SERVISNE INFORMACIJE ZA SRIJEDU 11.12.2019.

Zaostalog snijega ili poledice na kolovozu ovoga jutra ima na putnim pravcima: Glamoč-Mlinište, Kupres-Šujica, Turbe-Banja Luka, Trnovo-Foča i Mokro-Rogatica.

Zbog niskih temperatura na moguću poledicu upozoravamo i na ostalim putnim pravcima, posebno u planinskim predjelima, kao i na mostovima i prilazima tunelima.

Na dionicama u južnim i jugozapadnim krajevima skrećemo pažnju na učestale jake udare vjetra.

Vozače koji se kreću preko planinskog prevoja Borova Glava na dionici Šujica-Livno, upozoravamo na izlaske divljih konja na kolovoz, posebno u jutarnjim i večernjim satima.

Na svim putnim pravcima savjetujemo maksimalno opreznu vožnju i napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

Polusatne obustave saobraćaja uz 15 minutno propuštanje vozila, aktuelne su u vremenu od 07 do 16 sati, na magistralnom putu Jajce-Crna Rijeka kod mjesta Zdaljevac, gdje se izvode sanacioni radovi. Poslije 16 sati na ovoj lokaciji saobraća se jednom trakom, naizmjenično.

Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, tokom dana saobraća se dvosmjerno od 05 do 21 sat. U vremenu od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je u vremenu od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase koriste obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona preusmjeravaju se na alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

Sporije zbog radova saobraća se i na magistralnim putevima: Ključ-Bosanski Petrovac (Lanište), Sarajevo-Trnovo (u mjestu Krupac), Srebrenik-Orašje (u tunelu Ormanica) i Doljani-Metković (između graničnih prelaza).

Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

11.12.2019.

Danas u Bosni pretežno oblačno, a u Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima u centralnim i istočnim područjima lokalno slaba kiša u nizinama ili veoma slab snijeg u višim područjima. Vjetar u Bosni slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Najviša dnevna temperatura zraka između uglavnom između 1 i 5°C, na jugu zemlje od 8 do 12°C.

U Sarajevu oblačno. Najviša dnevna temperatura zraka do 2°C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Srijeda 11.12.2019. godine
Biometeorološke prilike djelimično će se popraviti. U Hercegovini ugodnije, pri tome prohladno, uz sunčane intervale i buru izraženiju u prijepodnevnim satima. U Bosni će povremene padavine, hladno vrijeme i sjeverac, praviti probleme osjetljivim osobama. U drugom dijelu dana stabilnije i sa ljepšom opštom slikom. Hronični bolesnici trebaju biti oprezniji, posvetiti pažnju zaštiti od niskih temperatura i ne izlagati se jačim naporima.

1282. – Umro romejski (vizantijski) car Mihailo Osmi Paleolog, osnivač posljednje romejske dinastije i obnovitelj Romejskog carstva poslije 57 godina latinske okupacije, kad je prijestonicu vratio iz Nikeje u Konstantinopolj (Carigrad). Na prijesto je, kao savladar nikejskog cara, došao 1259, a 1261. postao je vladar obnovljenog Romejskog carstva. Tokom vladavine se s promjenljivim uspjehom odupirao agresivnoj politici kralja Sicilije i Napulja Karla Prvog Anžujskog i njegovih saveznika, među kojima je bila i Srbija. Prihvatio je 1274. uniju s Rimokatoličkom crkvom (Latinska unija), ali je nije proveo zbog unutrašnjeg otpora. Pred smrt je uspio da 1282. izazove ustanak na Siciliji (Sicilijansko večernje), čime je zemlju oslobodio prijetnje sa Zapada, ali je oslabio odbranu u Maloj Aziji, što je olakšalo kasnije tursko nadiranje.

1475. – Rođen italijanski rimokatolički sveštenik Đovani de Mediči, koji je kao papa Lav Deseti od 1513. do smrti 1521. kao veliki zaštitnik umjetnosti učinio Rim centrom evropske kulture. Uprkos silnim naporima, uključujući ekskomunikaciju osnivača protestantske crkve u Njemačkoj Martina Lutera, nije uspio da suzbije «jeres», odnosno pokret vjerske reformacije, započet tokom njegovog pontefikata i spriječi stvaranje protestantske crkve.

