SERVISNE INFORMACIJE ZA SRIJEDU 04.03.2020.

U većem dijelu BiH saobraća se po mokrom ili vlažnom kolovozu, uz povećanu opasnost od odrona. Zbog magle ili niske oblačnosti vidljivost je mjestimično smanjena na putu Bihać-Bosanski Petrovac-Drvar, kao i preko pojedinih planinskih prevoja. Savjetujemo oprezniju vožnju i napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

Na magistralnom putu Jajce-Crna Rijeka u mjestu Ugarak, zbog sanacionih radova od 07 do 16 sati dolazi do povremenih polusatnih obustava (uz 15-minutno propuštanje vozila). Iza 16 sati na ovoj dionici saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

Obustava saobraćaja zbog sanacionih radova na snazi je od 09 do 15 sati i na regionalnom putu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad (dionici Crna Rijeka-Bjelajce).

Zbog deminerskih radova od 07:30 do 16 sati na dionici Bosanski Petrovac-Ključ (prevoj Lanište), dolazi do 15-minutnih obustava saobraćaja uz 15-minutno propuštanje vozila.

Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

Na graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja. Granični prelaz Deleuša-Vraćenovići zatvoren je za saobraćaj zbog radova na izgradnji novog graničnog prelaza.

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

04.3.2020.

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Padavine se očekuju većinom u Bosni. U nizinama kiša, a u višim područjima snijeg. U Hercegovini rijetko može pasti malo kiše. Od večernjih sati postepeno razvedravanje. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka između 5 i 10, na jugu zemlje do 14 stupnjeva.

U Sarajevu oblačno. Povremeno će padati slaba kiša. Najviša dnevna temperatura zraka oko 6 stupnjeva.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Srijeda 04.03.2020. godine
Biometeorološka prognoza je relativno nepovoljna. Pogoršanje praćeno padavinama negativno će djelovati na hronične bolesnike i meteoropate, te uzrokovati izraženije tegobe vezane uz njihove bolesti. Osjet hladnoće djelimično će se pojačati usljed većeg sadržaja vlage u zraku. Preporučljivo je umanjiti kretanje i ne izlagati se jačim fizičkim naporima. U drugom dijelu dana opšta slika će se, usljed stabilnijeg vremena, postepeno popravljati. Na jugu, povremeno sunčanije i ugodnije.

1193. – Umro arapski državnik i vojskovođa Jusuf Saladin (Salah-al-Din), sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio veliki dio Sirije i Palestinu sa Jerusalimom. Tako je poslije 88 godina okončao franačku okupaciju Jerusalima, što je izazvalo Treći krstaški rat. Važio je za mudrog i vjerski tolerantnog vladara.

1461. – U engleskom «ratu ruža» Edvard od Jorka preuzeo tron kao kralj Edvard Četvrti.

1678. – Rođen italijanski kompozitor i violinski virtuoz Antonio Vivaldi, sveštenik koga su zbog boje kose nazivali «crveni pop», čije je barokno muziciranje oduševljavalo savremenike izvanrednom tehnikom i improvizacijom. Značajan je kao autor solističkih koncerata za pojedine instrumente i končerta grosa, posebno kao kompozitor «Četiri doba». Napisao je niz koncerata za violinu, flautu, fagot.

1789. – U Njujorku zasnovan prvi Kongres SAD.

1801. – Tomas Džeferson postao prvi predsjednik SAD, inaugurisan u novom glavnom gradu Vašingtonu.

1832. – Umro francuski orijentalista Žan Fransoa Šampolion, osnivač egiptologije. Uspio je da 1822. dešifruje hijeroglife s ploče pronađene 1799. u egipatskom mjestu Rešid.

1849. – Austrijski car Franc Jozef Prvi – nosilac ideje o pangermanskoj ulozi Austrije, nacionalnog ugnjetavanja i žestoki neprijatelj Slovena – izazvao državni udar poslije krvavog gušenja mađarske revolucije.

1852. – Umro ruski pisac Nikolaj Vasiljevič Gogolj, otac ruske realističke proze. Romantično-folklornim pripovijetkama osvojio je čitaoce i književnu kritiku, poslije čega je pisao oporije ali životnije. Romanom «Taras Buljba» je, ponesen etičkim vrlinama i borbom kozačkih predaka protiv poljskih i turskih osvajača, iskazao divljenje za njihovu neuporedivu hrabrost, odanost Rusiji i pravoslavlju i žeđ za slobodom. U zbirkama pripovijedaka «Večeri na salašu kraj Dikanjke», «Mirgorod», «Petrogradske priče», «Arabeske», poemi «Mrtve duše», komedijama «Revizor» i «Ženidba» oživio je ogromnu pozornicu spahijske Rusije, s karijeristima, podmitljivcima, sitnim kradljivcima tuđeg vremena, silnicima i pijancima. NJegovi junaci su postali obrazac ljenosti, gluposti, sebičnosti i korupcije. Prestravljen užasima kojima je vjerno slikao Rusiju, napisao je knjigu «Izabrana mjesta iz prepiske sa prijateljima», bez uspjeha pokušavajući da na mračnu sliku baci svijetle tonove i stvori pozitivne junake. Pred smrt je uništio rukopis drugog toma «Mrtvih duša». Na osnovu Gogoljevog djela, Visarion Bjelinski je formulisao principe naturalne škole ruske književnosti, a Nikolaj Černiševski ga je smatrao osnivačem «satiričnog ili, tačnije rečeno, kritičkog pravca ruskog realizma».

1857. – Mirom u Parizu završen britansko-persijski rat i šah Persije morao da prizna nezavisnost Avganistana, što je London iskoristio da se s manje teškoća usmjeri na pokoravanje te zemlje.

1913. – Rođen američki filmski glumac Džulijus Garfinkl, poznat kao Džon Garfild, koji je najčešće igrao uloge društvenih autsajdera i buntovnika. Bio je veliki prijatelj Jugoslavije, mnogo je učinio da se u SAD u Drugom svjetskom ratu probije istina o narodnoooslobodilačkoj borbi, a pred kraj rata se na njenom tlu borio protiv njemačkih nacista. Filmovi: «Četiri žene», «Huarez», «Načinili su me zločincem», «Morski vuk», «Oni žive opasno», «Poštar uvijek zvoni dva puta», «Humoreska», «Tijelo i duša», «Snaga zla», «DŽentlmenski sporazum», «Veliki nož», «Imati i nemati».

1933. – Frenklin Ruzvelt položio zakletvu kao 32. predsjednik SAD i pod pritiskom ekonomske krize objavio «NJu dil», čija je suština bilo intervenisanje kapitalističke države u rastrojeni privredni sistem zemlje.

1941. – Britanska mornarica u Drugom svjetskom ratu napala njemačke snage na okupiranim norveškim ostrvima Lofoten i potopila 11 njemačkih brodova.

1945. – Progoneći njemačke trupe, sovjetska Crvena armija u Drugom svjetskom ratu izbila na Baltičko more.

1952. – Kina optužila SAD da su u Koreji počele biološki rat.

1965. – Sirija nacionalizovala devet naftnih kompanija, uključujući dvije američkih naftnih koncerna.

1970. – Havariju francuske podmornice «Euridika» u Sredozemnom moru u blizini Tulona nije preživio niko od 57 ljudi, koliko se nalazilo u njoj.

1977. – U snažnom zemljotresu u Rumuniji, koji je najteže pogodio glavni grad Bukurešt, poginulo više od 1.570 ljudi.