SERVISNE INFORMACIJE ZA UTORAK 04.02.2020.

Magla ovoga jutra smanjuje vidljivost u dolinama rijeka Lašve i Vrbasa, kao i na putnim pravcima: Livno-Kupres, Livno-Tomislavgrad, Glamoč-Mliništa i Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje.

Vozačima skrećemo pažnju na učestale odrone zemlje ili kamenja na kolovoz. Poseban oprez savjetujemo na dionicama koje prolaze kroz kanjone i preko planinskih prevoja. Na svim putnim pravcima savjetujemo opreznu vožnju i podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.

Na magistralnom putu Jajce-Crna Rijeka zbog sanacionih radova do 16 sati dolazi do povremenih polusatnih obustava (uz 15-minutno propuštanje vozila). Iza 16 sati na ovoj dionici saobraća se naizmjenično, jednom trakom.

Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, tokom dana saobraća se dvosmjerno od 05 do 21 sat. U vremenu od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je u vremenu od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase koriste obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona preusmjeravaju se na alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

Sporije zbog radova, saobraća se i na magistralnim putevima: Jablanica-Mostar (Potoci), Sarajevo-Trnovo (Krupac), Crna Rijeka-Mrkonjić Grad i Ključ-Bosanski Petrovac (Lanište).

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.

Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.

VREMENSKA  PROGNOZA (FHMZ)

04.2.2020.

Danas će u našoj zemlji preovladavati oblačno vrijeme. Poslije podne sa kišom u nižim područjima, a u višim sa susnježico i snijegom. Krajem dana ili u večernjim satima snijeg i susnježica su mogući i u nizinama centralne, istočne i zapadne Bosne. Vjetar umjeren, povremeno sa jakim udarima, prije podne jugozapadni, a poslije podne u skretanju na sjeverozapadni. Dnevna temperatura od 10 do 16 °C.
Tokom poslijepodneva pad temperature zraka.

U Sarajevu pretežno oblačno. Poslije podne se očekuje kiša. U višim dijelovima grada susnježica i snijeg. Krajam dana ili u večernjim satima snijeg je moguć i u nižim dijelovima grada. Dnevna temperatura oko 12 °C. Pada temperature prema kraju dana.

BIOMETEOROLOŠKA  PROGNOZA (FHMZ)

Utorak 04.02.2020. godine
Biometeorološka prognoza je nepovoljna. Pod uticajem nadolazeće promjene, većina stanovništva biće lošijeg raspoloženja, a tegobe kod hroničnih bolesnika i meteoropata će biti izraženije. Sa jačanjem osjeta hladnoće, opšta slika će se postepeno, do kraja dana, pogoršati u cijeloj zemlji. Moguće su reakcije na promjenu vremena u vidu reumatskih bolova, nervoze, u noći problemi sa snom.

211. – Umro rimski car Lucije Septimije Sever Pertinaks, osnivač dinastije Severa, koji je ograničio vlast Senata, umjesto kojeg je «Carski savjet» počeo da izdaje zakone. Oslanjao se isključivo na armiju i tako utro put tzv. vojničkom despotizmu poslije njegove smrti, kada je vojska samovoljno postavljala, zbacivala i ubijala careve, sve do stupanja na prijesto 285. cara Gaja Dioklecijana.

1746. – Rođen poljski nacionalni junak Tadeuš Andžej Bonaventura Košćuško, američki general, učesnik Američkog rata za nezavisnost i ađutant Džordža Vašingtona, kasnije prvog predsjednika SAD. Po povratku u Poljsku podigao je ustanak protiv Rusa, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. u bici kod Macjejovica, a on ranjen i zarobljen. Pušten je na slobodu 1796. pod uslovom da se odrekne akcija protiv Rusije, poslije čega je otišao u izbjeglištvo i 1817. je umro u Švajcarskoj.

1783. – Velika Britanija u Parizu potpisala sporazum o priznanju SAD, čime je okončan osmogodišnji britansko-američki rat, poznat kao Američki rat za nezavisnost.

1789. – Za prvog predsjednika SAD izabran Džordž Vašington, koji je u ratu za nezavisnost od Velike Britanije od 1775. do 1783. komandovao vojskom kolonista. Bio je predsjednik osam godina (dva mandata), ali se povukao razočaran 1797. i odbio da se treći put kandiduje za šefa države.

1897. – Rođen njemački političar i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonjemački kancelar od 1963. do 1966, glavni arhitekta privrednog oporavka i uspona Zapadne Njemačke poslije Drugog svjetskog rata.

1899. – Na Filipinima izbila pobuna protiv SAD, koje su odbile da daju nezavisnost toj bivšoj španskoj koloniji. U vrijeme špansko-američkog rata vođa filipinskog revolucionarnog pokreta general Emilio Aginaldo je 12. jula 1898, uz podršku Vašingtona, proglasio nezavisnost, što su SAD ignorisale kad im je Španija prepustila tu pacifičku ostrvsku zemlju sporazumom u Parizu u decembru 1898. Filipini su stekli nezavisnost tek 1946.

