SERVISNE INFORMACIJE ZA PONEDJELJAK 19.08.2019.

Na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila zbog sanacionih radova u tunelu Vranduk II, saobraća se naizmjenično, jednom trakom. Tokom dana, zbog povremeno pojačanog prometa vozila, moguće je formiranje dužih kolona u oba smjera. U noćnim satima dolazi do obustava saobraćaja u intervalima od 00:30 do 01:30 sati, od 02 do 03:30 sati i od 04 do 05:30 sati. Na obilaznici kroz naselje Tetovo (R-445 Nemila-Tetovo-Zenica) zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.

Zbog radova na autoputu A-1 Podlugovi-Sarajevo sjever u dužini od 2 km vozila saobraćaju dvosmjerno.

Naizmjenično-jednom trakom zbog izvođenja sanacionih radova, saobraća se na putnim pravcima: Ključ-Lanište, Srebrenik-Orašje (sanacija tunela Ormanica) Olovo-Kladanj, Semizovac-Vogošća, Stolac-Neum, Cazin-Srbljani, Ustiprača-Goražde-Ustikolina, kao radovi u Jajcu (M-5, sanacija mosta preko rijeke Plive) i Mostaru.

Zbog izvođenja sanacionih radova, obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-425a Tromeđa-Zvirovići.

Na graničnim prelazima Bosanska Gradiška, Gradina, Hum, Doljani, Gabela polje i Zupci pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz BIH, dok su na ostalim graničnim prelazima zadržavanja, za sada, do 30 minuta. Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

Apelujemo na vozače da prije polaska na put provjere svu potrebnu dokumentaciju za vozilo i putnike, kao i da provjere ispravnost vozila. Putem naše web stranice, mobilne aplikacije ili pozivom na naše telefone provjerite kakvo je stanje na putevima i graničnim prelazima. Vozite odmorni, a ukoliko putujete na duže relacije pravite pauze svaka 2 sata.

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

19.8.2019.

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni. Dnevne temperature od 29 do 35 °C.

U Sarajevu sunčano. Dnevna temperatura oko 31 °C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Povoljne biometeorološke prilike očekuju se i prvi dan radne sedmice. Hronični bolesnici i meteoropate ne bi trebali imati jačih tegoba, osim što je tokom poslijepodnevnih sati poželjno biti oprezniji zbog vrućine te se suzdržati od pretjeranih aktivnosti, i uzimati dovoljno tečnosti. Neophodno je posvetiti pažnju zaštiti od UV zračenja i vrućine.

14. – Umro rimski državnik Gaj Julije Cezar Oktavijan Avgust, prvi rimski car, usvojeni sin Gaja Julija Cezara. Godinu dana poslije ubistva Cezara, 44. prije nove ere, kao komandant senatske vojske kod Mutine potukao je Marka Antonija, ali je ubrzo s njim i Markom Emilijem Lepidom sklopio trijumvirat. Poslije druge pobjede nad Antonijem kod Akcijuma 31. prije nove ere, pod imenom Avgust, preuzeo je svu vlast i ukinuo republiku. Zaveo je novi oblik vladavine i administracije, poznat kao principat. Uljepšao je Rim mnogim građevinama, pomagao nauku i umjetnost i njegova vladavina je najsjajniji period rimske istorije, nazvana «Avgustov vijek» ili «Zlatni vijek».

1646. – Rođen engleski astronom Džon Flemstid, osnivač opservatorije u Griniču.

1662. – Umro francuski matematičar, fizičar, pisac i filozof Blez Paskal, koji je postavio osnove računa vjerovatnoće. Veoma mlad se istakao otkrićima iz geometrije i fizike: u 16. godini objavio je raspravu o konusnim presjecima, a u 18. dovršio konstruisanje matematičke mašine, koja je obavljala četiri osnovne računske operacije. Prvi je matematički tretirao problem vjerovatnoće u hazardnim igrama i sa francuskim matematičarom Pjerom Fermaom je postavio osnove računa vjerovatnoće. Izumio je i hidrauličnu presu i utvrdio da pritisak vazduha opada sa visinom i da se pomoću barometra može utvrditi visina planina. Do 24. godine se bavio samo matematikom i fizikom, a potom i književnošću i filozofijom. Povukavši se u manastir jansenističkog reda Por-Roajal, napisao je protiv jezuita čuvena «Pisma jednom provincijalcu». Djelo «Misli» su fragmenti njegove nedovršene apologije hrišćanstva.

1819. – Umro škotski inženjer i fizičar Džejms Vat, pronalazač parne mašine 1765, čime je omogućio industrijsku revoluciju. U blizini Birmingema osnovao je prvu fabriku za izradu parnih mašina. Unaprijedio je nizom otkrića nauku o toploti. Njemu u čast mjerna jedinica za snagu nazvana je «vat», a instrument za mjerenje električne snage «vat-metar».

1871. – Rođen američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt, pionir avijacije, koji je 1903. sa bratom Vilburom, u avionu njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva. Let je trajao 59 sekundi i avion je preletio 285 metara. Braća Rajt su već 1905. konstruisala avion koji je preletio 39 kilometara. Osnovali su 1909. «Ameriken Rajt kompani» za proizvodnju aviona i iste godine vojsci SAD isporučili prvi borbeni avion «signal korps prvi».

