SERVISNE INFORMACIJE ZA PONEDJELJAK 03.02.2020.

Ovoga jutra vozačima skrećemo pažnju na učestale odrone zemlje ili kamenja na kolovoz. Poseban oprez savjetujemo na dionicama koje prolaze kroz kanjone i preko planinskih prevoja. Na svim putnim pravcima savjetujemo opreznu vožnju i podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

Na magistralnom putu Jajce-Crna Rijeka zbog sanacionih radova do 16 sati dolazi do povremenih polusatnih obustava (uz 15-minutno propuštanje vozila). Iza 16 sati na ovoj dionici saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

Zbog izvođenja neophodnih radova na dvije lokacije magistralnog puta Jablanica-Mostar do 16 sati saobraća se naizmjenično, jednom trakom, uz postavljenu svjetlosnu signalizaciju.

Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, tokom dana saobraća se dvosmjerno od 05 do 21 sat. U vremenu od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je u vremenu od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase koriste obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona preusmjeravaju se na alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

Sporije zbog radova, saobraća se i na magistralnim putevima: Sarajevo-Trnovo (Krupac) i Ključ-Bosanski Petrovac (Lanište).

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

VREMENSKA  PROGNOZA (FHMZ)

03.2.2020.

Danas se u našoj zemlji očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana povremena i slaba kiša je moguća ponegdje na sjeveru i zapadu Hercegovine. Vjetar slab do umjeren jugozapadni. Najviša dnevna temperatura od 11 do 18 stupnjeva.

U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno. Najviša dnevna temperatura oko 14 stupnjeva.

BIOMETEOROLOŠKA  PROGNOZA (FHMZ)

Ponedjeljak 03.02.2020. godine
Biometeorološke prilike su relativno nepovoljne. Blizina pogoršanja i mjestimično jači jugo, uz osjetnije zatopljenje, uzrokovaće poteškoće hroničnim bolesnicima i meteoropatama. Preporučljivo je umanjiti aktivnosti i slojevito se odjenuti. Moguće su poteškoće poput glavobolje, malaksalosti, dekoncentracije, reumatskih bolova i nesanice. Loši efekti neuobičajenih vremenskih prilika, slabije će biti izraženi u centralnoj i sjeveroistočnoj Bosni.

1809. – Rođen njemački kompozitor i dirigent Feliks Mendelson, osnivač konzervatorijuma u Lajpcigu, istaknuti romantičar čija se djela odlikuju klasičarskim tretmanom oblika i harmonije. Kao pijanista debitovao je u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko djelo scensku muziku za «San ljetnje noći», kad je započeo i dirigentsku karijeru. S uspjehom se ogledao u svim muzičkim oblastima, osim u operi. Djela: simfonije (Treća – nazvana «Škotska», Četvrta – nazvana «Italijanska»), uvertire («Hebridi» ili «Fingalova pećina»), klavirske kompozicije («Pjesme bez riječi»), oratorijumi («Paulus», «Elijas»), «Koncert za violinu i orkestar u E-molu», solo pjesme, kamerna muzika.

1867. – Princ Mucuhito u 14. godini života postao japanski car Meiđi. Tokom njegove vladavine do smrti 1912. Japan je modernizovan, privredni razvoj je naglo ubrzan i zemlja se od feudalne preobrazila u kapitalističku i imperijalističku, s moćnom armijom i industrijom.

1909. – Rođen francuski filmski režiser Andre Žan Kajat, koji se bavio i advokaturom, novinarstvom i pisanjem scenarija, ali je slavu stekao kao režiser. Filmovi: «Svi smo mi ubice», «Ogledalo sa dva lica», «LJubavnici iz Verone», «Pravda je zadovoljena», «Prije potopa», «Prelaz preko Rajne».

1915. – Potpomognuta njemačkom i austrougarskom artiljerijom, turska vojska u Prvom svjetskom ratu prešla Sinajsko poluostrvo i iznenada napala Britance na Sueckom kanalu. Turski prepad, ponovljen i 1916, prinudio je britansku komandu da u Egipat dopremi dvije divizije Indusa, s kojima je prešla u ofanzivu i do kraja 1916. zauzela El Ariš i Sinaj, a zatim i cijelu Palestinu.

1917. – SAD u Prvom svjetskom ratu prekinule diplomatske odnose s Njemačkom, poslije saopštenja Berlina da će otpočeti neograničeni podmornički rat.

1919. – U Parizu održana prva sjednica Društva naroda, devet dana poslije osnivanja prve svjetske organizacije.

1924. – Umro američki državnik Vudro Tomas Vilson, predsjednik SAD od 1913. do 1921, prethodno univerzitetski profesor i rektor i guverner Nju DŽersija, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1919. Dvaput je vojno intervenisao u Meksiku, okupirao je Haiti i Dominikansku republiku. Pristupio je Antanti i 1917. uveo SAD u Prvi svjetski rat protiv Centralnih sila. Kao protivnik Oktobarske revolucije zalagao se za vojnu intervenciju protiv SSSR. Poslije okončanja rata odigrao je značajnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaju, čiji je ishod umnogome zasnovan na njegovom planu od «14 tačaka» i učestvovao je u stvaranju Društva naroda, ali je Senat odbio da ratifikuje Versajski mirovni ugovor, poslije čega su SAD ostale van prve svjetske organizacije, prethodnice UN.

