Prema zvaničnim informacijama koje smo dobili ovog jutra za period od 05.04.2020. godine od 8:00 sati do 06.04.2020. godine do 8:00 sati na području općine Bužim
JAVNI RED I MIR
- Nije bilo krivičnih djela niti narušavanja javnog reda i mira
- Dvije intervencije bužimskih vatrogasaca (šumski požari)
SITUACIJA U VEZI SA CORONA VIRSOM (COVID-19) NA PODRUČJU OPĆINE BUŽIM
* 214 osoba pod nadzorom policije
* Nije zabilježen slučaj kršenja kućne izolacije
* Nije zabilježen slučaj kršenja zabrane kretanja
SAOBRAĆAJ
– Zbog klizišta potpuno obustavljen saobraćaj na lokalnom putu Čava-Radoč u naselju Dedići.
– Zbog klizišta otežan saobraćaj na lokalnom putu Bužim-El. Rijeka u naselju Velići.
BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU (saobraćajne nezgode)
- Nije bilo saobraćajnih nezgoda
ZU Dom zdravlja Bužim
Hitnoj službi Doma zdravlja Bužim za pomoć se tokom prethodnih 24 sata obratilo 10 pacijenata.
ELEKTRO I VODOSNADBIJEVANJE
- Vodosnabdijevanje gradskim vodovodom uglavnom uredno
- Snabdijevanje telekomunikacijskim vezama i električnom energijom uglavnom uredno
- Planiranom dinamikom odvijaju se odvoz smeća i održavanje gradske čistoće.
STANJE NA CESTAMA (BIHAMK)
Stanje na cestama 06. 04. 2020. u 08 : 00 sati
Na jake udare vjetra ovoga jutra upozoravamo na putevima u jugozapadnim krajevima naše zemlje. Na svim dionicama savjetujemo opreznu vožnju i napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno do 15.04.
Danas počinju radovi na mostu ispred naplatnog mjesta Zenica jug, na autoputu A-1. Za vrijeme ovih radova, saobraćat će se jednom trakom, naizmjenično.
Molimo vozače da unutar BIH putuju samo u nužnim situacijama i da se pridržavaju mjera zaštite od koronavirusa.
Potpuna zabrana kretanja u BIH na snazi je od 20 sati do 05 sati ujutro.
Pojačana je frekvencija teretnih vozila na graničnom prelazu Bosanska Gradiška.
Na ostalim graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.
Ulazak u BiH nije dozvoljen stranim državljanima, a izuzetak su određene kategorije ljudi (zdravstveni radnici, lica kojima je potrebno liječenje, prekograničnih radnika, službi i timova civilne zaštite, pripadnika snaga NATO-a i drugih zemalja partnerstva za mir, kao i NATO štaba u BiH, osoba s boravkom u BiH, osoba koje su u tranzitu kroz BiH bez zadržavanja i osoba koje imaju izdatu dozvolu od Vijeća ministara).
Privremeno su zatvoreni svi granični prelazi za pogranični saobraćaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Ulazak u Hrvatsku i Crnu Goru dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila.
Srbija je zatvorila granične prelaze prema BiH za sve prelaske, izuzev za robni promet koji se odvija preko prelaza: Vardište, Karakaj i Rača.
———————————————————————————————————————————————————————–
Zbog sanacionih radova na regionalnom putu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad (u mjestu Bjelajce), saobraćaj je od 09 do 15 sati obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.
U toku su sanacioni radovi na magistralnom putu Buna-Tasovčići, zbog čega se na mjestu izvođenja radova saobraća naizmjenično-jednom trakom.
Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.
PROGNOZA VREMENA (FHMZ)
Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje sunčano vrijeme. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini slaba do umjerena bura. Na krajnjem sjevernu i sjeveroistoku Bosne povremeno jaki udari vjetra. Jutarnja temperatura od -1 do 6, na jugu od 4 do 10, a dnevna od 14 do 20, na jugu do 22 °C.
U Sarajevu sunčano. Jutarnja temperatura oko 3, a dnevna oko 17 °C.
BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA (FHMZ)
Ponedjeljak 06.04.2020. godine
Slično kao u proteklom periodu, uz povoljnije biometeorološke prilike većina populacije će biti boljeg raspoloženja. U jutarnjim satima, kod osjetljivih osoba moguće su slabije poteškoće usljed nešto nižih temperatura. Sa odmicanjem dana posvuda će otopliti i biće ugodnije. Poželjno je slojevito se odjenuti.
