Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 01.04.2020. godine od 8:00 sati do 02.04.2020. godine do 8:00 sati na području općine Bužim
JAVNI RED I MIR
- Nije bilo krivičnih djela, niti narušavanja javnog reda i mira
- Bužimski vatrogasci nisu imali intervencija
SITUACIJA U VEZI SA CORONA VIRSOM (COVID-19) NA PODRUČJU OPĆINE BUŽIM
* 265 osoba pod nadzorom policije
* Nije zabilježen slučaj kršenja kućne izolacije
* 1 slučaj kršenja zabrane kretanja
SAOBRAĆAJ
– Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići.
– Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići.
BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)
- Nije bilo saobraćajnih nezgoda
ZU Dom zdravlja Bužim
Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 12 pacijenata.
ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE
- Vodosnabdijevanje gradskim vodovodom uglavnom uredno
- Snabdijevanje telekomunikacijskim vezama i električnom energijom uglavnom uredno
- Planiranom dinamikom odvijaju se odvoz smeća i održavanje gradske čistoće.
STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)
Stanje na cestama 02. 04. 2020. u 07 : 30 sati
Slaba do umjerena frekvencija vozila karakteriše saobraćajnu situaciju u većem dijelu BiH. Pažnju skrećemo na učestale sitnije odrone zemlje ili kamenja na kolovoz. Apelujemo na vozače da unutar BiH putuju samo u nužnim situacijama i da se pridržavaju mjera zaštite od koronavirusa. Podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno do 15.04.
Na graničnom prelazu Bosanska Gradiška duge su kolone teretnih vozila na ulazu u našu zemlju.
Ulazak u BiH nije dozvoljen stranim državljanima, a izuzetak su određene kategorije ljudi (zdravstveni radnici, lica kojima je potrebno liječenje, prekograničnih radnika, službi i timova civilne zaštite, pripadnika snaga NATO-a i drugih zemalja partnerstva za mir, kao i NATO štaba u BiH, osoba s boravkom u BiH, osoba koje su u tranzitu kroz BiH bez zadržavanja i osoba koje imaju izdatu dozvolu od Vijeća ministara).
Srbija je zatvorila granične prelaze prema BiH za sve prelaske, izuzev za robni promet koji se odvija preko prelaza: Karakaj, Vardište i Rača.
Ulazak u Hrvatsku i Crnu Goru dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila.
Granična policija BiH dobila obavijest od Hrvatske da će od danas privremeno zatvoriti sve granične prijelaze
za pogranični saobraćaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. (Svilaj, Gejkovac, Pašin Potok, Bogovolja, Kordunski Ljeskovac, Lička Kaldrma, Bili Brig, Aržano Pazar, Dvorine, Cera, Jovića Most, Sebišina, Slivno, Podprolog, Unka, Vukov Klanac, Imotica, Slano, Hrvatska Dubica, Gabela Polje)
Potpuna zabrana kretanja u BIH na snazi je od 20 sati do 05 sati ujutro.
———————————————-
Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.
Obustava saobraćaja zbog sanacionih radova na snazi je na putnom pravcu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad od 09 do 15 sati.
PROGNOZA VREMENA (FHMZ)
02.4.2020.
Temperature zraka izmjerene u 08:00 sati (°C): Bjelašnica -8; Ivan Sedlo i Sokolac -7; Drvar -5; Bihać, Jajce, Livno, Prijedor i Sanski Most -4; Banja Luka, Bugojno, Sarajevo, Tuzla i Zenica -3; Grude, Široki Brijeg i Zvornik -2; Bijeljina i Stolac -1; Doboj, Gradačac i Trebinje 1; Neum 4; Mostar 5°C. Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 941Pa, za 1hPa je manji od normalnog i opada.
Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 8 i 14°C, na jugu zemlje do 16°C.
U Sarajevu pretežno sunčano. Najviša dnevna temperatura zraka oko 11°C.
BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)
Četvrtak 02.04.2020. godine
Biometeorološka prognoza je povoljna, većina ljudi će biti boljeg raspoloženja i primjerene radne motivacije. Tegobe kod hroničnih bolesnika i meteoropata djelimično će se umanjiti. Nakon hladnog jutra, tokom dana će biti ugodnije, uz porast temperatura i sunčane intervale. Nešto duže zadržavanje naoblake u centralnim i sjeveroistočnim područjima može kod osjetljivih osoba uzrokovati manje poteškoće.
