SERVISNE INFORMACIJE ZA SRIJEDU 17.07.2019.

Sanacioni radovi izvode se u tunelu Vranduk II (M-17 Zenica-Nemila), zbog čega se kroz tunel ide jednom trakom, naizmjeničnim propuštanjem vozila. Na obilaznici kroz naselje Tetovo (R-445) zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.

Naizmjenično-jednom trakom saobraća se i na dionicama M-1.8 Srebrenik-Orašje (sanacija tunela Ormanica) i u Jajcu (M-5, sanacija mosta preko rijeke Plive).

Sporije se saobraća i na ostalim dionicama sa aktuelnim radovima, a izdvajamo putne pravce: Olovo-Kladanj-Vlasenica, Semizovac-Vogošća, Stolac-Neum, Bradina-Podorašac, Cazin-Srbljani, Ustiprača-Goražde-Ustikolina, kao i radove u Mostaru.

Zbog izvođenja sanacionih radova, obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-425a Tromeđa-Zvirovići.

Iako su uslovi za vožnju jutros povoljni, apelujemo na vozače da budu maksimalno oprezni i da drže odstojanje između vozila. Vozače teretnih vozila molimo da, kada iza sebe primjete dužu kolonu putničkih vozila, nakratko se isključe iz saobraćaja, kako bi se izbjegla rizična preticanja.

Na graničnim prelazima zadržavanja su do 30 minuta. Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna motorna vozila i autobuse prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

Danas u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 20°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 29°C, na jugu do 31°C.

U Sarajevu sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 12°C, a najviša dnevna oko 25°C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Srijeda 17.07.2019. godine
Biometeorološka prognoza je povoljna. Svježije jutro ugodno će djelovati na većinu ljudi, a tegobe kod osjetljivih osoba dodatno će se umanjiti. Nešto više opreza kod hroničnih bolesnika neophodno je u drugom dijelu dana, usljed porasta temperatura i mjestimično izraženijeg osjeta sparine. Poželjno je slojevito se odjenuti.

1453. – U bici kod Kastijona Francuzi potukli Engleze, što je označilo kraj Stogodišnjeg rata.

1762. – Ubijen ruski car njemačkog porijekla Petar Treći Fjodorovič Romanov, koji je vladao samo nekoliko mjeseci. Na prijestolu je bio od 5. januara 1762. do 9. jula iste godine, kad je zbačen. Otrovan je prema nalogu supruge, kasnije carice Katarine Velike. Dvorskom prevratu prethodilo je nezadovoljstvo labilnim Petrom Trećim, koje je kulminiralo sramnim okončanjem sedmogodišnjeg rata s Pruskom, kad je pruski uticaj postao presudan u ruskoj unutrašnjoj i spoljnoj politici. Zavjerenici su pridobili carsku gardu, Senat i Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve i prisilili cara na abdikaciju, potom ga uhapsili i otrovali.

1790. – Umro škotski ekonomista Adam Smit, najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije uz Dejvida Rikarda, čija se teorija o podjeli rada u ekonomskoj literaturi smatra klasičnom. Naglašavao je da u etici vlada altruizam, a u ekonomiji egoizam. Detaljno je prikazao istoriju nastanka novca, analizirao vrijednost i raspodjelu najamnine, profita i rente, akumulaciju kapitala i razliku između proizvodnog i neproizvodnog rada.

1793. – Na giljotini pogubljena žirondinka Šarlota Korde, koja je četiri dana ranije ubila lidera montanjara i jednog od vođa Francuske revolucija Žana Pola Maraa.

1899. – Rođen američki filmski glumac Džejms Kegni, umjetnik nesvakidašnje energije i ekspresivnosti, koji je u žanru kriminalističkog filma bio personifikacija «anđela garava lica», folklornog heroja epohe prohibicije i velike ekonomske krize. Filmovi: «Državni neprijatelj», «Grešnikov odmor», «Prolaz za pakao», «Huk gomile», «Pobjednik uzima sve», «Anđeli garava lica», «San ljetnje noći», «Oklahoma Kid», «Jenki Dudl Dandi» /nagrada «Oskar»/, «Krv na suncu», «Bijelo usijanje», «Cijena slave», «Čovjek sa hiljadu lica», «Jedan, dva, tri», «Regtajm».

1912. – Umro francuski matematičar, fizičar i filozof Žil Anri Poenkare koji je prije Alberta Ajnštajna zasnovao specijalnu teoriju relativnosti. Objavio je više od 500 matematičkih radova, izučavao je analitičku i nebesku mehaniku, hidrodinamiku, astronomiju, geodeziju, teorijsku i matematičku fiziku. Stvorio je teoriju automorfnih funkcija, jedan je od osnivača topologije, razvio je elektromagnetsku teoriju svjetlosti, elektriciteta i optike DŽejmsa Klerka Maksvela, matematičke metode u nebeskoj mehanici i astronomiji, dao kritičku analizu kosmogonijskih hipoteza. U filozofiji se bavio teorijom nauke, teorijom saznanja i opštom metodologijom. Objavio je 32 knjige. Djela: «Nauka i hipoteza», «Vrijednost nauke», «Nauka i metoda», «Nove metode nebeske mehanike 1 – 3».

