Tarčin, zbog radova na potpornom zidu saobraća se preticajnom trakom, uz ograničenje brzine od 60 km/h. Na dionici A-1 Lepenica-Sarajevo sjever zbog sanacije klizišta, saobraćaj je u tunelu Igman kao i na mjestu radova (Ban Brdo), preusmjeren iz vozne u preticajnu traku, dok je na lokalitetu Treševine usporeno saobraćanje. Zbog izvođenja sanacionih radova na vijaduktu Reljevo, u smijeru petlja Butile-Sarajevo sjever zatvorena je preticajna traka. Apelujemo na vozače da prilagode vožnju ovim izmjenama i da poštuju privremeno postavljenu signalizaciju.

Zbog radova na redovnom održavanju tunela Gaj, Igman i Vis na autoputu A-1, večeras od 22 sata do sutra do 06 sati, doći će do obustave saobraćaja na dionici A-1 Sarajevo zapad-Tarčin.

Radovi na deminiranju terena izvode se na magistralnom putu M-14.1 Bosanski Brod-Bosanski Šamac (u naselju Liješće) zbog čega od 07 do 14:30 sati dolazi do povremenih polusatnih obustava.

Zbog izvođenja neophodnih radova na dionici magistralnog puta M-16.1 Klašnice-Prnjavor (u mjestu Hrvaćani), na ukrštanju magistralnog puta sa autoputem u zoni vijadukta Crkvište, obustavljen je saobraćaj i preusmjeren na privremenu obilaznicu u neposrednoj blizini. Na graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja.

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

– Danas se u Bosni očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima. U jutarnjim satima i dio prijepodneva na jugozapadu i jugoistoku Bosne bez padavina i sunčanije. U Hercegovini prije podne sunčano. Poslije podne naoblačenje praćeno pljuskovima i grmljavinom. Dnevne temperature zraka od 14 do 21, na jugu od 24 do 30 °C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Biometeorološka prognoza je nepovoljna, posebno u drugom dijelu dana. Pogoršanje vremena, praćeno padavinama, kod osjetljivih osoba uzrokovaće jačanje tegoba. Moguće su reakcije u vidu reumatskih i bolova na mjestima ozljeda, razdražljivosti, dekoncentracijA. Osjet hladnoće također će biti izraženiji usljed većeg sadržaja vlage i sjevernog strujanja. Poželjno je ne pretjerivati sa aktivnostima.

NA DANAŠNJI DAN

Danas je petak, 22. jun, 173. dan 2018. Do kraja godine su 192 dana.

1533. – Poslije neuspjele opsade Beča 1529. i bezuspješnog pohoda na prijestonicu Austrije 1532. turski sultan Sulejman Drugi bio je prinuđen da s Austrijom potpiše ugovor o miru.

1535. – Mjesec dana pošto ga je papa proizveo u kardinala u Londonu pogubljen DŽon Fišer, zato što je odbio da kralja Henrija Sedmog prizna za poglavara novoformirane Engleske crkve.

1805. – Rođen italijanski revolucionar Đuzepe Macini, glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. vijeku i jedan od tvoraca moderne italijanske države. U Marseju je 1831. osnovao revolucionarno udruženje italijanskih nacionalista «Mlada Italija» i aktivno je učestvovao u borbama za ujedinjenje, naročito 1848. i 1849.77

1815. – Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta – četiri dana poslije poraza njegove armije kod Vaterloa – drugi put abdicirao i potom odveden na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, gdje je umro 1821.

1826. – Rođen srpski pisac Timotej Atanacković, poznat kao Bogoboj Atanacković, jedan od obnovitelja srpske proze poslije okončanja ropstva pod Turcima. Tokom studija u Beču je upoznao Vuka Stefanovića Karadžića, Branka Radičevića, Đuru Daničića i postao oduševljeni pobornik Karadžićevih reformi. Aktivno je učestvovao u radu Majske skupštine u Sremskim Karlovcima 1848. Bio je jedno vrijeme sekretar episkopa bačkog Platona Atanackovića. Djela: roman «Dva idola», pripovijetke «Bunjevka», «Darak», «Srpkinja».

1826. – Na inicijativu južnoameričkog revolucionara i državnika Simona Bolivara u Panami održan Panamerički kongres radi ujedinjenja južnoameričkih republika. Pokušaj nije uspio, jer su te zemlje – tek oslobođene španske kolonijalne vlasti – imale suprotne političke i ekonomske interese.

1874. – Uspostavljena prva telegrafska veza Brazila i Evrope.

1894. – Afrička država Dahomej postala francuska kolonija.

1898. – Rođen njemački pisac Erih Paul Kramner, poznat kao Erih Marija Remark, koji je romanom «Na zapadu ništa novo», pisanom u naturalističkom i sentimentalnom maniru, predočio besmisao ljudske klanice u Prvom svjetskom ratu. I ostala njegova djela – zahvaljujući spretnosti u komponovanju radnje, jednostavnom stilu, ograničenom broju likova i temama poput rata i okupacije, koncentracionih logora, inflacije – naišla su na izuzetan prijem kod čitalaca širom svijeta. Knjige tog antifašiste i antimilitariste, koji je opisivao i okrutnost nacista, rasizam i neljudske metode Trećeg rajha, spaljivane su na nacističkim lomačama. Emigrirao je 1932. u Švajcarsku, pa u SAD i 1947. je postao američki državljanin. Ostala djela: «Povratak», «Tri ratna druga», «Nebo ne zna za miljenike», «Iskra života», «Crni obelisk», «Trijumfalna kapija», «LJubi bližnjeg svoga», «Vrijeme života i vrijeme smrti».

