SERVISNE INFORMACIJE ZA SRIJEDU 25.09.2019.

Na smanjenu vidljivost zbog magle ovoga jutra upozoravamo na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove. Izdvajamo puteve u dolinama rijeka:Save, Lašve, Spreče, Une, Drine i Bosne. Vozačima skrećemo pažnju i na moguće sitnije odrone zemlje ili kamenja. Na svim dionicama savjetujemo opreznu vožnju, prilagođenu uslovima na putu.

Zbog radova na autoputu A-1 saobraćaj je na dionici Sarajevo sjever-Lepenica na lokalitetima Ban Brdo i Treševine preusmjeren iz vozne u preticajnu traku, dok se na dionici Podlugovi-Sarajevo sjever saobraća dvosmjerno u dužini od 3 km.

Na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila zbog sanacionih radova u tunelu Vranduk II, u noćnim satima saobraćaj se obustavlja u vremenu od 00:30 do 04:30 sati. Tokom dana na ovom lokalitetu saobraća se naizmjenično, jednom trakom, a zbog povremeno pojačanog prometa vozila, moguće je formiranje dužih kolona u oba smjera. Na obilaznici kroz naselje Tetovo (R-445 Nemila-Tetovo-Zenica) zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.

Sporije zbog radova, saobraća se i na dionicama magistralnih puteva: M-18 Olovo-Kladanj-Stupari, M-1.8 Srebrenik-Orašje, M-5 Lanište-Ključ i M-5 Jajce-Jezero.

Zbog izvođenja sanacionih radova, obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-425a Tromeđa-Zvirovići.

Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta. Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

PROGNOZA VREMENA (FHMZ)

Danas će u našoj zemlji preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prema kraju dana ili u večernjim satima očekuje se kiša. Vjetar slab do umjeren na zapadu Bosne i u Hercegovini jugozapadni, a u ostalim područjima, veći dio dana, istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 7 do 13, na jugu od 14 do 18, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 26 °C.

U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Krajem dana ili u večernjim satima se očekuje kiša. Jutarnja temperatura oko 11, a dnevna oko 20 °C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)

Srijeda 25.09.2019. godine
Biometeorološke prilike postepeno će se pogoršavati. Tokom prijepodneva će biti ugodnije, uz povremene sunčane intervale i ne suviše visoke temperature. U drugom dijelu dana, uz promjenu vremena i mjestimično jače južno strujanje, kod osjetljivih osoba moguće su poteškoće u vidu glavobolje, promjene raspoloženja, dekoncentracije, nesanice. Opšta slika biće lošija u Hercegovini i na zapadu zemlje.

1493. – Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo isplovio iz luke Kadis na drugo putovanje u Novi svijet, koji je otkrio 1492. godine.

1513. – Španski istraživač Vasko Nunjes de Balboa prešao Panamski zemljouz i postao prvi Evropljanin koji je vidio Tihi okean.

1555. – Mirom u Augsburgu njemačke luteranske zemlje /protestanti/ izjednačene u pravima sa rimokatoličkim državama.

1744. – Rođen pruski kralj Fridrih Vilhelm Drugi, koji je tokom vladavine od 1786. do smrti 1797. provodio politiku teritorijalnog širenja zemlje, posebno se okoristivši prilikom druge i treće podjele Poljske 1793. i 1795. Od 1792. do 1795. pridružio se Austriji u savezu protiv revolucionarne Francuske.

1849. – Umro austrijski kapelnik i kompozitor Johan Štraus – Stariji, otac popularnih bečkih kompozitora Johana Mlađeg, Jozefa i Eduarda, najzaslužniji za veliku rasprostranjenost bečkog lakog valcera početkom 19. vijeka. Najprije je bio kapelnik više zabavnih orkestara, zatim dvorskog plesnog orkestra u Beču. Komponovao je veliki broj valcera, kadrila, marševa, polki, galopa.

1866. – Rođen američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju nasljednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatraju ga glavnim predstavnikom hromozomne teorije nasljeđa.