885. – Umro slovenski prosvjetitelj Metodije, Grk iz Soluna, stariji brat Kirilov, s kojim je sastavio prvu slovensku azbuku – glagoljicu. Na molbu moravskog kneza Rastislava car Romeje (Vizantija) Mihailo Treći poslao je dvojicu učenih Grka u Moravsku da šire hrišćanstvo. Oni su prethodno na jezik makedonskih Slovena, koji su naučili u djetinjstvu, preveli crkvene knjige. Njemačko sveštenstvo u Moravskoj ih je stalno ometalo i optuživalo papi, zbog čega su morali da odu u Rim, gdje je Kirilo umro, a papa je Metodija postavio za arhiepiskopa moravskog i panonskog. Poslije Metodijeve smrti njegovi učenici su prognani iz Moravske i dio njih je došao u južnoslovenske zemlje.
1199. – Umro engleski kralj Ričard Prvi Plantagenet, nazvan «Lavlje Srce» , heroj srednjovjekovnih legendi, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu. Tokom vladavine, od 1189. do smrti tokom opsade francuskog zamka Šali u blizini Limoža, u Engleskoj je boravio samo šest mjeseci. Proslavio se hrabrošću, posebno kao predvodnik engleskih vitezova u krstaškom ratu, u koji se uključio 1189. Prije dolaska u Svetu zemlju zauzeo je lučki grad Mesinu na Siciliji i mediteransko ostrvo Kipar. Prilikom povratka u otadžbinu zarobljen je 1193. u Austriji i njemački car Henrik Šesti ga je oslobodio 1194, naplativši ogroman otkup. Ubrzo je opet napustio zemlju i predvodio je vojni pohod u Francuskoj.
1483. – Rođen italijanski slikar Rafaelo Santi, poznat kao Rafael, najpotpuniji predstavnik renesanse u slikarstvu. NJegova djela, crtana i komponovana s nenadmašnim darom, odlikuju se klasičnom vedrinom i uzvišenošću misli i osjećanja. Slikao je madone, portrete, religiozne i mitološke kompozicije, freskama je u Vatikanu oslikao tri velike sale, a kao arhitekta jedno vrijeme je rukovodio gradnjom crkve Svetog Petra u Rimu. Umro je na svoj rođendan 1520. Djela: slike «Tri gracije», «Madona djela Granduča», «Madona u polju», «Madona s češljugarom», «Sikstinska madona», «Lijepa povrtarka», «Portret mladog čovjeka», «Portret pape Julija Drugog», «Baltazar Kastiljon», «Kardinal Alidozi», freske «Atinska škola», «Parnas», «Oslobođenje Sv. Petra», «Izgnanje Heliodora».
1490. – Umro mađarski kralj Matija Hunjadi, poznat kao Matija Prvi Korvin, koji je tokom vladavine od 1458. uspješno ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevši 1486. i Beč u kojem je i umro. Poslije njegove smrti Mađari su izgubili sve teritorije koje je osvojio. Obnovio je mađarsku državu poslije decenija feudalne anarhije, reformišući finansije, vojsku, pravosuđe i administraciju, pomagao je razvoj gradova, a u Požunu je 1465. osnovao univerzitet i 1472. prvu štampariju. Nazvan je Korvin zbog gavrana na njegovom štitu.
1528. – Umro njemački slikar Albreht Direr, jedan od najvećih renesansnih majstora. Po dubokom interesovanju za prirodu i čovjeka blizak je Leonardu da Vinčiju, a po snazi, koja ponekad prelazi u brutalnost, izraziti je German. Minuciozan u radu, bio je obdaren velikom maštom, a realizam i misticizam kod njega ponekad idu uporedo. Izradio je portrete velike umjetničke i dokumentarne vrijednosti i mnoštvo izvanrednih gravira u drvetu i bakru, u kojima je naročito izražen precizan crtež («Apokalipsa», «Velika muka», «Bogorodičin život»). Rado je crtao prirodu, a radio je i akverele. Putovao je po Italiji i Holandiji, ali je najviše živio u Nirnbergu, gdje je stvorio najznačajnija djela, uključujući «Četiri apostola», «Svetu Trojicu», «Bogorodicu u ružičnjaku», «Portret Holcšuera».
1667. – U zemljotresu poginulo tri četvrtine stanovnika Dubrovnika, a veći dio grada je uništen.
1789. – DŽordž Vašington izabran za prvog predsjednika SAD.
1793. – U Francuskoj uspostavljen Komitet javne bezbjednosti, s diktatorskim ovlašćenjima, u kojem je dominirao Žorž Žak Danton, vođa radikalne grupe montanjara u Francuskoj revoluciji.
1874. – Rođen američki mađioničar porijeklom mađarski Jevrejin Erih Vajs, poznat kao Hari Hudini, najpoznatiji mađioničar 20. vijeka. Ime je promijenio u čast francuskog mađioničara Žana Ežena Robera Hudina.