 

1906. – Rođen američki filmski scenarista, producent i režiser austrijskog porijekla Bili Vajlder, koji je najčešće režirao lake komedije sa satiričnom crtom, ali je pravo stvaralačko umijeće iskazao u društvenim dramama, kojima dominira bespoštedni cinizam. Nagrađivan je na festivalima u Kanu i Veneciji i osvojio je nekoliko «Oskara». Filmovi: «Propali izlet», «Bulevar sumraka», «Stalag 17», «Sabrina», «Duh Sent Luisa», «LJubav popodne», «Svjedok optužbe», «Neki to vole vruće», «Apartman», «Jedan, dva, tri», «Slatka Irma», «Privatni život Šerloka Holmsa», «Fedora», «Sedam godina svraba».

1940. – Vrhovna komanda francuske vojske u Drugom svjetskom ratu potpisala bezuslovnu kapitulaciju pred nacističkom NJemačkom. Poslije poraza, u dijelu Francuske je formirana marionetska vlada maršala Anrija Filipa Petena, koja je sarađivala sa nacistima i borila se protiv francuskog Pokreta otpora.

1941. – Nacistička NJemačka u Drugom svjetskom ratu, duž cijele granične linije između Baltičkog i Crnog mora, sa više od 150 divizija napala SSSR. Planom pod nazivom «Barbarosa» njemačkog vođe Adolfa Hitlera bilo je predviđeno uništenje sovjetskih armija u graničnim oblastima i brzo zauzimanje evropskog dijela SSSR. Zbog vjerovanja sovjetskog vođe Josifa Visarionoviča DŽugašvilija u pakt s Hitlerom, sovjetske jedinice bile su nespremne, pa je nacistička armija sa četiri miliona vojnika, 3.300 tenkova i 2 000 aviona, u početku brzo napredovala.

1941. – Italija i Rumunija u Drugom svjetskom ratu objavile rat SSSR.

1941. – Povodom napada NJemačke na SSSR u Drugom svjetskom ratu Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije uputio je proglas narodima Jugoslavije da se pripreme za ustanak protiv nacističkih okupatora.

1949. – Rođena američka filmska glumica Meri Luiz, poznata kao Meril Strip, koja je dobila nagrade «Oskar» za filmove «Julija», «Kramer protiv Kramera» i «Sofijin izbor». Ostali filmovi: «Lovac na jelene», «Menhetn», «Zavođenje DŽoa Tinana», «Senator», «Žena francuskog poručnika», «U tišini noći», «Obilje», «Zaljubljivanje», «Moja Afrika», «Muzika mog srca».

1969. – Umrla američka filmska glumica i pjevačica DŽudi Garland, koja se proslavila već kao djevojčica ulogom u filmu «Čarobnjak iz Oza» za koju je dobila nagradu «Oskar». Izvrsno je tumačila uloge i u filmovima Vinsenta Minelija, jednog od pet njenih muževa – njihova kćerka Lajza Mineli takođe je ostvarila sjajnu pjevačku i glumačku karijeru. Ostali filmovi: «Bebe u vojsci», «Osnujmo orkestar», «Bebe na Brodveju», «Mala Neli Keli», «Sretni me u Sent Luisu», «Časovnik», «Zigfildove ludosti», «Pirat», «Zvijezda je rođena».

1987. – Umro američki filmski glumac i igrač Fred Aster, jedan od najvećih holivudskih zabavljača, koji je u igračkoj tehnici spojio klasicizam s početka 20. vijeka s modernim shvatanjem plesa. Filmovi: «Roberta», «Vesela raspuštenica», «Vrijeme svinga», «Cilinder», «Brodvejska melodija», «Nikad nećeš postati bogat», «Uskršnja parada», «Smiješno lice», «Na plaži», «Diži zavjesu».

1992. – Kosturi pronađeni blizu ruskog grada Jekaterinburg identifikovani kao ostaci cara Nikolaja Drugog Aleksandroviča Romanova i njegovog maloljetnog sina Aleksandra Nikolajeviča Romanova. Na osnovu naredbe vođe Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Uljanova boljševici su u ljeto 1918. u Jekaterinburgu strijeljali cijelu carsku porodicu – cara, caricu, njihovo petoro djece, ličnog ljekara i pratnju – potom ih iskasapili i pokopali na tajnom mjestu.

1995. – Britanski premijer DŽon Mejdžor, suočen sa izazovima u sopstvenoj stranci, iznenada dao ostavku na mjesto šefa Konzervantivne partije, čime je isforsirao unutarpartijske izbore na kojima je ponovo izabran za vođu konzervativaca.

2003. – Papa Jovan Pavle Drugi u Banjaluci kod samostana na Petrićevcu služio svetu misu i obavio beatifikaciju rimokatoličkog laika Ivana Merca. Papa Jovan Pavle Drugi pozvao je na praštanje i istinsko pomirenje među narodima BiH, poručujući građanima da ne traže negdje drugo udobniji život, jer budućnost ovih krajeva zavisi od njih.

2004. – Britanac Teri Dejvis /64/ izabran za generalnog sekretara Savjeta Evrope.

2004. – Islamski militanti u Iraku odsjekli glavu južnokorejskom taocu Kim Sun-ilu /33/, nakon što je Seul odbio njihov zahtjev da povuče svoje trupe iz zemlje i otkaže planove o slanju dodatnih snaga.

2006. – U poplavama i klizištima, izazvanim jakim kišama na jugu indonezijskog ostrva Sulavesi, poginulo najmanje 190 ljudi.

2008. – Najmanje 229 ljudi poginulo, a šest nestalo nakon što je tajfun Fengšen pogodio centralnu i južnu oblast Filipina.

2009. – Međunarodni sud za zločine počinjene u Ruandi osudio bivšeg visokog funkconera Ruande Kaliksta Kalimanzira na 30 godina zatvora zbog genocida.

 

 

By admin