«Pšenica će kod poljoprivrednika biti skuplja u otkupu sigurno za onaj iznos koliko je poskupjelo gorivo, dakle za 20-30 posto. Samo ukoliko se uvede plavi dizel do vremena žetve, onda je moguće da ne dođe do poskupljenja, ali prema trenutnoj situaciji, poskupjet će pšenica i žito», rekao je Bićo.
Kontaktirali smo i direktora sarajevske pekare Aspek d.o.o. Džemala Aslanija koji je kazao kako će djelovati u skladu s odlukama ostalih proizvođača u Federaciji BiH. Osim toga, dodao je da poskupljenje pekarskih proizvoda zavisi od brašna i ostalih energenata, kao i to da je došlo do zasićenja na tržištu kada je riječ o ponudi i da su u poređenju s 2010. godinom cijene niže za 20-30 posto.
«Vjerovatno da će u narednih od tri do šest mjeseci doći do određenih promjena, još je cijena brašna stabilna, međutim, s obzirom na trenutnu situaciju, moguće je da dođe i do njegovog poskupljenja. Ukoliko bi došlo do povećanja cijena, to bi iznosilo blizu 10 feninga po hljebu težine 400-500 grama. Također akcize utječu i na poslovanje kompanije te smatram da ćemo imati troškove pet prosječnih radničkih plata», pojasnio je Aslani.
Iz Ureda ombudsmena za zaštitu potrošačkih prava BiH istakli su kako su pekarski proizvodi roba široke potrošnje i konzumiraju se svakodnevno te da bi nova poskupljenja bila dodatni udar na džepove građana koji ionako imaju nizak životni standard jer rast cijena ne prati povećanje penzija i plata.
«U BiH je na snazi slobodno formiranje cijena i isto je uređeno na nivou entiteta kroz Zakon o kontroli cijena na nivou FBiH, odnosno kroz Zakon o regulisanju cijena u RS-u. Kao mjere neposredne kontrole cijena mogu se za pojedine proizvode propisati fiksne ili najviše cijene, ali i davanje saglasnosti na cijene. Mjere neposredne kontrole cijena se zasnivaju na ekonomskim kriterijima i iste propisuje Vlada Federacije, odnosno Vlada Republike Srpske», rekli su iz Ureda ombudsmena za zaštitu potrošačkih prava BiH.
Dok u Federaciji još nije utvrđeno kada će i za koliko doći do poskupljenja, u RS-u su mlinari najavili više cijene brašna za dva posto. Cijene pekarskih proizvoda, i to ne svih, ne bi trebale rasti više od nekoliko feninga, a razlog nisu toliko akcize koliko poskupljenje svih troškova proizvodnje.
Istog mišljenja je i Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva Krajina klas d.o.o.
«Naša kompanija je prošle godine povisila cijene dijela proizvoda i ove godine može do toga doći i to bi iznosilo od jedan do dva posto, ali to ne važi za sve proizvode, jer neki će poskupjeti više, a neki neće nikako. Nije riječ o nekom značajnom poskupljenju bez obzira na te oscilacije u cijenama kada je riječ o brašnu», rekao je Trivić.
Murisa Marić iz Udruženja potrošača «Don» Prijedor rekla je kako najavljena poskupljenja nisu dobra vijest za potrošače i da je trenutno situacija stabilna zbog postojanja određenih zaliha brašna, međutim, u dogledno vrijeme će doći do poskupljenja.
«S aspekta zaštite potrošača to je nerazumno jer i prije nekoliko godina cijena goriva je išla i do 2,50 KM, a imali smo cijenu hljeba od 1,20 KM. U ovoj našoj zemlji ako poskupi jedan energent, bilo da je riječ o gorivu ili struji, onda krene lančano poskupljenje. Sasvim je uredu kada se plati 1,20 KM za kilogram nečega, ali u ovom slučaju vi za 400 grama plaćate istu tu cijenu. Zamislite kakve će sve posljedice ova poskupljenja ostaviti na četveročlane porodice, penzionere, socijalno ugrožene, hoćemo li se hraniti iz kontejnera. Plin je poskupio odmah nakon goriva i evo sad brašno, dakle, neminovno je i poskupljenje hljeba jer bez brašna i plina ne možemo doći do tog proizvoda na policama», zaključila je Marić.