U poseban dio kulturno-historijskog naslijeđa stanovništva Bosanske krajine i naročito bužimskog kraja spadaju i dove koje se i dan danas uče u džamijama nakon džuma namaza. Sultan dova ili dova za pobjedu, koju je po predanjima u naše krajeve donio sultan Mehmed-Fatih, uči se i danas u Bužimu, Cazinu i još ponekom džematu.
Sultan dova ili dova za pobjedu uči se nakon farz džuma namaza. Mujezin poziva, vjernici nakon tog ustaju, naprave korak naprijed i podižu ruke i mole.
Učenje Sultan dove vezuje se za dolazak osmanskog carstva, odnosno za sultansku vlast. Mehmed Malkoč bio je imam na starom bužimskom gradu od 1940. do 1954. i prenosio je preuzeto da je Ferhat paša Sokolović naredio da se u Cazinu i Bužimu klanja prva džuma i tom je prilikom stavio obavezu imamu da prouči dovu u kojoj treba da bude sadržana zahvala Bogu. Predanja govore da je ovaj običaj u Bosnu donio sultan Mehmed – Fatih i prva je proučena na Musali u Gornjem Kamengradu.
Sultan dova nema utemeljenje u Kur’anu i hadisu, ali je ona obilježje ovog područja i refleksija karaktera vjernika koji je čuvaju i bila bi šteta da nešto što postoji vijekovima nestane.Zato su odbačeni pokušaji za njeno ukidanje. Tekst dove je prilagođen i neznatno se razlikuje od prvobitne dove. Suština dove je ostala ista, a to je molba Bogu za pomoć muslimanima u svijetu. Na taj način muslimani u ovom dijelu BIH naglašavaju svoju vezu sa drugim muslimanima.
Kao važno obilježje vjerskog identiteta stanovništva ovoga kraja sultan dova svjedoči kontinuitetu islamskog naslijeđa, još od prije nekoliko stoljeća i ona kao kulturni fenomen upravo živi zahvaljujući ljudima vjernicima koji prate tu praksu.
VIDEO
FOTO
rtvusk.ba