Čitajući prolog romana «Kolanje krvi“ Azira Šabića došao na ideju da ekranizacije legende o Kušlat džamiji, s ciljem afirmiranja bh. kulturnog blaga. Film je pretpremijerno prikazan u Zvorniku, premijerno u Sarajevu, a sada ide i van granica BiH, kaže Muratović
Film “Kušlat-džamija“ u kojoj od petka do petka klanjaju dženetske ptice”, nakon premijernog prikazivanja u Sarajevu, večeras će biti prikazan u BKC-u Tuzla, a 14. i 15. maja u Švicarskoj. Film je rađen prema priči Azira Šabića, odnosno prologu iz knjige „Kolane krvi“, a režirao ga je Sulejman Muratović, koji je naglasio kako je zadovoljstvo promovirati bh. kulturnu baštinu.
– Priča o Kušlat džamiji postoji već 540 godina. Poznato je da su je napravili osmanski vojnici prilikom dolaska u BiH. Prva je vojna džamija u BiH. Način izgradnje i mjesto na kojem se nalazi pričaju neku posebnu priču, za koju smatram da bi trebali znati kako ljudi u BiH, tako i van granica naše zemlje – ističe Muratović.
Odlazak u Tursku
Dodaje kako je čitajući prolog romana “Kolanje krvi“ došao na ideju za ekranizaciju priče i legende o Kušlat džamiji s ciljem afirmiranja bh. kulturnog blaga. Nakon realizacije planova, film je pretpremijerno prikazan u Zvorniku, a premijerno u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
– Pretpremijera je organizirana u Zvorniku, jer je u tom mjestu i smještena džamija. Imali smo obavezu prema džematlijama, ali i ljudima koji žive u okolnim mjestima. Zatim, imali smo i sarajevsku premijeru, a večeras će tuzlanska publika moći pogledati ovo filmsko ostvarenje. Nakon toga, tačnije 14. i 15. maja idemo u Sankt Gallen i Zofingen. Planiramo i odlazak u Tursku – napominje reditelj.
Iako još uvijek nemaju detaljan plan gostovanja, Muratović nam je otkrio da će premijere u Turskoj najvjerovatnije biti upriličene poslije mjeseca ramazana.
– Prije dva mjeseca boravili smo u Bursi kod počasnog konzula Muzaffera Çileka. Tu smo ostvarili dobre kontakte i dogovorili premijere u Konji, Bursi i Istanbulu – potcrtao je.
Ključ za uspjeh
Autor muzike za film bio je Armin Muzaferija, koji je za Faktor istakao kako je bilo veoma teško i kako je imao veliku odgovornost dok nije otkrio ključ za uspjeh – duhovnost.
– Vrhunac u bavljenju muzikom je praviti muziku za film. Inače, muzičari koji pišu tekstove za pjesme traže inspiraciju ili je čekaju. U ovom slučaju, dobiješ gotov materijal. Olakšavajuća okolnost bila je što je sve u ovom filmu toliko dobro napravljeno da nije bilo teško nakon prvog gledanja shvatiti šta trebam uraditi. Kada je riječ o muzici, nekome se može svidjeti, a nekome ne. Osjećam duhovnu obavezu prema očuvanju bh. tradicije i kulture, a ovaj film je zasigurno rađen srcem i emocijama. Osim pop-etno muzikom, aktivno se bavim i tesavufskom muzikom, koja dominira u ovom filmu, a predstavlja posebnu vrstu umjetnosti – objašnjava nam Muzaferija.
San sultana Mehmeda Fatiha pred dolazak u Bosnu 1463.
Ekskluzivno za Faktor, reditelj je otkrio da će raditi novi film i ekranizovati priču poznatu skoro svim Bosancima i Hercegovcima, kao i Turcima.
– Otkrit ću vam da planiramo nastaviti snimati filmove, koji će promovirati našu tradiciju i kulturu. Uskoro ćemo početi ekranizaciju nove priče. Riječ je o snu sultana Mehmeda Fatiha, koji je sanjao noć prije dolaska u Bosnu. Ovo je veoma zahtjevan i skup projekat, koji bismo trebali realizovali uz pomoć i podršku Republike Turske. Snimat će se na području i jedne i druge zemlje – otkrio nam je reditelj.
Valja podsjetiti da je sultan sanjao prelijepu zemlju, neviđenu do tada – Bosnu! Zemlju prepunu zelenila, prelijepih rijeka, potoka i predivnih životinja, raznih vrsta i boja. Zemlju u kojoj ima toliko iskrenih ljudi lijepog morala, ali i zemlju u kojoj ima malo pravde, za koju se stanovnici moraju sami boriti.
Srušena 1993, a obnovljena 2003. godine
Kušlat džamija nalazi se između zvorničkog naselja Drinjača i Konjević Polja, na špicastoj stijeni Kušlat i jedna je od najstarijih džamija u BiH. Do nje se može doći samo pješačenjem kroz šumu. Ovaj jedinstveni objekat izgrađen je 1463, porušen je 1993, tokom agresije na BiH, a ponovo obnovljen 2003. godine.
(Faktor.ba)