1896. – Rođen italijanski državnik Alesandro Pertini, predsjednik Italije od 1978. do 1985, najpopularniji italijanski političar poslije Drugog svjetskog rata. Član italijanske Socijalističke partije postao je 1918, niz godina je proveo u fašističkim zatvorima, u Drugom svjetskom ratu je učestvovao u Pokretu otpora, a potom je bio poslanik i senator.

1897. – Rođen američki pisac Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949, koji je bio zaokupljen problemom zla. Prikazao je društvenu istoriju američkog Juga, degeneraciju i propadanje starosjedilačke gospoštine i surovost i bezobzirnost došljaka. Djela: romani «Sartoris», «Svjetlost u avgustu», «Komarci», «Medvjed», «Konjički gambit», «Uljez u prašinu», «Divlje palme», «Vojnikova plata», «Starac», «Gospodska kuća», «Rekvijem za iskušenicu», «Lupeži», «Utočište», pripovijetke «Svetilište» i «Nepobijeđeni».

1932. – Španskoj pokrajini Kataloniji data autonomija.

1940. – U okupiranoj Norveškoj Nijemci u Drugom svjetskom ratu ustoličili marionetsku vladu vođe norveških fašista Vidkuna Kvislinga, čije je ime postalo sinonim izdajstva i saradnje s nacističkim okupatorima širom Evrope. Kvisling je 1945. kao izdajnik osuđen na smrt i strijeljan.

1942. – U Bosanskom Petrovcu u Drugom svjetskom ratu je održan prvi kongres ljekara partizana i sanitetskih radnika Jugoslavije, s kojeg je upućen poziv ljekarima i studentima medicine da se priključe borbi protiv okupatora.

1943. – Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Smolensk, jedno od posljednjih značajnih uporišta njemačkih nacističkih snaga na teritoriji SSSR.

1956. – U upotrebu pušten prvi transatlantski telefonski kabl, postavljen između Obena u Škotskoj i NJufaundlenda u Kanadi.

1959. – Na cejlonskog premijera Solomona Bandaranaikea u Kolombu izvršio atentat jedan budistički kaluđer. Predsjednik cejlonske vlade je dan kasnije podlegao povredama.

1963. – Vojska u Dominikanskoj Republici oborila liberalnu vladu Huana Boša Gavinja, formiranu sedam mjeseci ranije.

1970. – Umro njemački pisac Erih Marija Remark, koji je romanom «Na Zapadu ništa novo» pokazao besmisao ljudske klanice u Prvom svjetskom ratu. I taj i drugi njegovi romani doživjeli su izuzetan uspjeh kod čitalaca zbog spretnosti u komponovanju radnje, jednostavnom stilu, ograničenom broju likova i temama rata i okupacije, koncentracionih logora, inflacije. Knjige tog antifašiste i antimilitariste, koji je opisivao i okrutnost nacista, rasizam i neljudske metode Trećeg rajha spaljivane su na nacističkim lomačama. Emigrirao je 1932. u Švajcarsku, pa u SAD i 1947. je postao američki državljanin. Ostala djela: «Povratak», «Tri ratna druga», «Nebo ne zna za miljenike», «Iskra života», «Crni obelisk», «Trijumfalna kapija», «LJubi bližnjeg svoga», «Vrijeme života i vrijeme smrti».

1972. – Premijer Kakuei Tanaka doputovao u Peking kao prvi šef Vlade Japana koji je stupio na tlo Kine poslije Drugog svjetskog rata.

1973. – Američki vasionski brod «Skajlab 2» spustio se u Pacifik s tri člana posade, koji su proveli 59 dana u orbiti oko Zemlje.

1978. – Američki putnički avion «boing 727» iznad San Dijega sudario se sa malim avionom i u nesreći je poginula 151 osoba, uključujući 14 na zemlji.

1992. – Moskva i Vašington odbacili jedan od posljednjih ostataka «hladnog rata», dozvolivši slobodu putovanja ruskim i američkim novinarima i poslovnim ljudima koji rade u Rusiji, odnosno u SAD.

1994. – Švajcarci na referendumu odobrili plan vlade o donošenju zakona protiv rasizma.

1997. – Britanski supersonični automobil postavio u Nevadi novi svjetski brzinski rekord na tlu od 1.142 kilometra na čas.