SERVISNE INFORMACIJE ZA SRIJEDU 04.12.2019.

Niske temperature i mjestimično vlažan kolovoz ovoga jutra pogoduju formiranju poledice, pa pozivamo na pojačan oprez. Posebno izdvajamo dionice u višim predjelima, kao i mostove, vijadukte i prilaze tunelima.

Na putevima na području Orašja, Odžaka i Bosanskog Broda upozoravamo na smanjenu vidljivost zbog magle.

Pažnju skrećemo i na učestale sitnije odrone zemlje ili kamenja.

Vozače koji se kreću preko planinskog prevoja Borova Glava na dionici Šuica-Livno, upozoravamo na učestale izlaske divljih konja na kolovoz, posebno u jutarnjim i večernjim satima.

Na svim dionicama savjetujemo maksimalno opreznu vožnju i podsjećamo da je na snazi zakonska obaveza posjedovanja zimske opreme.

Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, tokom dana saobraća se dvosmjerno od 05 do 21 sat. U vremenu od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je u vremenu od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase koriste obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona preusmjeravaju se na alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

04.12.2019.

Danas sunčano u Hercegovini, zapadu i jugozapadu Bosne. U većem dijelu Bosne će biti dosta magle i niske naoblake koji se mogu zadržati veći dio dana. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 0 i 5°C, na jugu zemlje od 6 do 10°C.

U Sarajevu sunčano uz umjerenu oblačnost. Najviša dnevna temperatura zraka oko 4°C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Srijeda 04.12.2019. godine
Biometeorološke prilike biće povoljnije u odnosu na proteklih par dana. U Hercegovini i na jugozapadu zemlje, uz više sunca, opšta slika će biti ljepša. U Bosni također stabilnije, mada hladno vrijeme kod osjetljivih osoba može uzrokovati jačanje tegoba. Neophodno je posvetiti pažnju prikladnom odijevanju i zaštiti od niskih temperatura u većem dijelu dana.

1154. – Nikolas Brekspir, prvi i jedini Englez izabran za papu, ustoličen za poglavara rimokatoličke crkve kao Adrijan Četvrti.

1642. – Umro francuski državnik kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, svemoćni ministar inostranih poslova i rata kralja Luja Trinaestog, koji je svim silama nastojao da Francusku učini prvom silom u Evropi. Gradeći apsolutističku monarhiju, ograničio je uticaj rimokatoličke crkve, pape i plemstva. Ugušio je ustanak hugenota i lišio ih političkih prava, ali im je ostavio vjersku slobodu. Zemlju je uveo u Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć NJemačkog carstva. Nastavio je kolonijalno širenje Francuske i počeo kolonizaciju u Sjevernoj Americi i sjevernoj Africi. Pomagao je razvoj poljoprivrede, trgovine i prosvjete, a 1635. je osnovao Francusku akademiju.

1679. – Umro engleski filozof Tomas Hobs, nastavljač i sistematizator klasičnog engleskog empirizma, koji je razradio teoriju društvenog ugovora. NJegovo učenje spojilo je principe mehanističko-materijalističke metafizike sa senzualističkom teorijom saznanja i apsolutističkom političkom filozofijom. Djela: «Elementa filozofika» /ili «O tijelu», «O čovjeku», «O građaninu»/, «Levijatan», «O političkom tijelu».1732. – Umro engleski pisac Džon Gej, autor nadahnutih satiričnih poema. Posebno je upamćen po muzičkoj komediji «Prosjačka opera», sastavljenoj od mnogih i sada popularnih balada.

1791. – Izašao prvi broj britanskog «Obzervera», najstarijeg nedjeljnog lista u svijetu.

1795. – Rođen škotski istoričar i filozof Tomas Karlajl, čija se djela, uz bogatstvo činjeničnog materijala, odlikuju živošću mašte i dramatičnošću izlaganja. Djela: «Francuska revolucija», «O herojima», «Život Fridriha Velikog», «Sartor Resartus», «Čartizam», «Prošlost i sadašnjost», «Pisma i govori Olivera Kromvela», «Kritički eseji» (sedam knjiga).

1798. – Umro italijanski ljekar i naučnik Luiđi Galvani, koji je 1789. pronašao galvanski elektricitet i nazvao ga «životinjskim magnetizmom». NJegovo ime nose mnogi instrumenti i oznake u elektromagnetizmu i elektrotehnici.

