SERVISNE INFORMACIJE ZA PONEDJELJAK 09.03.2020.

Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 06.03.2020. godine od 8:00 sati do 09.03.2020. godine do 8:00 sati na području općine Bužim

JAVNI RED I MIR

• Nije bilo krivičnih djela niti narušavanja javnog reda i mira
• Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija

SAOBRAĆAJ

–    Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići.

–    Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići.

BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)

• nije bilo saobraćajnih nezgoda

ZU Dom zdravlja Bužim

Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo  29 pacijenata, nije bilo upućenih na dalje liječenje u bolnicu u Bihać.
Dežurni doktor bila je Dženeta dr. Ljumić.

ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE

• Vodosnabdijevanje gradskim vodovodom uglavnom uredno
• Snabdijevanje  telekomunikacijskim vezama i električnom energijom  uglavnom uredno
• Planiranom dinamikom odvijaju se odvoz smeća i održavanje gradske čistoće

STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)

Stanje na cestama 09. 03. 2020. u 08: 20 sati

Na dionicama u planinskim predjelima, kao i na mostovima, vijaduktima i prilazima tunelima ovoga jutra upozoravamo na mjestimičnu poledicu.

Vozačima skrećemo pažnju i na učestale sitnije odrone zemlje ili kamenja na kolovoz.

Na svim dionicama savjetujemo opreznu vožnju i podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

Na magistralnom putu Jajce-Crna Rijeka u mjestu Ugarak, zbog sanacionih radova od 07 do 16 sati dolazi do povremenih polusatnih obustava (uz 15-minutno propuštanje vozila). Iza 16 sati na ovoj dionici saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

Obustava saobraćaja zbog sanacionih radova na snazi je i na putnom pravcu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad u mjestu Bjelajce od 09 do 15 sati.

Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Zbog radova na izgradnji novog graničnog prelaza obustavljen je saobraćaj na graničnom prelazu Deleuša-Vraćenovići.

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

09.3.2020.

Danas u većem dijelu zemlje pretežno oblačno vrijeme. Prije podne sunčanije na području Krajine i dijela sjevera Bosne. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 7 i 12°C, na jugu zemlje do 14°C.

U Sarajevu pretežno oblačno. Najviša dnevna temperatura zraka oko 8°C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Ponedjeljak 09.03.2020. godine
Uz povoljniju biometeorološku prognozu, većina populacije će biti boljeg raspoloženja, a hronični bolesnici i meteoropati također neće imati jačih tegoba. Nakon prohladnog jutra, tokom dana će biti ugodnije, sa porastom temperatura. Moguće su slabije reakcije na vrijeme, ponajviše zbog zadržavanja naoblake tokom prijepodneva u centralnoj i sjeveroistočnoj Bosni. Poslijepodnevni sati će biti ugodniji u cijeloj zemlji.

1074. – Papa Grgur Sedmi naredio da svi oženjeni rimokatolički sveštenici budu izbačeni iz Crkve.

1454. – Rođen italijanski moreplovac Amerigo Vespuči, prema čijoj je latinskoj verziji imena (Americus) njemački kartograf Martin Valđemiler 1507. Novi svijet pogrešno nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Vespučijev zemljak Kristofor Kolumbo. Vespuči je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. je predvodio ekspediciju Portugala. Vjerovao je da su Honduras i Brazil novi, neotkriveni kontinenti, ne znajući da je Honduras prije njega otkrio Kolumbo.

1661. – Umro francuski kardinal italijanskog porijekla Žil Mazaren, poslije smrti kardinala Armana Žana Rišeljea 1642. premijer u vladama kraljeva Luja Trinaestog i Luja Četrnaestog. Kao jedan od najvještijih diplomata svog doba postavio je temelje na kojima je Luj Četrnaesti gradio hegemonističku politiku Francuske u Evropi. Okončao je 1648. Tridesetogodišnji rat, poslije kojeg je Vestfalskim mirom Francuska od Njemačkog carstva preuzela Alzas i neke lorenske gradove. Takođe je savladao bunu plemića Fronda od 1648. do 1652. i učvrstio kraljev apsolutizam poljuljan tokom pobune.