1878. – Poslije žestokih uličnih borbi austrougarske trupe ušle u Sarajevo. Mjesec dana ranije, odlukom Berlinskog kongresa, Austro-Ugarska je dobila pravo da na 30 godina okupira BiH i u njoj «zavede red i mir».

1883. – Rođena Francuskinja Gabrijela Koko Šanel, jedan od svjetskih «modnih diktatora» 20. vijeka, koja je skoro šest decenija suvereno vladala visokom pariskom modom.

1902. – Rođen američki pisac Ogden Neš, veoma plodan pjesnik, čija se humoristička poezija odlikuje krajnje slobodnom formom i nekonvencionalnom mišlju. Pisao je i «ozbiljnu» poeziju, u kojoj je ispoljio dubinu osjećanja i sklonost ka filozofskom posmatranju života. Djela: zbirke pjesama «Štihovi», «Smiješna smješa Ogdena Neša», «Ovdje sam i sam tuđinac», «Porodični sastanak», «Dobre namjere», «Onamo ne možete odavde».

1936. – Španskog pisca, muzičara i slikara Federika Garsiju Lorku, jednog od najvećih liričara 20. vijeka, u Španskom građanskom ratu ubili španski fašisti. NJegove pjesme – krik protiv dehumanizacije i društvenih nepravdi – natopljene su sveobuhvatnim osjećanjem smrti i stradanja i iskazane duboko samosvojnim jezikom, premda po formi bliske nadrealističkom modelu. Djela: zbirke pjesama «Ciganski romansero», «Pjesnik u NJujorku», «Knjiga pjesama», «Pjesme», «Tamaritski divan», poema «Kante Hondo», tužbalica «Plač za Ignasijem Sanćesom Mehijasom», drame «Leptirove čarolije», «Marijana Pineda», «Čudesna obućarka», «Don Kristobalovo malo pozorište», «Ljubav don Perlimplina», «Belise u njihovom vrtu», «Donja Rosita neudata», «Krvava svadba», «Jerma», «Dom Bernarde Albe».

1942. – Britanske i kanadske trupe izvele su desant kod Dipea u Francuskoj, pokušavajući da unište njemačka postrojenja obalske odbrane i potisnu Nijemce, ali je poduhvat katastrofalno okončan. Od oko 6.000 savezničkih vojnika samo 2.500 se vratilo, a ostali su poginuli ili zarobljeni.

1945. – U Vijetnamu pod rukovodstvom Ho Ši Mina otpočela «avgustovska revolucija» protiv francuskih kolonijalnih trupa, prva etapa oružanog otpora vijetnamskog naroda, koja je poslije samo dvije sedmice omogućila proglašenje Demokratske Republike Vijetnam. Francuska je odbila da prizna tu državu, ali je Sjeverni Vijetnam stekao nezavisnost 1954. zahvaljujući vojnim pobjedama oslobodilačkog pokreta «Vijetmin».

1953. – U vojnom udaru, koji su organizovali Amerikanci, zbačen je iranski premijer Mohamad Mosadek i šah Mohamad Reza Pahlavi se vratio u zemlju.

1960. – Sovjetski satelit «sputnjik 5» lansiran u orbitu oko Zemlje, noseći pse «Belku» i «Strelku».

1966. – U istočnoj Turskoj u zemljotresu poginulo više od 2.000 ljudi.

1974. – Ambasador SAD na Kipru Rodžer Dejvis ubijen tokom antiameričkih demonstracija u Nikoziji.

1978. – U požaru koji su islamski teroristi podmetnuli u pozorište u iranskom gradu Abadan poginulo više od 400 ljudi.

1979. – Ruski kosmonauti Vladimir Ljakov i Valerij Rjumin vratili se na Zemlju vasionskim brodom «sojuz 34» poslije rekordnih 175 dana provedenih u svemiru.

1980. – U požaru, koji je prilikom prinudnog slijetanja na aerodrom u Rijadu zahvatio saudijski avion, poginuo 301 putnik i član posade.

1991. – Pokušan državni udar protiv sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova. Ukazom potpredsjednika SSSR Genadija Janajeva s vlasti je skinut Gorbačov, s obrazloženjem da «zbog zdravstvenih razloga nije u mogućnosti da izvršava obaveze predsjednika SSSR».

1994. – Umro američki hemičar Linus Karl Pauling, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1954. i Nobelove nagrade za mir 1962. Prvu je dobio za primjenu kvantne mehanike u istraživanju strukture molekula, a drugu za uporno nastojanje da se uspostavi međunarodna kontrola nuklearnog oružja i zabrane probe atomskih bombi.

1996. – Šest ruskih, francuskih i američkih kosmonauta susrelo se na Međunarodnoj kosmičkoj stanici «Mir», uključujući Klodi Andre Deze, prvu Francuskinju u kosmosu, koja je tog dana na tu rusku kosmičku stanicu lansirana ruskom raketom «sojuz-U».