Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 15.10.2019. godine od 8:00 sati do 16.10.2019. godine do 8:00 sati na području općine Bužim
JAVNI RED I MIR
- Nije bilo krivičnih djela niti narušavanja javnog reda i mira
- Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija
SAOBRAĆAJ
– Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići.
– Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići.
BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)
- Nije bilo saobraćajnih nezgoda
ZU Dom zdravlja Bužim
Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 36 pacijenata, od kojih je 3 upućen na dalje liječenje u bolnicu u Bihać.
Dežurni doktor bila je Sađida dr. Bajrović.
ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE
Vodosnabdijevanje gradskim vodovodom prekinuto zbog isključenja električne enrgije JKP KOMB Bužim.
Snabdijevanje telekomunikacijskim vezama uglavnom uredno
Određeni dijelovi općine u jutarnjim satima ostali bez napajanja električnom energijom (van planskih isključenja).
Planiranom dinamikom odvijaju se odvoz smeća i održavanje gradske čistoće.
Na području općine Bužim u periodu od 16.10.2019. do 18.10.2019. doći će do planskih isključanja električne enrgije zbog planiranih radova EPBiH i to:
16.10.2019. (srijeda), 17.10.2019. (četvrtak) i 18.10.2019. (petak) u periodu od 09:00 do 16:00 sati za trafo područja: Elkasova Rijeka, Elkasova Rijeka Bare, Elkasova Rijeka-Hilići, Elkasova Rijeka-Lipa, Elkasova Rijeka-Malova, Elkasova Rijeka-Ćukovo, Abdići, Aleševići, Bajrekt.polje-Rusija, Bajrekt.polje-Vrela, Bajrektarevića Polje, Brestovac, Eminići, Lubarda, Pašin Brod, Varešine, Varoška Rijeka, Vrhovska, Vrhovska-Bezi, Ćosići
STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)
Stanje na cestama 16. 10. 2019. u 07 : 45 sati
Pojačan oprez savjetujemo vozačima zbog jutarnje magle koja smanjuje vidljivost u višim predjelima, kotlinama i dolinama rijeka. Skrećemo pažnju i na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja na kolovoz. Na svim dionicama savjetujemo opreznu vožnju, prilagođenu uslovima na putu.
Na autoputu A-1 izvode se radovi na dionici Sarajevo sjever-Lepenica na lokalitetima Ban Brdo i Treševine gdje je saobraćaj preusmjeren iz vozne u preticajnu traku, kao i na dionici Podlugovi-Sarajevo sjever, gdje se saobraća dvosmjerno u dužini od 2 km.
Na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila, zbog sanacionih radova u tunelu Vranduk II, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom, a zbog povremeno pojačanog prometa vozila, dolazi do formiranja dužih kolona u oba smjera. U noćnim satima saobraćaj se obustavlja od 00:30 do 04:30 sati. Na obilaznici kroz naselje Tetovo (R-445 Nemila-Tetovo-Zenica) zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.
Sporije zbog radova saobraća se i na magistralnim putevima: M-18 Olovo-Kladanj-Stupari, M-1.8 Srebrenik-Orašje, M-17 Doljani-Metković i M-5 Lanište-Ključ.
Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.
PROGNOZA VREMENA (FHMZ)
Danas u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U drugoj polovini dana više oblačnosti se očekuje na zapadu, sjeveru i ponegdje u centralnim područjima, gdje mjestimično može pasti i malo kiše. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 5 i 11, na jugu zemlje do 15, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26 , na jugu do 28 stupnjeva
U Sarajevu sunčano vrijeme uz malu do umjernu oblačnost. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. Jutarnja temperatura oko 7, a najviša dnevna oko 25 stupnjeva.
BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)
Srijeda 16.10.2019. godine
Biometeorološka prognoza je povoljna, većina ljudi će biti boljeg raspoloženja i primjerene radne motivacije. Tegobe kod hroničnih bolesnika i meteoropata djelimično će se umanjiti. Nakon svježijeg jutra, tokom dana će biti ugodnije, uz porast temperatura i sunčane intervale. Opšta slika, nešto lošija na zapadu zemlje.
456. – Ricimer pobjeđuje u bitci rimskog cara Avita nakon čega postaje gospodar carstva.
1758. – Rođen je američki filolog i leksikograf Noah Webster, simbol leksikografske tradicije u SAD. Objavio je 1806. “Sažeti rječnik engleskog jezika”, a 1828. rječnik koji i sada nosi njegovo ime. Izuzetno obimne “potomke” Websterovih rječnika smatraju najboljim rječnicima savremenog engleskog jezika.