1749. – Rođen francuski političar i pisac Onore Gabrijel Viktor Riketi de Mirabo, najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika interesa trećeg staleža. Doprinio je pobjedi Ustavotvorne skupštine nad kraljem, ali ne kao principijelan protivnik monarhije. Njegov cilj je bila liberalna reforma društva uz održavanje monarhije. Ubijen je 1791. pod optužbom da je paktirao s dvorom. Djela: «Esej o despotizmu», «O pruskoj monarhiji pod Fridrihom Velikim».

1814. – Rođen ukrajinski pisac i slikar Taras Grigorjevič Ševčenko, najveći ukrajinski pjesnik 19. vijeka, osnivač nove ukrajinske književnosti, romantičar, revolucionar, vatreni borac za slobodu naroda. Poezijom inspirisanom narodnim stvaralaštvom je utemeljio književni ukrajinski jezik. Kao ukrajinski nacionalista proveo je više godina u progonstvu u Sibiru, a mnoga njegova djela našla su se na udaru carske cenzure. Djela: zbirka pjesama i poema «Kobzar», poema «Hajdamaki», romani (na ruskom) «Najamnica», «Knjeginja», «Muzikant», «Blizanci», «Umjetnik».

1831. – Kralj Luj Filip osnovao francusku Legiju stranaca, sa sjedištem u Alžiru.

1851. – Umro danski fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje. Njegovo glavno djelo «Experimenta circa effectum conflistus electrici in acum magneticam» znatno je uticalo na francuskog fizičara i matematičara Andrea Maria Ampera. Njemu u čast jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu nazvana je «ersted» (oznaka Oe).

1885. – Rođena ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, jedna od najvećih predstavnika klasičnog baleta u prvoj polovini 20. vijeka. S Anom Pavlovnom i Vaclavom Nižinskim bila je među glavnim zvijezdama Ruskog baleta Sergeja Đagiljeva, u Imperatorskom baletu u Petrogradu nastupala je kao primabalerina i gostovala je na scenama u Parizu u Londonu, gdje je 1928. osnovala baletsku školu. Upamćena je kao nezamjenljiva partnerka Nižinskog u baletu «San o ruži» i po sjajnim rolama u baletima «Šeherezada», «Žar-ptica», «Petruška», «Fantastični dućan», «Trorogi šešir».

1888. – Umro pruski kralj i njemački car Vilhelm Prvi Fridrih Ludvig, koji je pomagao kancelaru Otu fon Bizmarku da «krvlju i gvožđem» ujedini Njemačku. Na pruskom prijestolu bio je od 1861, a 1871. je postao prvi car novostvorenog Njemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Nijemci su Danskoj oteli pokrajine Šlezvig i Holštajn u ratu 1864, porazili Austriju 1866, a u francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od Francuske. Izdao je 1879. «Izuzetni zakon», kojim je socijalistički pokret u Njemačkoj stavljen van zakona.

1893. – Umro francuski teoretičar umjetnosti, istoričar i filozof Ipolit Ten, koji je nastojao da unese pozitivističke metode u izučavanje literature, umjetnosti i društva. Prema determinističkom shvatanju istorije i umjetnosti, smatrao je da pojedinac, izrazito određen jednom «preovlađujućom osobinom», trpi jak spoljni uticaj «rase», «sredine» i «trenutka». Kao filozof bavio se problemima saznanja, a kao istoričar je istraživao korijene dekadencije u Francuskoj. Djela: «Istorija engleske književnosti», «Filozofija umjetnosti», «O inteligenciji», «Postanak savremene Francuske».

1916. – Njemačka u Prvom svjetskom ratu objavila rat Portugalu, koji je prethodno u svojim lukama zaplijenio njemačke brodove.

1918. – Umro njemački pisac Frank Vedekind, koji je ekscentričnim, ali snažnim dramama, punim ironije i cinizma, tragike i komike, grotesknih likova, drastičnih erotskih scena i uličnog žargona, provocirao licemjerni građanski moral. Podsmijevao mu se i pjesmama, šansonama i baladama koje je recitovao u minhenskom kabareu «Jedanaest dželata». Djela: drame «Proljećno buđenje», «Zemaljski duh», «Markiz fon Kajt», «Pandorina kutija», «Mrtvački ples», «Muzika», «Cenzura», pjesme «Četiri godišnja doba».

1919. – Britanci deportovali na Maltu vođu egipatskog pokreta za nezavisnost Saada Zaglula

1924. – Italija anektirala Rijeku.