742. – Rođen franački car Karlo Veliki, koji je od dolaska na prijesto 768. do smrti 814. krojio sudbinu Evrope i proširio Franačko carstvo od Sjevernog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Papa Lav Treći ga je 800. krunisao za rimskog cara. Njegova osvajanja, uz nasilno pokrštavanje i pretvaranje slobodnih seljaka u kmetove, omogućila su feudalizam u zapadnoj Evropi, a cezaropapistička ambicija (miješanje u teološka pitanja i crkvene poslove) trasirala put otpadanju zapadne crkve od pravoslavlja. Kumovao je odluci crkve na Zapadu da – zbog nepravilnog prevoda dokumenata Sedmog vaseljenskog sabora sa grčkog na latinski jezik – ne prihvati pravoslavno učenje o ikonama, a podupro je i jeretičko učenje o Svetom Duhu, prema kojem Sveti Duh ishodi i iz Sina, a ne samo iz Boga Oca.
1724. – Rođen italijanski avanturista Đovani Đakopo Kazanova de Saingalt, sinonim latinskog ljubavnika, jedna od najkoloritnijih ličnosti Evrope 18. vijeka. Tokom burnog života bio je učenik vjerske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar. Njegovi «Memoari» su dragocjena slika evropskog društva epohe u kojoj je živio.
1792. – Dolar ozakonjen kao novčana jedinica SAD.
1805. – Rođen danski pisac Hans Kristijan Andersen, autor malih pripovjedaka – bajki koje su mu donijele svjetsku slavu, tvorac danske realističke proze. Napisao je 156 priča, uključujući «Carevo novo odijelo» i «Ružno pače», zasnovanih na motivima danskog folklora, antičke mitologije i indoevropskih predanja, a za neke od njih ga je inspirisalo sopstveno tegobno djetinjstvo, obilježeno siromaštvom. Uobličene u prava mala remek-djela, neka autobiografskog karaktera, priče podsjećaju na najljepše bajke, ali svaka nosi i kritiku društvenog stanja i čitaocima iskazuje duboko humanu poruku. Pisane su izvanrednim stilom koji karakterišu tihi humor i prefinjena ironija. Ostala djela: pjesme (sačuvano je samo nekoliko), romani «Improvizator», «O. T.», «Samo muzičar», «Srećni Per», putopisi «Bazar jednog pjesnika», «U Španiji», drame (sada zaboravljene).
1838. – Rođen francuski državnik i advokat Leon Mišel Gambeta, jedan od osnivača Treće republike, koji je znatno doprinio uspostavljanju parlamentarne demokratije poslije pada cara Napoleona Trećeg. U borbi protiv cara predvodio je republikance, a u vrijeme francusko-pruskog rata u oktobru 1870. godine je, kao ministar unutrašnjih poslova u vladi nacionalne odbrane, iz opsjednutog Pariza balonom odletio u unutrašnjost i organizovao borbu protiv Nijemaca. Od 1879. do 1881. bio je predsjednik francuskog parlamenta, a potom do 1882. premijer.
1840. – Rođen francuski pisac Emil Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Pisao je i pripovijetke, drame, književnu i umjetničku kritiku, polemičke članke, borio se strasno za pravdu i napredak. Otvorenim pismom 1898. predsjedniku Francuske pod naslovom «Optužujem» u listu «L’oror», odlučujuće je doprinio rehabilitaciji kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdavanje Njemačkoj vojnih tajni i osuđenog na doživotnu robiju. Smatrao je da pisac nije samo umjetnik, pa je tražio oslonac u nauci, s pretenzijom da eksperimentalnim metodom osvijetli karakter i sudbinu književnih junaka, dajući pritom najveću važnost nasljednim osobinama. Snagom talenta i strasnim ubjeđenjima snažno je uticao na savremenike, ne samo u Francuskoj. Djela: romani «Nana», «Žerminal», «Slom», «Trovačica», «Zvijer-čovjek», «Novac», «Zemlja» (iz ciklusa od 20 romana pod zajedničkim naslovom «Rugon-Makarovi, prirodna i društvena istorija jedne porodice pod Drugim Carstvom»), «Plodnost», «Rad», «Istina» (iz ciklusa «Četiri jevanđelja»), «Tri grada: Lurd, Rim, Pariz», rasprava «Eksperimentalni roman».