1890. – Rođen holandski vazduhoplovni inženjer Entoni Herman Žerar Foker, osnivač vazduhoplovne industrije «Foker», koja i sada uspješno proizvodi avione, posebno putničke. U Johaništalu kod Berlina 1912. je podigao prvu fabriku aviona, tako da mu je ime vezano i za njemačku ratnu avijaciju u Prvom svjetskom ratu. Poslije rata je podigao fabriku u Amsterdamu i potom razgranao djelatnost u SAD i Španiji.
1896. – U Atini počele prve moderne Olimpijske igre, čiji je idejni tvorac i organizator bio Francuz Pjer de Kuberten, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta od 1896. do 1925. Na Igrama, završenim 14. aprila, učestvovala su 484 takmičara, isključivo muškarci, u duhu tradicije antičkih Olimpijskih igara.
1909. – Ekspedicija američkog polarnog istraživača admirala Roberta Pirija na sankama prošla 1.600 kilometara i prva u istoriji dospjela do Sjevernog pola.
1917. – SAD u Prvom svjetskom ratu, poslije vanrednog zasjedanja Kongresa, objavile rat Njemačkoj.
1945. – Partizani u Drugom svjetskom ratu oslobodili Sarajevo od njemačkih okupatora. Prilikom borbi za oslobođenje grada, čuvajući električnu centralu koju su ustaše htjele da unište, poginuo je Vladimir Perić-Valter, koji je tokom rata ilegalno radio u Sarajevu, Zenici i Tuzli, gdje je organizovao obavještajnu mrežu.
1971. – Umro ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od najuniverzalnijih muzičkih stvaralaca 20. vijeka. Odlikovao se velikom raznovrsnošću muzičkog izraza i stila – u prvoj fazi je nadahnut ruskom narodnom muzikom, u drugoj ekspresionista s povremenim oslanjanjem na džez, u trećoj se okrenuo neoklasičnom stilu, a zatim je primjenjivao i principe dodekafonije. Od 1910. je živio u Francuskoj, a od 1937. u SAD. Djela: baleti «Žar-ptica», «Petruška», «Posvećenje proljeća», scenska kantata «Svadba», melodrame «Priča o vojniku», «Persefona», opera-oratorijum «Kralj Edip», opera «Život razvratnika», kantata «Simfonija psalama», orkestarska djela – tri simfonije, koncerti za klavir, koncerti za violinu, koncerti za kamerni orkestar, «Koncert za 16 instrumenata», «Regtajm», autobiografski radovi «Hronika moga života», «Muzička poetika».
1985. – Udarom bez prolivanja krvi armija u Sudanu srušila predsjednika DŽafera Mohameda Nimeirija, koji je vladao od 1969. kada je, takođe vojnim udarom, došao na vlast. U trenutku udara bio je u posjeti SAD, a šef novog režima je postao ministar odbrane i komandant armije general Abdel-Rahman Suer al-Dahab.
1990. – Nepalski vojnici i policajci otvorili vatru na demonstrante u blizini palate kralja Birendre u Katmanduu, usmrtivši najmanje 50 ljudi.
1992. – Umro američki pisac i profesor biohemije ruskog porijekla Isak Asimov, pisac naučno-fantastičke proze. Naučno-popularna djela: «Hemikalije života», «Zvijezde i njihovi putevi», «Unutar atoma», «Svijet nitrogena», «LJudski mozak», «Nauka, brojevi i ja». Književna djela: «Ja, robot», «Čelične pećine», «Golo sunce», «Vasionske struje», «Zadužbina», «Druga zadužbina», «Zadužbina i carstvo», «Kraj vječnosti».
2000. – Savjet Evrope suspendovao Rusiju iz ove organizacije dok ne preduzme hitne korake ka osiguranju poštivanje ljudskih prava u Čečeniji.
2001. – SFOR i MUP Federacije BiH izveli akciju u osam ekspozitura i sjedištu Hercegovačke banke u Mostaru kako bi bila uspostavljena međunarodna uprava nad ovom institucijom, prema Odluci visokog predstavnika za BiH. U sukobima između pripadnika SFOR-a i hrvatskih demonstranata lakše povrijeđeno 18 vojnika međunarodnih mirovnih snaga u BiH.
2001. – Sekretar Haškog tribunala Hans Holtuis predao jugoslovenskom ministru pravde Momčilu Grubaču nalog za hapšenje i optužnicu protiv bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića.
2005. – Umro princ Renije od Monaka, koji je tom kneževinom vladao od 1949. godine. Renijea je na prijestolu naslijedio njegov sin 47-godišnji princ Albert.
2006. – Šefovi vlada i država jugoistočne Evropi usvojili na samitu u Bukureštu zajedničku deklaracija o slobodnoj trgovini između zemalja jugoistočne Evrope.