1934. – Rođen ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovjek koji je obletio Zemlju. U aprilu 1961. vasionskim brodom «Vostok 1» načinio je krug oko planete za 108 minuta, krećući se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na čas, na najvećoj udaljenosti od Zemlje 327 kilometara.

1942. – Japanske invazione snage u Drugom svjetskom ratu okončale zauzimanje indonezijskog ostrva Java. Indonezija je tada bila holandska kolonija.

1943. – Rođen američki velemajstor Robert – «Bobi» Džejms Fišer, 11. prvak svijeta u šahu, prvi Amerikanac koji je osvojio tu titulu. Velemajstor je postao u 15. godini, a svjetski šampion 4. septembra 1972, pobijedivši u meču u Rejkjaviku ruskog velemajstora Borisa Spaskog rezultatom 12,5:8,5. Prethodno je u mečevima kandidata postigao rezultate bez presedana u istoriji šaha: u četvrtfinalu i polufinalu je pobijedio ruskog velemajstora Marka Tajmanova i danskog velemajstora Benta Larsena rezultatom 6:0, a u finalu bivšeg prvaka svijeta jermenskog velemajstora Tigrana Petrosjana sa 6,5:2,5. Titulu je izgubio bez meča 3. aprila 1975, jer je odbio da prihvati uslove Međunarodne šahovske federacije, pa je za prvaka svijeta proglašen ruski velemajstor Anatolij Karpov. Poslije skoro dvije decenije odsustvovanja na kratko se vratio šahu 1992. kad je pobijedio Spaskog u meču odigranom u Beogradu i na Svetom Stefanu kod Budve.

1945. – Američke snage u Drugom svjetskom ratu zauzele Bon.

1956. – Englezi deportovali kiparskog arhiepiskopa Makariosa Trećeg na Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu.

1976. – Kod grada Trento na sjeveru Italije srušila se uspinjača, usmrtivši 42 smučara.

1987. – Teheran optužio Bagdad da upotrebljava hemijsko oružje u iransko-iračkom ratu.

1989. – Vlasti u Varšavi zvanično optužile sovjetske službe bezbjednosti za likvidaciju više od 4.200 poljskih oficira u Katinskoj šumi u proljeće 1940. godine.

1992. – Umro bivši premijer Izraela Menahem Begin, prvi izraelski državnik koji je potpisao ugovor s nekom arapskom zemljom. Poslije razgovora u Kemp Dejvidu s egipatskim predsjednikom Anvarom el Sadatom i predsjednikom SAD Džimijem Karterom, 1977. u Vašingtonu je potpisao mirovni ugovor s Egiptom i sa Sadatom je 1978. podijelio Nobelovu nagradu za mir. Završio je prava u Varšavi, a 1939. bio je vođa omladinskog cionističkog pokreta «Betar» u rodnoj Poljskoj. Uhapšen je 1940. i dvije godine je proveo u koncentracionom logoru u Sibiru, ali je 1942. uspio da se domogne Palestine, tada pod britanskom upravom, gdje je komandovao ilegalnom cionističkom grupom «Irgun Cevai Leumi» (Narodni vojnički savez). U tek osnovanoj državi Izrael 1948. je oformio pokret «Herut» (sloboda), od kojeg je nastala partija «Likud» /jedinstvo/. Ubrzo je postao član Kneseta (parlament), u vladu je ušao 1967, a premijer je bio od 1977. do 1983, kad je podnio ostavku. Važio je za «čovjeka najtvrđe linije s vizijom za kompromis». Djela: «Pobuna», «Lična sjećanja komandanta Irgun Cevai Leumija», «Bijele noći», «U podzemlju».

1994. – Teroristi Irske republikanske armije izveli prvi u seriji minobacačkih napada na londonski aerodrom «Hitrou».

2000. – Premijer Republike Srpske Milorad Dodik i ministar inostranih poslova Republike Hrvatske Tonino Picula potpisali Zajedničku izjavu o povratku izbjeglih i raseljenih lica svojim domovima. U izjavi se potvrđuje da su pravo na sopstveni dom i zaštitu imovine, kao pravo na povratak, osnovna prava svakog čovjeka.

2001. – Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu podiglo optužnicu protiv Ivana Blaže Andabaka (1953) iz Livna i još šestoro lica zbog osnovane sumnje da su planirali i izvršili ubistvo zamjenika ministra unutrašnjih poslova FBiH Joze Leutara 1999. godine.