1917. – Na talasu antinjemačkih osjećanja u Velikoj Britaniji u Prvom svjetskom ratu britanska kraljevska kuća promijenila ime Saks-Koburg-Gota u Vindzor.

1945. – Konferencija velikih sila pobjednica u Drugom svjetskom ratu o poslijeratnoj budućnosti Evrope je počela u bivšoj rezidenciji pruskih kraljeva i njemačkih careva u Potsdamu. Na skupu, okončanom 2. avgusta 1945, sovjetski vođa Josif Visarionovič DŽugašvili /Staljin/, predsjednik SAD Frenklin Delano Rozevelt i premijer Velike Britanije Vinston Čerčil – koga je 28. jula zamijenio novi šef britanske vlade Klement Atli – odlučili su da NJemačka bude potpuno demilitarizovana, da se zabrani rad Nacionalsocijalističke partije i da Njemačka plati ratnu štetu. Dogovorene su i teritorijalne promjene u istočnoj Evropi. Uprkos zaklinjanju u trajni mir, ubrzo su duboka razmimoilaženja Istoka i Zapada izazvala hladni rat.

1959. – Umrla američka pjevačica Bili Holidej, nazvana «kraljicom džeza i bluza». Prema muzičkim kritičarima, još se ni jedan džez pjevač nije približio njenim interpretacijama.

1965. – Američki bombarderi «B-52», poznati kao «leteće tvrđave», iz američke pacifičke baze na ostrvu Guam prvi put bombardovali ciljeve u Vijetnamu.

1968. – Iračku vojnu vladu generala Abdula Rahmana Muhamada Arefa oborio general Ahmed Hasan al-Bakr, koji je postao predsjednik i premijer Iraka i predsjedavajući Savjeta revolucionarne komande.

1973. – U Avganistanu bivši premijer Sardar Muhamad Daud Kan u državnom udaru zbacio kralja Mohameda Zahira Šaha i proglasio republiku s njim kao predsjednikom, čime je poslije 40 godina okončana Šahova vladavina.

1975. – U orbiti oko Zemlje spojili se sovjetski i američki vasionski brodovi «Sojuz 19» i «Apolo 18», a komandanti letjelica Aleksej Arhipovič Leonov i Tom Staford su se rukovali i razmijenili čestitke, pri čemu je Rus govorio engleskim jezikom, a Amerikanac ruskim.

1976. – Indonezija pripojila bivšu portugalsku koloniju Istočni Timor i proglasila ga 27. provincijom.

1987. – Francuska prekinula diplomatske odnose s Iranom.

1988. – Iran bezuslovno prihvatio rezoluciju UN o prekidu vatre, čime je okončan osmogodišnji iransko-irački rat.

1994. – Brazil na svjetskom fudbalskom prvenstvu, održanom u SAD, osvojio četvrtu šampionsku titulu, što do tada niko nije uspio.

1995. – Umro argentinski automobilski as Huan Manuel Fanđo. Bio je petostruki svjetski šampion u «Formuli 1», što niko drugi nije uspio, a prvak svijeta 1951, 1954, 1955, 1956. i 1957. godine.

1998. – Džinovski talasi, izazvani snažnim zemljotresom u pacifičkom podmorju, zbrisali s lica Zemlje šest sela na sjeverozapadnoj obali Papue Nove Gvineje, usmrtivši više od 3.000 ljudi.

2000. – Hrvatska, poslije sedam godina pregovora, pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

2000. – Njemačka, SAD, Poljska, Rusija, Češka, Ukrajina i Bjelorusija potpisale u Berlinu Sporazum o isplati odšteta za oko milion ljudi, koji su bili pod prisilnim radom tokom nacističke vladavine u Njemačkoj.

2001. – Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič ukinuo obavezu, prema kojoj su lica u Federaciji BiH za otkup stanova u društvenoj svojini, koji su proglašeni napuštenim, morala da čekaju dvije godine i zabranu na Zakon Republike Srpske o privatizaciji stanova u državnom vlasništvu.

2008. – Žalbeno vijeće Haškog tribunala osudilo bivšeg generala JNA Pavla Strugara na sedam i po godina zatvora zbog učešća u vojnim operacijama u dubrovačkom regionu 1991. godine.

2014. – Boing «777» kompanije «Malezija erlajnz», koji je letio na relaciji Amsterdam – Kuala Lumpur srušio se na istoku Ukrajine. U avionu se nalazilo 298 putnika i članova posade, od kojih niko nije preživio.