1860. – U Torinu se sastao prvi italijanski parlament.
1872. – Umro američki pronalazač i slikar Semjuel Finli Breze Morze, konstruktor aparata koji električnim impulsom prenosi pisane znake na daljinu. Aparat je patentirao 1837. i nazvao ga telegraf. Sastavio je i azbuku za telegrafisanje sastavljenu od tačaka i crtica, nazvanu njemu u čast Morzeova azbuka.
1891. – Rođen njemački slikar i vajar Maks Ernst, osnivač dadaističkog pokreta i jedan od najznačajnijih nadrealista. Otkrio je tehniku «frotaž», srodnu automatizmu u nadrealističkoj poeziji, uveo je kolaž-fotografiju, a u skulpturi je često spajao antropomorfne i animalne elemente. Pisao je pamflete i manifeste, a bavio se i scenografijom.
1914. – Rođen engleski filmski glumac Alek Ginis, koji se odlikovao izuzetnim mogućnostima preobražaja. Filmovi: «Nježno srce», «Veliko očekivanje», «Oliver Tvist», «Čovjek u bijelom odijelu», «Most na rijeci Kvaj» (Oskar), «Naš čovjek u Havani», «Lorens od Arabije», «Pad Rimskog Carstva», «Doktor Živago».
1917. – Predsjednik SAD Vudro Vilson sazvao vanredno zasjedanje Kongresa na kojem je objavljen rat Njemačkoj. To je učinjeno zbog njemačkog podmorničkog rata, ali i radi zaštite američkih ekonomskih interesa u zemljama Antante.
1944. – U Moskvi saopšteno da su sovjetske trupe prešle rijeku Prut u Drugom svjetskom ratu i ušle u Rumuniju.
1954. – Pakt Pakistana i Turske o uzajamnoj odbrani postao sastavni dio NATO pakta, čime je Pakistan potpuno vezan za SAD.
1960. – Francuska s Madagaskarom potpisala sporazum kojim je toj ostrvskoj afričkoj zemlji u Indijskom okeanu omogućena nezavisnost, poslije 64 godine francuske kolonijalne vladavine. Sporazum je formalno stupio na snagu krajem juna 1960.
1974. – Umro francuski državnik Žorž Pompidu, predsjednik Francuske od 1969. do smrti. Šef države postao je poslije ostavke Šarla de Gola i uglavnom je slijedio ideje slavnog prethodnika. Prethodno je bio profesor u Marseju i Parizu. Sa De Golom je blisko sarađivao od 1945, u međuvremenu je bio direktor Rotšildove banke, šef De Golovog kabineta i član Ustavnog savjeta, a od 1962. do 1968. premijer.
1982. – Vojna hunta Argentine sa 10.000 vojnika napala britanski posjed Foklandska ostrva u Atlantskom okeanu, oko 500 kilometara jugoistočno od argentinske obale, na kojima je u tom trenutku bilo 75 britanskih vojnika. Argentinske snage je poslije borbi krajem maja i u prvoj polovini juna 1982. porazilo oko 5.000 vojnika poslatih iz Velike Britanije.
1990. – Irački predsjednik Sadam Husein zaprijetio da će upotrijebiti nervni gas – zabranjen od 1925. – ukoliko Izrael napadne Irak.
1996. – Rusija i Bjelorusija potpisale sporazum o čvršćim političkim i ekonomskim vezama u okviru Zajednice Nezavisnih Država tih dviju bivših sovjetskih republika.
1997. – Predsjednik Zaira Mobutu Sese Seko – suočen sa opasnošću gubitka vlasti zbog nadiranja pobunjeničkih trupa – prihvatio odluku parlamenta da za premijera postavi dugogodišnjeg političkog protivnika – liberalnog političara Etjena Čisekedija.