1515. – Papa Lav Deseti predao Francuskoj Parmu i Pjaćencu, u skladu s Bolonjskim ugovorom.

1803. – Rođen francuski kompozitor Hektor Berlioz, tvorac romantičarske programske muzike, koji je stvorio djela izvanrednih tonskih boja. Napisao je «Nauku o instrumentaciji». Djela: «Fantastična simfonija», «Harold u Italiji», «Romeo i Julija», «Faustovo prokletstvo», «Rekvijem», opere «Benvenuto Čelini», «Trojanci».

1810. – Rođen francuski pisac Luj Šarl Alfred de Mise, koga je nesrećna ljubav s književnicom Žorž Sand inspirisala za najljepše i najuzbudljivije lirske pjesme: «Noći», «Pismo Lamartinu» i «Ispovijest jednog djeteta ovog vijeka» – u kojima je ispričao i analizirao svoj bol. Ostala djela: stihovane «Priče iz Španije i Italije», pjesme «Namuna», «Rola», drama «Lorenćaco», komedije «S ljubavlju se ne igra», «Ne treba se ni u šta zakleti», «Marijanine ćudi».

1843. – Rođen njemački bakteriolog Robert Koh, jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze (Kohov bacil), skinuvši veo tajne s opake bolesti koja je kosila u 19. vijeku. Izolovao je i bacil antraksa i pronašao izazivača kolere, epidemijske bolesti koja je u Srednjem vijeku uništavala čitave gradove, ispitivao je afričku spavaću bolest, tifus, malariju i prvi primijenio liječenje kininom.

1894. – U Parizu otvorena prva svjetska automobilska izložba, na kojoj se predstavilo devet proizvođača.

1937. – Fašistička Italija se povukla iz Društva naroda.

1938. – U Jugoslaviji održani parlamentarni izbori, sedmi i posljednji između dva svjetska rata.

1941. – Njemačka i Italija u Drugom svjetskom ratu objavile rat SAD, a Kongres SAD istog dana objavio rat tim dvjema zemljama.

1946. – Generalna skupština UN osnovala UNICEF (Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć djeci).

1972. – Američki astronauti iz broda «Apolo 17» spustili se na Mjesec, u posljednjoj misiji u okviru programa «Apolo».

1973. – Zapadnonjemački kancelar Vili Brant i čehoslovački premijer Lubomir Štrougal potpisima na ugovor formalno poništili Minhenski pakt iz 1938, kojim su Velika Britanija i Francuska prepustile nacističkoj NJemačkoj oblast Sudeta u Čehoslovačkoj.

1990. – U Albaniji dopušteno formiranje opozicionih političkih stranaka.

1992. – Savjet bezbjednosti UN odlučio da pošalje 800 «plavih šljemova» u BJR Makedoniju.

1994. – Ruske trupe ušle u Čečeniju da bi ponovo uspostavile centralnu vlast.

1995. – Izraelske trupe na osnovu mirovnog sporazuma Izraela i PLO napustile Nablus, okončavši 28-godišnju okupaciju najvećeg palestinskog grada na Zapadnoj obali.

1998. – Prilikom pada «erbasa» Aviokompanije «Taj ervejz» na jednu poplavljenu plantažu kaučuka na jugu Tajlanda, poginuo 101 putnik, uključujući i članove posade.

2000. – Petnaest članica EU postigle su na samitu u Nici sporazum o reformama, neophodnim za otvaranje vrata priključenju Uniji jednog broja novih država članica.

2001. – Članovi Međunarodnog savjeta za saradnju Hrvatske i BiH potpisali u Zagrebu Ugovor o povratku izbjeglica, Protokol o slobodnom tranzitu kroz neumski koridor, Aneks ugovora o određivanju graničnih prelaza i Protokol o njihovoj kategorizaciji.

2001. – Kina zvanično pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, poslije 15 godina pregovora.

2001. – Poglavar Rimokatoličke crkve papa Ivan Pavao Drugi odbio da se sastane sa izraelskim ministrom inostranih poslova Šimonom Peresom, koji je boravio u Italiji.