1943. – Britanski avioni u Drugom svjetskom ratu bombardovali njemački grad Hamburg.

1945. – Američki avioni u Drugom svjetskom ratu izbacili 3.000 tona bombi na Berlin.

1958. – Potpisan sporazum o ekonomskoj uniji Belgije, Holandije i Luksemburga, kojim je predviđena potpuna privredna integracija tri zemlje.

1966. – Na Mjesec se meko spustila prva letjelica lansirana sa Zemlje – sovjetski vasionski brod bez ljudske posade «Luna 9», poslije čega je počela da emituje TV signale.

1969. – Palestinski nacionalni kongres izabrao Jasera Arafata za šefa Palestinske oslobodilačke organizacije.

1973. – U Južnom Vijetnamu na osnovu mirovnog sporazuma potpisanog u Parizu stupio na snagu prekid vatre. Sporazum je nalagao povlačenje trupa SAD, a sajgonskoj vladi i Frontu nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama formiranje «Nacionalnog komiteta nacionalnog izmirenja i sloge». U konačnom obračunu snage Fronta su, uz pomoć sjevernovijetnamske armije, u aprilu 1975. do nogu potukle trupe vlade u Sajgonu i američku vojsku, a marionetski režim se raspao. Vijetnam je 1976. ujedinjen i izbrisana je granica duž 17. paralele, koja je tu zemlju dijelila od 1945.

1977. – Predsjednika Etiopije generala Teferija Bentija i njegove bliske saradnike ubile u Adis Abebi snage lojalne potpukovniku Mengistu Haile Marijamu, koji je diktatorski vladao do maja 1991. – kad je zbačen s vlasti i pobjegao u Zimbabve.

1981. – Gro Harlem Bruntland poslije ostavke Odvara Nordlija izabrana za prvu ženu premijera Norveške.

1989. – Umro američki filmski režiser i glumac Džon Kasavetes, vodeći predstavnik «njujorške škole», nezavisne produkcije koja se kritički intoniranim filmovima suprotstavljala holivudskim standardima. Njegove filmove odlikuje psihološka produbljenost u karakterizaciji likova i visok stepen improvizatorske saradnje glumaca. Filmovi: «Zločin na ulicama», «Ubice», «Dvanaest žigosanih», «Rozmarina beba», «Furije», «Zašto ste me osudili na život», «Sjenke», «Suviše kasni bluz», «Lica», «Muževi», «Mini i Moskovic», «Žena pod uticajem», «Glorija», «LJubavni potok».

1992. – Predsjednik Argentine Karlos Menem potpisao dekret o otvaranju svih dokumenata o nacistima koji su poslije Drugog svjetskog rata pobjegli u Južnu Ameriku.

1994. – Predsjednik SAD Bil Klinton ukinuo trgovinski embargo zaveden protiv Vijetnama 1975, poslije američkog vojnog poraza u toj zemlji.

1996. – U zemljotresu na jugozapadu Kine poginulo više od 300 ljudi.

1997. – Češki pisac Bohumil Hrabal poginuo, skočivši s petog sprata bolnice u Pragu u kojoj je liječen od artritisa. Nastavljajući tradiciju Jaroslava Hašeka, u djelima je intenzivno osvjetljavao tragično-groteskne trenutke ljudske egzistencije. Na osnovu njegove novele «Strogo kontrolisani vozovi» Jirži Mencl je snimio istoimeni film koji je 1968. dobio nagradu «Oskar». Ostala djela: zbirke pripovijedaka «Govori ljudi», «Biser na dnu», «Časovi igranja za starije i iskusnije», «Oglas na kuću u kojoj više ne želim da živim», «Vašarske pjesme o ubistvu i legende», «Praznik visibaba».

1998. – Američki vojni avion «EA-6B» – leteći prenisko i previše brzo, čime je grubo prekršio pravila važeća za trenažne letove – presjekao kabl uspinjače u zimskom turističkom centru Kavaleze na sjeveru Italije, usmrtivši svih 20 ljudi u gondoli koja se smrskala poslije pada s visine od 200 metara. Američki vojni sud je u martu 1999. oslobodio krivice pilota – kapetana Ričarda Ešbija, što je u Italiji izazvalo talas ogorčenih reagovanja.

2000. – Francuska policija uhapsila jednog od najtraženijih terorista baskijske terorističke organizacije ETA Huana Karlosa Iglesijasa Čouzasa, zvanog «Gadafi».

2006. – Egipatski trajekt sa 1.400 ljudi potonuo u Crvenom moru.

2011. – Preminula francuska glumica Marija Šnajder (58). Snimila je tridesetak filmova, a najpoznatija je po kontroverznoj ulozi u čuvenom ostvarenju «Posljednji tango u Parizu» Bernarda Bertolučija, gdje joj je partner bio Marlon Brando.