1793. – Marija Antoaneta, žena Luja XVI. giljotinirana za vrijeme Francuske revolucije. Kad je 1789. izbila Francuska revolucija, postala je jedna od najomraženijih ličnosti. Pripisana joj je ironična poruka gladnom narodu: “Ako nemate hljeba, jedite kolače”. Pod optužbom da je vezama sa bečkim dvorom izdala Francusku, pogubljena je na giljotini pred 300.000 Parižana.
1813. – Dolazi do bitke naroda kod Leipziga kada je Napoleon definitivno poražen.
1854. – Rođen je irski književnik Oscar Wilde. Isticao je da je umjetnost autonomna i amoralna. U zatvoru u Redingu, u kojem je dvije godine izdržavao kaznu zbog homoseksualizma, napisao je “Baladu o redinškoj tamnici” i duboko iskren životni obračun “De profundis”. Poslije izlaska iz zatvora 1897, pod imenom Sebastijan Melmot živio je u Parizu, gdje je umro 1900. Ostala djela: roman “Slika Dorijana Greja”, komedije “Važno je zvati se Ernest”, “Lepeza ledi Vindermir”, “Idealan muž”, zbirka priča “Zločin lorda Artura Sejvila i druge priče”, drame “Saloma” (na francuskom jeziku), “Vera”, “Vojvotkinja od Padove”.
1888. – Rođen je američki pisac Eugene O’Neill, tvorac moderne američke drame, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936. Njegove drame odlikuju realizam i žestina koja katkad prerasta u brutalnost. Drame i trilogija “Elektri priliči crnina”, u kojoj je klasičnu grčku temu o Edipu primijenio na moderan svijet, odnosno američko društvo u vrijeme građanskog rata, donijeli su mu svjetsku slavu. Ostala djela: drame “Iza horizonta”, “Ana Kristi”, “Sva božija djeca imaju krila”, “Veliki bog Braun”, “Car Džons”, “Dugo putovanje u Evropu”, “Žudnja pod brijestovima”.
1890. – Rođen je Michael Collins, junak irske borbe za nezavisnost.
1927. – Rođen je njemački književnik i nobelovac Günter Grass.
1940. – Ustanovljen je varšavski geto.
1946. – Nad desetoricom njemačkih nacista optuženih u Nürnberškom procesu izvršena je smrtna kazna. To su bili
Hans Frank, Wilhelm Frick, Alfred Jodl, Ernst Kaltenbrunner, Wilhelm Keitel, Joachim von Ribbentrop, Alfred
Rosenberg, Fritz Sauckel, Arthur Seyss-Inquart i Julius Streicher.
1949. – Porazom prokomunističke Demokratske armije u Grčkoj okončan trogodišnji građanski rat.
1964. – Kina izvela prvu eksploziju atomske bombe, postavši peta zemlja svijeta koja raspolaže nuklearnim oružjem.
1968. – Moskva i Prag potpisali sporazum o ostanku sovjetskih trupa u Čehoslovačkoj, koje su s jedinicama drugih zemalja Varšavskog pakta ušle u tu zemlju 21. avgusta 1968. i srušile reformističkog šefa Komunističke partije Aleksandra Dubčeka i njegovu vladu.
1970. – U Kanadi je, nakon otmica i pokušaja ubojstava separističke organizacije pokrajine Quebeck FLQ, uvedeno opsadno stanje.
1970. – u Egiptu Anvar Sadat izabran je za predsjednika.
1973. – Nobelova nagrada za mir dodijeljena državnom sekretaru SAD Henryju Kissingeru i njegovom partneru u pregovorima Le Duk Tou, ali je političar Sjevernog Vijetnama odbio nagradu.
1980. – Umro italijanski političar Luigi Longo, prvi predsjednik Komunističke partije Italije, koji je poslije smrti jednog od osnivača partije Palmira Togliattija 1964. postao njen generalni sekretar, a 1972. predsjednik. Član partije je od osnivanja 1921. i predvodio je antifašističku borbu u sjevernoj italijanskoj provinciji Pijemont. Poslije hapšenja pod fašističkim režimom Benita Musolinija 1923. i 1924, emigrirao je 1926. i bio je jedan od inicijatora stvaranja pakta sa socijalistima 1934. radi borbe protiv fašizma. Pod ilegalnim imenom Galo u Španskom građanskom ratu, u kojem je ranjen, bio je generalni inspektor Internacionalnih brigada. Poslije poraza republikanaca u Španiji interniran je u koncentracioni logor u Verneu, odakle je izručen na zahtjev italijanskih vlasti. Po puštanju s robije 1943. bio je jedan od vođa oružane borbe protiv fašista u Drugom svjetskom ratu.
1984. – Desmond Tutu dobio Nobelovu nagradu za mir.