1829. – Britanci u Indiji zabranili običaj spaljivanja udovica, prilikom spaljivanja njihovih preminulih muževa, na posmrtnoj ceremoniji.

1892. – Rođen španski diktator Fransisko Franko, koji je, uz obilatu pomoć italijanskih fašista i njemačkih nacista, poslije trogodišnjeg građanskog rata koji je izazvao, 1939. slomio otpor legalnog demokratskog republikanskog poretka. Vlast je držao do smrti 1975.

1922. – Rođen francuski filmski i pozorišni glumac Žerar Filip, čija se gluma odlikovala velikim senzibilitetom. U pozorištu je s ogromnim uspjehom igrao glavne role u dramama Vilijama Šekspira, Albera Kamija, Pjera Korneja, Hajnriha fon Klajsta, Alfreda de Misea. Filmovi: «Đavo u tijelu», «Parmski kartuzijanski manastir», «Fanfan Lala», «LJepotice noći», «Crveno i crno», «Veliki manevri», «Idiot», «Oholi», «Opasne veze», «Gospodin Ripoa».

1942. – Američka avijacija u Drugom svjetskom ratu prvi put bombardovala teritoriju Italije.

1943. – Predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt, britanski premijer Vinston Čerčil i turski predsjednik Mustafa Ismet Ineni u Kairu razmatrali zajedničke akcije u okviru antihitlerovske koalicije, ali je Turska odbila da objavi rat Njemačkoj.

1945. – Umro američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju nasljednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom hromozomne teorije nasljeđa.

1972. – Čileanski predsjednik Salvador Aljende izjavio u UN da američka telefonska i telegrafska kompanija ITT čini sve da izazove građanski rat u Čileu. General Augusto Pinoče je uz američku pomoć organizovao vojni udar u kojem je Aljende ubijen 11. septembra 1973, poslije čega je zaveo diktaturu.

1974. – Pad holandskog aviona «DC-8», u blizini glavnog grada Šri Lanke – Kolomba, nije preživio niko od 191 putnika i članova posade.

1976. – Umro engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn, kome je svjetsku slavu donio «Fantastični kvartet», djelo za obou i gudačke instrumente i «Jednostavna simfonija» za gudački kvartet, u kojoj je prvi put ispoljio sklonost ka baroknim formama. Ostala djela: opere «Piter Grajms», «Otmica Lukrecije», «Albert Hering», kompozicije za orkestar «Ratni rekvijem», «Proljećna simfonija», «Varijacije na temu Franka Bridža».

1977. – Na jugu Malezije poginulo 100 ljudi prilikom pada aviona koji je otela japanska teroristička grupa «Crvena armija».

1977. – Diktator Žan Bedel Bokasa – na ceremoniji koja je koštala četvrtinu nacionalnog proizvoda zemlje – sam sebe krunisao za cara Centralnoafričkog carstva.

1980. – U avionskoj nesreći u blizini Lisabona, za koju se sumnja da je posljedica sabotaže, poginuo portugalski premijer Fransisko Sa Karneiro.

1989. – Članice Varšavskog pakta Bugarska, Mađarska, Demokratska Republika Njemačka, Poljska i SSSR – koje su okupirale Čehoslovačku 1968. – na sastanku u Moskvi su osudile vojnu intervenciju i saopštile da je to bilo «miješanje u unutrašnje poslove suverene Čehoslovačke».

1993. – Vlada Angole i pobunjenički pokret UNITA postigli saglasnost o uslovima primirja radi okončanja 18-godišnjeg građanskog rata u toj afričkoj zemlji.

1995. – U nesreći kamerunskog aviona «boing 737» poginulo 72 od 77 putnika i članova posade.

1997. – U kanadskom gradu Otavi predstavnici 121 države potpisali istorijski sporazum o zabrani upotrebe protivpješadijskih mina, ali je više zemalja, uključujući SAD, odbilo to da učini.

1998. – Posljednji borci Crvenih Kmera predali se armiji Kambodže, čime je poslije dvije decenije okončana borba tog maoističkog pokreta protiv vladinih snaga.

2001. – Predsjedništvo BiH podnijelo Opštinskom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavu zbog osnovane sumnje da je od 1990. do 1993. godine namjerno uništen dio zapisnika i stenograma sa sjednica Predsjedništva Republike BiH.

2006. – Vojska preuzela kontrolu nad vladom Fidžija, što je četvrti državni udar u ovoj zemlji od 1987. godine.