1900. – Rođen francuski pisac Žak Anri Mari Prever, nazvan «pjesnik Pariza». Počeo je pod uticajem nadrealista, ali je vremenom izgradio originalan izraz jednostavne i sažete forme. NJegovu poeziju karakterišu revolt, mladalački cinizam, ismijevanje autoriteta. Napisao je više poetskih scenarija, možda najljepših u francuskoj kinematografiji, za filmove režisera Marsela Karnea «Obala u magli», «Hotel Sjever», «Dan se rađa», «Ljubavnici iz Verone», «Djeca raja», «Vrata noći». Djela: zbirke pjesama «Riječi», «Veliki proljećni bal», «Kiša i lijepo vrijeme».

1902. – Rođen američki pilot Čarls Ogastas Lindberg, koji je prvi preletio Atlantski okean. Avionom «Duh Sent Luisa» u maju 1927. je za 33 časa i 32 minuta preletio 5.856 kilometara od NJujorka do Pariza. Bio je to pravi podvig, jer tada nije bilo ni radara ni sigurnih radio-veza. Poslije otmice i ubistva njegovog sina Čarlsa 1932. u SAD je donesen tzv. Lindbergov zakon, kojim je za otmicu predviđena smrtna kazna. Poslije dolaska na vlast u NJemačkoj Adolfa Hitlera javno je ispoljavao simpatije za nacizam i protivio se ulasku SAD u Drugi svjetski rat protiv Sila osovine.

1904. – Japanska ratna mornarica blokirala rusku dalekoistočnu luku Port Artur, što je bio uvod u rusko-japanski rat, koji je četiri dana kasnije počeo Japan bez objave rata.

1938. – Pripremajući se za rat, Adolf Hitler preuzeo resor ministra rata nacističke Njemačke, a za šefa diplomatije imenovao je Joahima fon Ribentropa.

1940. – Sovjetske trupe probile front u Kareliji u sovjetsko-finskom ratu, započetom u novembru 1939. Finci su u početku imali uspjeha, ali je rat poslije prodora u Kareliju okončan porazom Finske. Mirovnim ugovorom potpisanim 12. marta 1940. u Moskvi sovjetsko-finska granica je ispravljena na štetu Finske. U ratu je poginulo 48.000 sovjetskih i 32.000 finskih vojnika.

1945. – Sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin, predsjednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil otpočeli u Jalti na Krimu osmodnevne razgovore o uređenju svijeta poslije Drugog svjetskog rata. Postigli su saglasnost o formiranju UN, razoružanju NJemačke i njenoj podjeli na okupacione zone, iskorjenjivanju nacizma i izvođenju ratnih zločinaca pred sud. Sporazumjeli su se i da se nova jugoslovenska vlada sastavi na osnovu sporazuma predsjednika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije Josipa Broza Tita i predsjednika izbjegličke kraljevske vlade u Londonu hrvatskog političara Ivana Šubašića.

1948. – Cejlon (sadašnja Šri Lanka) dobio samoupravu u okviru Britanskog komonvelta.

1961. – U Angoli oslobodilački pokret počeo borbu protiv portugalskih kolonijalista, na šta je režim u Lisabonu odgovorio oštrom represijom. Angola je stekla nezavisnost 1975.

1966. – Prilikom pada japanskog putničkog aviona «boing 727» u Tokijski zaliv poginula 133 putnika i članova posade.

1972. – Velika Britanija i devet drugih zemalja priznalo Istočni Pakistan kao nezavisnu državu Bangladeš.

1974. – Grenada stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta.

1976. – U Gvatemali u zemljotresu poginulo 23.000 ljudi, a milion i po je ostalo bez krova nad glavom.

1976. – Glavni grad Mozambika Lorenso Markeš preimenovan u Maputo.

1978. – Džunijus Džajavordene preuzeo dužnost prvog predsjednika Šri Lanke.

1989. – U oružanoj pobuni oboren diktator Paragvaja Alfredo Stresner, koji je vladao 35 godina, duže od bilo koga u 20. vijeku u nekoj od južnameričkih država. U pobuni je poginulo više od 300 ljudi, mahom vojnika. Predsjednik Paragvaja je postao general Andres Rodriges.

1989. – Ruski istoričar Roj Medvedev procijenio da je pod Staljinovom vlašću u SSSR uhapšeno, ubijeno ili na drugi način izloženo represiji 40 miliona ljudi.

1990. – U napadu iz zasjede na autobus s izraelskim turistima islamski teroristi u Egiptu ubili devet turista i dva egipatska policajca i ranili 20 ljudi.

1992. – Trupe lojalne predsjedniku Venecuele Karlosu Andresu Peresu ugušile pokušaj vojnog udara.

1997. – U sudaru dva vojna izraelska helikoptera poginula 73 vojnika.

1998. – U zemljotresu koji je pogodio oblast Rustaka u sjevernoj avganistanskoj provinciji Tahar poginulo najmanje 4.500 ljudi.

2004. – U Kembridžu osnovana društvena mreža «Fejsbuk». U decembru 2005. godine imala oko 5,5 miliona korisnika, a u junu 2017. oko dvije milijarde korisnika.